Article

//www.dalmacijanews.hr/files/60f807df6f52dff8e38b45f9/80
Foto: DalmacijaNews

Ugrožena morska trava šampion je bioraznolikosti: Najviše joj šteti sidrenje

Mnogi plivači ne vole u moru plivati iznad livada morske trave. Doživljavaju je kao tamnu mrlju na dnu iz koje vrebaju opasnosti.

- Tužno je da ljudi odrastaju s takvom slikom o ovoj neopisivo korisnoj biljci", kaže biologinja Barbara Čolić, dopredsjednica zadarske udruge društva istraživača mora "20.000 milja". 

Livade posidonije, odnosno svima poznate morske trave najvažniji su priobalni ekosustav Sredozemnog mora  i područja najveće biološke raznolikosti gdje se brojni organizmi hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon. 

- Izazivam kupače da sljedećeg ljeta zarone i zavire u čudesni svijet koji vrvi životom. Posidonija zaslužuje biti otkrivena i promatrana u pozitivnom svjetlu“, poručuje Čolić. 

Mnogi je miješaju s algama, ali posidonija suprotno od njih ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet, baš kao kopnene biljke. 

Stručnjaci upozoravaju da su zbog priobalne gradnje, masovnog turizma, posebno nautičkog, te drugih djelatnosti, njezine livade sve ugroženije. 

U zadnjih 50 godina u Sredozemlju je zabilježeno povlačenje njezina rasta za 34 posto, a prirodno obnavljanje oštećenih područja gotovo je nemoguće.

Na europskoj razini morska trava štiti se Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i mrežom zaštićenih područja Natura 2000.  

U Hrvatskoj su uspostavljena područja od posebne važnosti za zaštitu prirode na temelju Bernske konvencije.  Osim toga, sve vrste morskih cvjetnica na nacionalnoj razini štite se Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićene vrste.

Sidrenje joj najviše šteti

Na nedavnom svjetskom samitu o bioraznolikosti u Marseilleu stručnjaci su upozorili na negativan utjecaj čovjeka na posidoniju. Poseban je problem sidrenje.  

Povećani broj posjeta nautičara ostavlja trag na morskom dnu gdje se sve češće uočavaju brojni prokopi sedimenta i livada. 

Budući se livade šire izuzetno sporo (procjenjuje se samo 1 cm godišnje u idealnim uvjetima), jedno sidro čini nepopravljivu štetu jer oštećuje tridesetak čuperaka kojima je za obnovu potrebno stotinjak godina. 

Na mjestima odumrlih dijelova nastanjuje se invazivna alga Caulerpa cylindracea, rekli su stručnjaci.

Francuska je zato većim brodovima zabranila sidrenje u osjetljivim zonama. Slične mjere uvedene su i na španjolskim Balearskim otocima.   

U Hrvatskoj, Javna ustanova More i krš u sklopu projekta IMPRECO prati stanje livada posidonije na južnoj strani Paklinskih otoka. U uvalama gdje se sidra slobodno obaraju, dno je sasvim ogoljeno pa rade na podizanju svijesti nautičara i promiču ekološki prihvatljivije sidrenje. 

- Govorimo o trajnom sustavu priveza. Na površini je plutača, a trajno sidro je ubušeno ili usvrdlano u morsko dno čime se minimalno utjecalo na podmorje“, rekla je Hini Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš. 

U srpnju je u uvale unutar NP Kornati postavljeno je 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje.

Hrvatski i talijanski znanstvenici kroz projekt SPAS proveli su i pilot transplantaciju posidonije i presadili preko 2000 busena u uvali Kravljačica. 

Osim sidrenja, prijetnje livadama su mehanička oštećenja ribarskim koćama, lov dinamitom, smanjenje prozirnosti mora uslijed zagađenja, marikultura, nasipavanje obale, invazivne vrste i erozija. . 

U cilju zaštite, Zajednička ribarstvena politika zabranjuje uporabu određenog ribolovnog alata (poput mreža s koćama) iznad livada posidonije te članicama EU-a nudi posebne alate za upravljanje ribolovom u njezinim staništima. 

Morska pluća 

Direktor Francuske podružnice Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Arnaud Gauffier ističe veliku sposobnost posidonije da apsorbira ugljik što je čini ključnim saveznikom u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Na svjetskoj razini, livade morskih cvjetnica odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u oceanima iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine morskog dna, tvrde znanstvenici. 

