Započela korizma, vrijeme molitve, posta i dobrih djela

Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje molitvu, post i dobra djela.

Post na Pepelnicu i Veliki petak prije Uskrsa, odnosi se na
katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs, odnosno
jela bez mesa za starije od 14 godina, izuzev bolesnika.

Pepeo je simbol pokore, a dobiva se od blagoslovljenih grančica palme ili masline blagosovljenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Korizmenih 40 dana je spomen na vrijeme koje je Isus proveo u
pustinji. Izuzete su nedjelje odnosno šest dana jer po kršanskim
običajima, nedjelja ili dan Gospodnji ne trpi posta.

Pepeo podsjeća ljude na njihovu vlastitu prolaznost i već je u
Starom zavjetu znak pokore, kajanja i poniznosti, no običaj korizme
nastao je u IV. stoljeću, a propis pepela za Pepelnicu ili Čistu srijedu
potječe iz XII. stoljeća.

Dugo vremena korizma se svetkovala velikom strogošću. Tako su
primjerice vjernici prvog tisućljeća koji su počinili teški grijeh,
morali provesti Korizmu izvan zajednice, a zbog najtežih grijeha u vreći
i pepelu. Tek na Veliki četvrtak opet su bili primljeni u zajednicu.

Do Drugog vatikanskog koncila post u katoličkoj Crkvi bio je
obvezujući. Trebalo se odreći mesa, mliječnih proizvoda, vina i jaja.
Danas su samo Čista srijeda i Veliki petak obvezni dani posta, a za
vrijeme između post se preporuča.

Promijenio se i način odricanja. Meso u današnjem društvu nema
više onu vrijednost kao ranijih stoljeća i za ljude više ne znači
nikakvo odricanje. Mnogi su umjesto toga razvili druge oblike posta.
Mnogi se katolici danas odriču kave, cigareta, alkohola ili slatkiša.
Također su svakidašnje navike kao gledanje televizije, kompjutorske igre
ili vožnja autom ograničene u korizmi. Primjerice u Austriji od 2007.
postoji “autopost”.

Katolici u korizmi razmišljaju o lošim navikama koje bi trebali
promijeniti, a da bi se od njih i očistili od svećenika trebaju
zatražiti sakrament pomirenja ili ispovjedi.