Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban te gradonačelnici i načelnici iz te županije u srijedu su se u Petrinji sastali s načelnikom Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa Tomom Medvedom i razgovarali o pomoći županije u obnovi, priopćeno je iz Bobanova ureda.

- Dogovorili smo obnovu pojedinih obiteljskih kuća. Čekamo projektnu dokumentaciju i troškovnik za obnovu škole koju se Splitsko-dalmatinska županija obvezala sanirati. - istaknuo je Boban. Dodao kako su dogovorili i dolazak djece  s područja pogođenog potresom u Splitsko-dalmatinsku županiju.

Dogovoreno je da se u dva navrata, po sedam dana, ovog ljeta u kampu Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije u općini Okrug ugosti 50 djece s područja Sisačko-moslavačke županije. SDŽ će organizirati prijevoz, rekao  je Boban.

Na sastanku je bila i državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić koja je istaknula da će u toj inicijativi prioriteti biti obitelji s više djece.

- Župan Boban se obratio Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade na koji bi način Splitsko-dalmatinska županija mogla pomoći u potresu pogođenom području. On je svjestan kao i mi, da je ovo područje u demografskom smislu uništeno, već kao posljedica rata, a sada je i potres  dao svoj dodatni pečat. Sama inicijativa je hvalevrijedna,  Splitsko-dalmatinska županija će obnoviti i jednu školu koja je na ovom području jako bitna. - rekla je Josić.

U pratnji župana Boban bili su gradonačelnici Kaštela Denis Ivanović, Solina Dalibor Ninčević, Makarske Jure Brkan i načelnik Općine Podstrane Mladen Bartulović, a inicijativu su poduprli i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara i gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić.

Gradonačelnik Makarske Jure Brkan je rekao kako je  Makarska već uplatila 150 tisuća kuna za područje pogođeno potresom.

- Odazvat ćemo se svakom sljedećem pozivu, bilo Vlade RH, bilo resornog ministarstva, kao i Sisačko moslavačke županije. U tom kontekstu sa županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom pridružili smo se ostalim gradonačelnicima i načelnicima iz naše županije tražeći model kako bi što prije i što učinkovitije pomogli ljudima u obnovi njihovih kuća na području Gline, Petrinje i Siska, istaknuo je  Brkan.

Koordinaciju aktivnosti između Stožera te Splitsko-dalmatinske županije  i gradova i općina u toj županiji vodit će saborski zastupnik Ante Bačić, stoji u priopćenju.

Većina građana misli da će se u iduća tri mjeseca poboljšati epidemiološka situacija, njih 69 posto. Da će sve biti kao sada, smatra 19 posto ispitanika, a da će se pogoršati 7 posto. Ne zna ili odbija odgovoriti njih 5 posto. - rezultati su istraživanja koje je provela Nova TV. 

Muškarci su, ako se pomno pogleda istraživanje, optimističniji. Takvi su i oni s osnovnom školom te stanovnici sjeverne Hrvatske.

Građani se sve manje drže mjera

Iako se većina građana i dalje pridržava svih ili većine mjera, taj postotak je u padu u odnosu na, primjerice, zadnje istraživanje.

Naime, sada se svih mjera pridržava 45 posto ispitanika.

Prije dva mjeseca bilo ih je 60 posto. Većine uputa pridržava se 44 posto i to je više nego u prosincu, kada se većine mjera pridržavalo 35 posto ispitanika. Dijela uputa pridržava se 10 posto i taj broj raste u odnosu na prosinac. 1 posto ispitanika ne drži se uputa.

I tu se vidi jasna podjela, žene i stariji su odgovorni, a mlađi to sve opuštenije doživljavaju.

Koliko je korona utjecala na financije

Hrvatska je tu podijeljena, tako 46 posto ispitanika kaže da je korona negativno utjecala na financije. Istodobno isti broj ispitanika misli da nije utjecala, a da su u koroni i profitirali, odnosno pozitivno misli njih 7 posto.

Financijski se ugroženijom smatra skupina od 30 do 44 godine te stariji. Oni koji misle da korona nije utjecala na njihove financije zastupljeniji su među mladima, visokoobrazovanima kao i stanovnicima Slavonije i sjeverne Hrvatske.

Opasnost za osobno zdravlje

Da je opasnost mala i jako mala misli 43 posto ispitanika, to je rast od 10 postotnih poena u dva mjeseca. 34 posto misli kako postoji osrednja opasnost po zdravlje. I taj je postotak od studenog u padu.

Pada broj onih koji misle da postoji velika mogućnost zaraze. Sada to misli 19 posto ispitanika. Još u prosincu takvih je bilo više od 30 posto. Ne zna, 4 posto.

Opasnost za članove obitelji

Dolaskom cjepiva i tu se mijenjaju neki trendovi. Da je osrednja opasnost, misli 40 posto ispitanika. Da je mala, misli 30 posto, a kod 24 posto njih postoji strah od zaraze ukućana. Ne zna 6 posto.

Zamjetni su trendovi pada broja onih koji misle da je velika opasnost od zaraze, a raste broj onih koji misle da je mala opasnost.

Kakvo je mentalno stanje nacije nakon godinu dana

Više od polovice građana smatra kako je korona negativno utjecala na njihovo psihičko i mentalno stanje. Točnije njih 51 posto.

Da nema utjecaja na mentalno stanje misli 40 posto, a 8 posto ispitanika smatra da je korona pozitivno utjecala na njihovo psihičko stanje. Ne zna njih 1 posto.

Žene sve oko epidemije malo teže psihički podnose. Tu su i stariji te stanovnici Zagreba i Slavonije. Muškarcima korona većinom nije utjecala na psihičko stanje. Tu spadaju i ispitanici od 30 do 44 godine. I na kraju među mladom populacijom do 29 godina iznadzastupljen je postotak onih na koje je korona pozitivno utjecala.

A što će građani nakon pandemije napraviti?

Ponudili smo mogućnost građanima da odaberu između nekoliko opcija što će prvo učiniti. Na prvom je mjestu odlazak u kafić. To će učiniti 16 posto ispitanika. Slijedi putovanje koje planira također 16 posto građana. 9 posto će posjetiti one koje nisu mogli vidjeti.

Proslaviti s prijateljima kraj korone planira 6 posto. Njih 4 posto želi živjeti normalno kao prije. 3 posto ispitanika planira izgrliti osobe koje nisu mogli zbog korone. Isto 3 posto njih će odabrati i organizirati neku zabavu. 3 posto ispitanika planira se vratiti na posao ili ga početi tražiti. 3 posto će napraviti obiteljsku feštu, primjerice svadbu.

2 posto planira prestati nositi masku. U disko će otići 2 posto, a na misu njih 1 posto. Ostale aktivnosti kao primjerice kino, kazalište, muzej ili u kupnju planira 10 posto.

Ne zna njih 7 posto, a da ništa neće napraviti tvrdi 15 posto ispitanika. - piše Dnevnik Nova TV.