Prema nekim procjenama, livade hvataju ugljik do 35 puta brže od tropskih prašuma.

CO2 pohranjen u sedimentima morskih cvjetnica i slanih močvara naziva se plavim ugljikom.

Očuvanje morske trave važno je i stoga što devastiranjem livada dolazi do oslobađanja dodatnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu.

Osim navedenog, mnoge vrste koje se razmnožavaju u naseljima posidonije imaju veliki komercijalni značaj pa njihovo uništavanje može prouzročiti ozbiljne probleme lokalnom ribarima, ali i odraziti se na sve popularniji ronilački turizam. 

- Tamo gdje nema direktnih oštećenja, situacija je dobra. No čim je prisutan utjecaj čovjeka, sve se mijenja. Blizu velikih gradova problem stvara manjkav sustav odvodnje što također značajno utječe na opstanak biljke“, upozorava Čolić. 

Livade posidonije šampioni su u proizvodnji kisika, no brigom o njima održavamo i biološku raznolikost jer su dom stotinama vrsta. 

Morske zvijezde, spužve, mekušci, brojne vrste riba i morski konjici, samo su neki od njih. Očuvanjem pluća mora istovremeno se daje šansa mnoštvu malih stvorenja koja uvelike obogaćuju svijet oko nas.

hr Sun Oct 10 2021 13:48:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5be3244d0e493835058b45c5/80
Foto: Pixabay

Strani stručnjaci preporučuju treću dozu cjepiva

Radi se i na kombiniranom cjepivu protiv COVID-a i Gripe

Kako je sve više ljudi diljem svijeta koji su primili booster dozu, stručnjaci kažu kako bi ta doza mogla postati potrebna svake godine. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje da svi oni stariji od 18 godina koji su se cijepili, trebaju primiti i booster dozu.

Taj je savjet prihvaćen ovog tjedna s pojavom nove varijante virusa.

- Ako ste primili cjepivo Johnson & Johnson, preporuka je da trebate čekati samo dva mjeseca kako biste primili booster dozu, a ako ste primili neku od mRNA cjepiva, šest mjeseci nakon drugog cjepiva je vrijeme za booster dozu, izjavio je dr. William Schaffner, stručnjak za infektivne bolesti na sveučilištu Vanderbilt.

- Glavna je osobina, naravno, što će ojačati kapacitet imunološkog sustava da se bori protiv ozbiljne bolesti i kako bi se spriječila hospitalizacija. To je glavna namjera. Može doći i do smanjenog prijenosa bolesti, manje ozbiljnih simptoma pa se radi o bonusu, dodaje.

CDC navodi da sami možemo odabrati kojim se cjepivom želimo cijepiti, ali Schaffner smatra da bi oni koji su primili jednu dozu cjepiva J&J profitirali ako prime booster dozu cjepiva mRNA.

- Cjepiva J&J, koja su dizajnirana kao jedna doza, nisu dovoljno jaka i manje su efikasna jer dolazi do puno bržeg slabljenja zaštite protiv ove opasne bolesti, dodaje te ističe da je upravo to preporuka da se pričeka dva mjeseca prije dodatne doze.

A ta doza može biti isto cjepivo, ali ako primite drugu dozu cjepiva mRNA, imat ćete bolji imunološki odgovor.

Booster cjepivo ustvari jača imunitet koji je stečen pri primanju prvih cjepiva, a nakon što ste ga primili stanice to pamte i kada su izložene antigenu one će stvarati još antitijela i još stanica. I to rezultira dodatnom zaštitom.

Kod starijih od 65 godina, imunitet slabi nakon šest mjeseci pa stoga dolazi do povećanog broja hospitalizacija.

- Ipak, znamo da imunitet pamti, a da mu dodatnom dozom dajemo još jači odgovor na virus, dodaje.

I Schaffner i Blumberg smatraju da je prerano za odgovoriti na ovo pitanje, no vjerojatno će se morati primati cjepiva u narednim godinama.

- Kako se stvari odvijaju, tako mi učimo. Nitko od nas ne bi bio iznenađen ako dođe do toga da je potrebna booster doza u nekom vremenskom periodu. Hoće li se raditi o tri godine ili pet, ne znamo, dodaje Schaffner.

