Holy: “Ekološka katastrofa”, Zelić: “Ostat ćemo lijepi ali siromašni”!
Zatvoren je prvi krug natječaja za istraživanje nafte i plina na 15 lokacija u Jadranu – prijavilo se 6 kompanija, poručio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Njihove konačne ponude bit će objavljene do kraja godine, a do kraja prvog kvartala 2015. ministar očekuje i potpisivanje koncesijskih ugovora. Zainteresirani ponuđači mogli su se javiti za istraživanje 29 polja.
Sinoć je u emisiji Otvoreno HTV-a predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić kazala je kako je šest 6 ponuda za istraživanje – dovoljno. Dodala je kako se radi o ‘svjetskim igračima’, za koje su željeli da se jave na natječaj.
Predsjednica ORaH-a Mirela Holy je upozorila da je energetska suverenost Hrvatske ugrožena. Ne zna se hoće li se plin i energenti koji se “izvuku” iz Jadana ostati u Hrvatskoj ili se prodavati vani. Dodala je i kako je ovaj projekt ekološki rizičan jer je Jadran plitko i zatvoreno more i svaka bi nesreća predstavljala ‘katastrofu’. Nisu protiv istraživanja, ali su protiv eksploatiranja nafte u Jadranu. Hrvatska se mora okrenuti obnovljivim izvorima energije, ponovila je.
Na to se refererirao akademik Mirko Zelić koji je kazao kako bi svi koji tako misle željeli da Hrvatska ostane “siromašna u svojoj ljepoti”.
U emisiji je Mirela Holy pokazala istraživanja koja je provodila Ina niz godina prema kojima u Jadranskom bazenu nema komercijalnog temelja za eksploataciju nafte u Jadranu. Barbara Dorić je kazala kako se ne radi o dovoljno jasnim podacima, a dio je dokumentacije i stradao. Imamo ugljikovodike, a radi li se o plinu ili nafti – moramo tek vidjeti. Dodala je kako postoje ugovori u kojima je točno naznačeno kako će dobit od ‘ugljikovodika iz Jadrana’ dijeliti. Prema njima oko 55 posto prihoda ide državi, a 45 posto investitoru, prenosi tportal.
Predsjednik Odbora za zaštitu okoliša, energetiku i rudarstvo HDZ-a Darko Horvat. kako ne treba ići “grlom u jagode”. Moramo javnosti pokazati da su snimanja Jadrana koja je radila tvrtka Spectrum obavljena bez javnog natječaja – što se dogodilo s tim podacima i kakve koristi ima akademska zajednica od njih – to danas ne znamo. Ponovio je stav: “Istraživanje da – ali eksploatacija tek onda kad vidimo što imamo i kad se obave ekološke procjene”.


