ANKETA Što Splićani misle o (pre)zastupljenosti turbofolka u klubovima

Piše:

O popularnosti turbofolka, odnosno narodnjačke glazbe, napisani su brojni
članci, kolumne, ali i knjige. Iako se godinama ukazivalo na to kao problem,
tzv. su narodnjaci zavladali u velikom broju klubova u Splitu i Dalmaciji.
Mnogi su popularnost turbofolka u Hrvatskoj, posebice sredinom 90-ih godina,
objašnjavali izrekom kako je najslađe zabranjeno voće, ali danas je teorija na
tu temu više nego samih pjevača. Što o “epidemiji” narodnjaka u klubovima misle
Splićani, pročitajte u nastavku teksta.

Mate Ajduković (33) – Takva vrsta glazbe nema nikakve veze s glazbenom tradicijom Dalmacije. Ne znam je li tužnije da je ta, nazovi glazba, preplavila disko klubove, ili da hrvatska glazba pala na tako niske grane da je mladi uopće ne “doživljavaju”. Nisam za bilo kakve zabrane, ali je situacija više nego zabrinjavajuća.

Ivana Marković (17)
– To nije vrsta glazbe koju ja slušam pa mi je automatski toga previše u
Splitu. Mislim da su mladi koji slušaju ostale vrste glazbe zakinuti jer nemaju
prostora da slušaju ono što vole. Nadam se da će se to s vremenom promijeniti.

Mišel Aničić (39)
– Mislim da bi bilo u redu kada bi se narodnjaci puštali u jednom ili dva kluba
u Splitu, a ne u pet. Previše je to zastupljeno. Vjerojatno ljudi uz pomoć
takve glazbe liječe svoje frustracije. Trebalo bi na tome poraditi.

Marija Banić (20)
– Volim odlaziti na narodnjake, klubova ima dovoljno, smatram da svatko ima
pravo na izbor. Nervira me što svi nešto imaju protiv toga, a svi dolaze u
klubove gdje se pušta takva glazba. Očito to ljudi vole i treba im omogućiti da
se vesele ako oni to hoće.

Vinko Šago (46)
 Mislim da bi širenje te vrste glazbe po
Splitu trebalo spriječiti. Nemam ništa protiv bilo kakve vrste glazbe, ali
narodnjaci su ipak za sela odakle i ta vrsta glazbe dolazi. Neka ljudi koji
vole tu vrstu glazbe odu na selo i neka je gore slušaju i promoviraju. Meni
osobno ne smeta, ali ipak bi bilo bolje da se promovira naša glazba, kao što
smatram da je za naš napredak potrebno da za vrijeme turističke sezone određen
broj klubova uvede i stranu glazbu.

Laura Frapporti (22)
– Mislim da ima previše klubova koji puštaju takvu vrstu glazbe, ali veći
problem što nema onih koji bi poslužili kao alternativa. Moj ukus isključuje
vrćenje žarulja. Ne smeta mi što očito ima tako puno ljudi koji slušaju
narodnjake već mi smeta što nema više mjesta gdje se sluša bilo koja druga
glazba osim te.

Marinko Biškić (53)
– Najvažnije je da oficijalna politika podržava glazbu koja je na neki način
potekla iz ovog podneblja sa svim nekakvim svjetskim utjecajima. Treba da na
neki način spriječimo širenje te nekvalitetne glazbe. Nekada je bilo nemoguće
vidjeti plakat od koncerta neke cajke, a danas je to normalno, a u konačnici to
nije normalno. Ta glazba nudi najprizemnije osjećaje, ta glazba ne nudi ništa
osim pijanstva, to ne bismo smjeli podržavati. To ne bi smjela biti svrha
glazbe koja je čak u nekim trenutcima bila i revolucionarna  .