Smatra da je cjepivo potrebno, a da su znanstvenici već počeli raditi na cjepivu koje bi bio kombinacija cjepiva protiv covida i protiv gripe.

Ako dođe do preporuke da je potrebno godišnje cijepljenje, oni će već u to vrijeme imati spremnu kombinaciju cjepiva, dodaje.

Blumberg smatra da ideja o booster cjepivima koja se daju na godišnjoj bazi jesu nešto što se može dogoditi. On osobno smatra da će covid ostati s nama dugo vremena, i nećemo ga uništiti osim ako ne dođe do velikog pomaka u stvaranju cjepiva. No, misli da će djelovati slično kao i gripa.

“Možda će doći do toga da primamo svake godine cjepivo baš kao i protiv gripe”, zaključuje, prenosi Ordinacija.

 


hr Wed Dec 08 2021 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5ce2aa6829111c69948b4585/80
Foto: Pixabay

Povećava li pušenje rizik od zaraze koronom i imaju li pušači teže simptome?

Covid-19 je bolest koja prvenstveno narušava funkciju respiratornog sustava, a iz NZJZ "Andrija Štampar" pojasnili su povećava li pušenje vjerojatnost intenzivnijih simptoma te jesu li pušači u većem riziku od zaraze koronavirusom.

Pušenje i covid

Poznato je kako postoji značajna korelacija između pušenja i kardiovaskularnih bolesti te pušenja i raka pluća, ali veza između konzumiranja cigareta i covida-19 nije potpuno jasna.

Prema prvim istraživanjima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), pušači su potencijalno izloženi većem riziku zaraze te intenzivnijim simptomima i posljedicama u slučaju zaraze. Tijekom konzumacije cigareta prstima se dodiruju usta i vrlo često nismo svjesni koliko nečistih površina dodirujemo, a samim time povećavamo vjerojatnost zaraze. Noviji trend među mladima su i e-cigarete te se vrlo često može vidjeti dijeljenje iste cigarete, što također povećava mogućnost zaraze.

Dosadašnja istraživanja upućuju na to da e-cigarete smanjuju funkciju imunoloških stanica dišnih puteva. Preciznije, riječ je o gubitku trepetljika na stanicama epitela, koje su zadužene za otklanjanje virusa i drugih štetnih mikroorganizama iz dišnih puteva i predstavljaju jedan od glavnih čimbenika nespecifične imunosti u borbi protiv infekcija. Kada su uništene, manja je mogućnost prevencije zaraze te veća vjerojatnost da mikroorganizimi, uključujući virus Sars-CoV-2 djeluju na respiratorne organe.

Kada udišemo dim cigarete, bakterije, virusi i otrovni plinovi mogu smanjiti funkciju pluća, što nepovoljno utječen na imunitet.

Kako covid više šteti pušačima nego nepušačima?

Kada su pluća pušača izložena infekciji koja štetno djeluje na dišne puteve, posljedice mogu biti veće, nego kod nepušača. Ukoliko su pluća već oštećena, njihova funkcija se dodatno smanjuje te ne mogu opskrbljivati organizam dovoljnom količinom kisika. Oštećenja stanica respiratornog epitela također onemogućuje izbacivanje štetnih tvari iskašljavanjem. Dodatno, veći je rizik nastanka kronične opstruktivne bolesti pluća kod pušača.

Pušači su pod većim rizikom od upale pluća te od akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS). Manjak kisika djeluje na krvotok i ostale organe, što izaziva oštećenje, često i akutno zatajenje bubrega, a moguć je i smrtni ishod.

Covid-19 ulazi u stanice pluća vežući se za receptor koji je u stvari molekula angiotenzin II kovertirajućeg enzima . Molekula ACE2 razgrađuje angiotenzin II u angiotenzin (1-7), što se suprotstavlja vazokonstriktivnom i proliferativnom djelovanju angiotenzina II. Konzumacija cigareta povećava količinu ACE2. Kao membranski protein, ACE2 je prisutan u plućima, srcu, bubrezima i crijevima, a simptomi koronavirusne bolesti prate raspodjelu receptora za ACE2 po tkivima, navode iz Andrije Štampara.

