“Zasitna” dijeta: Mršavljenje kojem je na prvom mjestu uživanje u hrani

Glavno pravilo “zasitne” dijete (Satiating Diet) jest konzumiranje hrane bogate hranjivim tvarima koja će vam dati osjećaj sitosti, a istovremeno ćete mršavjeti. Znanstvenici sa sveučilišta Laval u Quebecu osmislili su ovaj plan prehrane koji se bazira na povrću, voću, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima koji će vas zasititi.

Tradicionalna kultura prehrane često previđa osjećaj sitosti, no osluškivanje znakova koje nam daje naše tijelo i organizam odličan je način za usvajanje zdravijihprehrambenih navika za čitav život.

‘Zasitna’ dijeta temelji se na ideji što vi možete napraviti kako bi vas svaki obrok ili užina zasitili. Ova dijeta potiče ljude da biraju prave, cjelovite namirnice bez opterećivanja s time što ne smiju jesti, kaže Jaclyn London, nutricionistica na institutu Good Housekeeping. “Zasitna” dijeta osmišljena je za trajni gubitak kilograma ili održavanje željene tjelesne težine bez pribjegavanja ekstremima.

Plan je da svaki dan pojedete sljedeće:
– četiri porcije najhranjivijeg povrća poput šparoga, avokada, repe, brokule, kupusa, mrkve, celera, kelja, češnjaka, gljiva, svježih krastavaca, maslina, luka, špinata, batata, rajčica…
– četiri porcije najhranjivijeg voća poput jabuka, marelica, banana, borovnica, smokvi, grožđa, limuna, naranča, lubenice, jagoda, ananasa, grejpa, šljiva, malina…
– pet porcija cjelovitih žitarica (najmanje četiri grama vlakana po porciji)
– četiri porcije nemasnih bjelančevina u svakom obroku (ili razlomljenih u užine) 
– jedna užina

“Zasitna dijeta” također preporučuje jedan obrok tjedno s mahunarkama te začinjavanje hrane ljutim ili crvenim papričicama. Naime, konzumiranje ljute hranepotaknut će vas da jedete sporije i osvještenije te ćete lakše stati jesti onda kada se osjećate lijepo sitima.

U postocima kalorija, “zasitna” dijeta izgleda ovako:
– 45 do 50 posto kalorija iz ugljikohidrata
– 30 do 35 posto kalorija iz masnoća
– 20 do 25 posto kalorija iz bjelančevina

S obzirom na to da se “zasitna” dijeta temelji na konzumaciji što raznovrsnijih namirnica, cjelovitih žitarica i zdravih masnoća poput ribe, orašastih plodova, sjemenki, jaja i avokada, neki ljudi opisuju je kao spoj mediteranske i keto dijete. Znanstvenici naročito preporučuju konzumiranje mononezasićenih i polinezasićenih masnoća u umjerenim količinama te izbjegavanje nezdravih trans, hidrogeniziranih i zasićenih masnoća koje se nalaze u prženoj hrani.

Za razliku od keto dijete koja dopušta samo deset posto ugljikohidrata, kod “zasitne” dijete dopušteno je oko 50 posto ugljikohidrata.

Koja je hrana najzasitnija? 
Hrana koja će nas zasititi sadrži puno bjelančevina, vlakana i drugih hranjivih tvari koje će vas napuniti, a istovremeno su i zdrave za organizam. Takve su namirnice sljedeće:

Voće: jabuke, naranče, banane, breskve, kruške, šljive ananas, papaja, mango
Povrće: zeleno lisnato povrće, brokula, prokulice, kelj, cvjetača, bundeva, gljive, rajčice, patlidžan, avokado
Cjelovite žitarice: smeđa riža, tjestenina od cjelovitog zrnja, žitarice od cjelovitog zrnja, zobena kaša, kvinoja, heljda, bulgur, raž i ječam. 
Nemasne bjelančevine: morski plodovi, perad, krti komadi govedine, jaja, mlijeko, jogurt, sir, orašasti plodovi, sjemenke, tofu, soja, mahunarke, slanutak, grah, grašak i leća.

Hranu začinite papričicama u svim oblicima, kurkumom, đumbirom, češnjakom…

Kako započeti zasitnu dijetu pročitajte ovdje.