Istraživanje koje je provedeno na mladim ljudima upućuje da pušači imaju od pet do sedam puta veću vjerojatnost zaraze. U drugoj studiji je utvrđeno kako hospitalizirani pacijenti koji imaju povijest pušenja imaju čak 14 puta veći rizik za pogoršanje simptoma.

Preporuke za pušače

Kako bi se smanjio rizik od zaraze, NZJZ “Andrija Štampar” objavio je nekoliko preporuka za pušače.

Pokušajte smanjiti broj cigareta koje svakodnevno konzumirate, sjetite se da je moguće prestati pušiti, razmišljajte o tome što vam prestanak pušenja može donijeti (zdravlje, uštedu novca, čisti zrak). Potražite podršku vašeg liječnika, psihologa ili članova obitelji.

Pokušajte otkriti zdravije metode u borbi protiv stresa ili tjeskobe – tjelesna aktivnost, dnevnik briga, meditacija, zdrava prehrana – ubrzo ćete shvatiti da se nakon navedenih aktivnosti želja za cigaretom značajno smanjuje.

Kod nekih ljudi konzumacija alkohola budi želju za cigaretama. U okolnostima pandemije, kada su nam socijalne aktivnosti ograničene, poželjno je pokušati reducirati loše navike.

Pluća se oporavljaju nakon prestanka pušenja – bivši pušači izvještavaju o manje respiratornih problema i manje problema s kratkim dahom nakon nekoliko tjedana od apstinencije. Imunološke stanice se u plućima obnavljaju, što povećava otpornost na zarazu i respiratorne probleme, piše N1.

hr Mon Nov 29 2021 17:33:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/60e7f3ec6f52dff3cf8b4641/80
Foto: Unsplash

Cijepljenje protiv gripe može pomoći u ublažavanju teških simptoma covida?

Postoje neki dokazi koji sugeriraju da pravovremeno cijepljenje protiv gripe može pomoći u prevenciji ozbiljnih simptoma covida i u oporavku
Usprkos činjenici da cjepiva protiv gripe i covida-19 djeluju protiv različitih virusa, odavno se smatra da prave prevencijske mjere djeluju u smanjivanju rizika i od drugih bolesti. Baš kao što su stroge covid-mjere pomogle smanjiti rizik od zaraze gripom prošle godine, postoje neki dokazi koji sugeriraju da pravovremeno cijepljenje protiv gripe može pomoći u prevenciji ozbiljnih simptoma covida i u oporavku.

Najnovija studija objavljena u medicinskom zborniku PLOS u kojoj je sudjelovalo više od 37 tisuća pacijenata ispitivala je ključne zdravstvene parametre i rizike hospitalizacije kod pacijenta koji su bili pozitivni na covid tjedna i mjesecima nakon što su dobili cjepivo protiv gripe. Kod dijela pacijenata otkrili su da cjepivo protiv gripe nije bilo učinkovito samo protiv tog virusa već je značajno smanjilo ozbiljne ishode zaraze koronavirusom čak do 120 dana nakon cijepljenja. - prenosi N1.

Osim toga što je cijepljenje protiv gripe smanjilo rizik od hospitalizacije za neke, utvrđeno je i da cijepljenje smanjuje rizik od ozbiljnih covid-komplikacija poput sepse, duboke venske tromboze i smanjuje vrijeme koje covid-pacijenti provedu u bolnici.

Iako je bitno napomenut da cijepljenje protiv gripe neće u potpunosti ili djelomično smanjiti rizike zaraze covidom, treba napomenuti da neke osobe neće dobiti dovoljnu zaštitu ni od cjepiva protiv covida zbog njihovih komorbiditeta.

S obzirom na to da se o booster dozama još uvijek raspravlja i polako se otkriva da imunitet protiv covida stečen cijepljenje može biti kratkog vijeka, cjepivo protiv gripe moglo bi biti posebno korisno za one koji su rizična skupina, stariji su i u opasnosti su od većeg izlaganja kripi ili koronavirusu.

Osim činjenice da je trenutno sezona gripa u punom jeku, treba uzeti u obzir da to cjepivo smanjuje rizik i od teških komplikacija covida. Liječnici tvrde da cijepljenje protiv gripe također smanjuje rizik od istovremene zaraze koronavirusom i gripom, piše timesofindia.

hr Sun Nov 28 2021 09:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/61a24fc86f52df668d8b46a5/80
Foto: mefst

NeuroSplitu nagrada Europski građanin, njihov projekt ostvario je neočekivane rezultate

Studentsko društvo za neuroznanost NeuroSplit ovogodišnji je dobitnik nagrade Europskog građanina zbog velikih uspjeha u popularizaciji znanosti, rečeno je u petak na prigodnoj svečanosti u Zagrebu.

Predstavnicima NeuroSplita, osnovanog 2015. godine na Medicinskom fakultetu u Splitu i nagrađenog zbog uspjeha projekta "With One Dream United" koji obuhvaćao niz događaja u popularizaciji znanosti, radionica, humanitarnih akcija i predavanja, priznanje su uručili zastupnici Tomislav Sokol Sunčana Glavak.

- Mladi smo profesionalci, a ono što dijelimo je zajednička želja za danjim radom u korist naše zajednice. Imamo mnogo ideja i planova koji će, nadamo se, dobiti široku podršku“, poručio je predstavnik dobitnika Miro Vuković.

Istaknuo je da projekt With One Dream United ostvario neočekivane rezultate te kao primjere naveo konferenciju Nobelovi dani (Nobel Days) i međunarodni kongres Praktična znanja za studente.

Na konferenciji su četvorica Nobelovaca predstavili svoja znanstvena otkrića i životni put studentima i srednjoškolcima iz cijele Hrvatske, a kongres je kroz radionice studentima iz biomedicionskog područja ponudio praktična znanja za buduću profesionalnu karijeru.

Sokol je istaknuo da je nagrada studentima medicinskog fakulteta u ovo doba vrlo prigodna. "Trenutno smo u vremenu pandemije i zdravstvene krize bez presedana. Ovime šaljemo poruku da treba ulagati u znanost i struku“, kazao je. 

- Najvažniji prioritet mora biti da nemamo građane prvog i drugog reda u Europskoj uniji, da zdravstvena zaštita u svim zemljama EU bude jednaka", dodao je. 

- Ovakvi projekti koji jačaju znanost i studentima daju dodatne mogućnosti itekako mogu dugoročno pomoći našem zdravstvenom sustavu da podigne razinu i bude konkurentniji na razini EU-a“, zaključio je Sokol.

Sunčana Glavak istaknula je da i ovo priznanje pokazuje da Hrvatska ima mlade stručnjake koji svojim znanjem i aktivnostima mogu konkurirati svim europskim kolegama i dodala da su članovi društva „NeuroSplit“ ponos ne samo svom gradu i fakultetu nego i Hrvatskoj.

Glavak se nada da će mladi znati konzumirati sve ono dobro što je Hrvatskoj donijelo članstvo u Europskoj uniji. „Privlačno je obrazovati se vani i nadograditi iskustva stečena u Hrvatskoj, ali ih onda primijeniti u svojoj domovini“, kazala je.

Predsjednik odbora za europske poslove Domagoj Hajduković kazao je da je "ovo manifestacija ponosa gdje možemo pokazati da je Hrvatska stvarno rame uz rame svim europskim zemljama kada  govorimo o talentiranim mladim ljudima”.

Pošto je u tijeku konferencija o budućnosti Europe, a sljedeću godinu je Komisija najavila kao godinu mladih, Hajduković je pozvao sve mlade da se uključe u raspravu kakvu Europu žele putem višejezične digitalne platforme.

Europski građanin dodjeljuje udruženjima, organizacijama i pojedincima za postignuća i aktivnosti kojima se promiču razumijevanje te jača europski duh solidarnosti i zajedništva.

Europski parlament dodjeljuje priznanje odabirom nacionalnih laureata u svakoj državi članici EU-a.

Iz Hrvatske su nagrade proteklih godina dobili Martina Čuljak s projektom Help Balkans, Hrvatska gorska služba spašavanja, humanitarna udruga fra Mladen Hrkać, Hrvatska udruga Transplant i Tvrtko Barun kao tadašnji ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi, HUKI - Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (2018.) i kampanja Boranka Saveza izviđača Hrvatske (2020.)

hr Sat Nov 27 2021 16:33:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .