Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5ea2f0ce29111cf4008b456c/80

Adapteri za CroResp respiratore: Volonteri trebaju novčanu pomoć kako bi opskrbili sve zdravstvene djelatnike

CroResp je respirator sa zaštitom za cijelo lice izrađen od ronilačke maske, na 3D pisaču izrađenog adaptera i filtra za viruse

Skupina volontera iz Dubrovnika koja već tjednima na svojim 3D pisačima izrađuje zaštitne vizire, prije tjedan se dana priključila akciji izrade respiratora CroResp namijenjenih zaštiti zdravstvenih djelatnika od novog koronavirusa.

CroResp je respirator sa zaštitom za cijelo lice izrađen od ronilačke maske, na 3D pisaču izrađenog adaptera i filtra za viruse. Respiratori CroResp su jučer stigli liječnicima i medicinskim sestrama koji su u izravnom kontaktu sa zaraženim pacijentima u Općoj bolnici Dubrovnik.

Dubrovčani su izradili već više od 250 adaptera za respirator CroResp. U akciji izrade adapetera pomoću 3D pisača sudjeluju obrt Robot Hand Made, Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, Informatički klub Futura, Udruga RC modela Dubrovnika, LARIAT - Laboratorij za autonomne inteligentne sustava Sveučilišta u Dubrovniku, Maritimo Fishing, Dubrovačka baština te nekoliko pojedinaca.

Projekt izrade CroRespa pokrenula je grupa entuzijasta okupljena oko mrežne stranice pandemija.info. Riječ je o internetskoj bazi edukativnih materijala i korisnih smjernica za borbu protiv novog koronavirusa. Stranica je namijenjena medicinskom osoblju, a podaci se prikupljaju iz relevantnih izvora diljem svijeta. 

Projekt izrade CroRespa ima veliku potporu medicinskog osoblja i građana iz cijele zemlje. Naime, kampanjom masovnog financiranja prikupljeno je već 150.000 kuna koliko je potrebno za kupnju dijelova i materijala potrebnih za izradu tisuću respiratora. 

To nije dovoljno za opskrbu svih zdravstvenih djelatnika koji su se predbilježili za CroResp, pa se kampanja nastavlja. Ako je želite poduprijeti donacijom, to možete učiniti OVDJE.

hr Fri Apr 24 2020 15:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6005fd376f52df03a78b45f2/80

Radišni ljudi i priroda prkose zaboravu: 'Split je prema Žrnovnici poput maćehe. Ne ulaže se, a tribalo bi. Sve što je napravljeno ovde isključivo su napravili ljudi odavde!'

Ono što se nemogućim činilo ranije, oni su bez ičije pomoći postavili od temelja, pa je Žrnovnica, iz jednog perioda učmalosti, postala prepoznatljiva po radišnim i vrijednim pojedincima.
Za statistiku kažu da je kao bikini jer uvijek skriva ono najbitnije, a ova žrnovnička, iako štura, veli kako je 2011. godine u ovom pitoresknom mjestu bilo 3222 stanovnika. Brojka se s godinama povećava jer mladi ljudi ondje okreću novu stranicu. Ono što se nemogućim činilo ranije, oni su bez ičije pomoći postavili od temelja, pa je Žrnovnica, iz jednog perioda učmalosti, postala prepoznatljiva po radišnim i vrijednim pojedincima. Pojedincima neopterećenima politikom jer svjesni su kako bez ustrajnog rada nema ni života.

Više se i djece rađa jer ljudi više ne odlaze kao nekoć ili se, pak, vraćaju Žrnovnici. Bolji su uvjeti za život nego prije. Zar nije bolje živjeti ovdje i imati svoju kuću, nego u Splitu plaćati masno podstanarstvo? 

Sa Splitom ih veže formalnost. Nelogična formalnost. Iako su gotovo duzinu kilometara odvojeni od Splita, i dalje su dio Splita. Iako će popisivači krenuti u akciju ovog proljeća, voditi se moramo onim službenim podatcima iz 2011. Izbrojili smo kako čak 281 općina, od ukupno njih 428 u cijeloj Hrvatskoj, ima manje stanovnika od Žrnovnice. Gotovo dvije trećine. Samo ih je 25 u Splitsko-dalmatinskoj županiji.


'Dogodine će biti bolje!'

U gradu turista, studenata, ljudi velikog srca i političara kojima se ne prašta - Žrnovnica je, kažu nam mještani, ostala zaboravljena. Sve dok palicu ne uzmu obični, mali ljudi koji su ondje pronašli odmak od užurbane gradske vreve u pogledu na zelene pejzaže prošarane kamenjarom. Tako to obično i biva.

- Žrnovnica je živopisna, ali zbog ove korone ljudi su se udaljili jedni od drugih, što nije dobro - jada nam se Ivica Bebić kojeg smo našli pred Ninovom mesnicom. U ugodnoj ćakuli s prvim tenorom tamošnje klape sveti Florijan koji je mikrofon prepustio čovjeka za kojeg tvrdi da o Žrnovnici zna mnogo više. Uvjerili smo se u to. 

- Božić je prošao tužno, nije bilo šušura i veselja koje takvi blagdani u Žrnovnici inače donesu. Ali eto, to je tako. Nadam se da će dogodine biti bolje - veli nam Bebić osvrt na minule dane dok vrhove Mosora gutaju oblaci. Sivo-bijeli. Oblaci koji donose snijeg.

Za Žrnovnicu se službeno zna još od 11. stoljeća, iako znamenje piše posebne povijesne stranice. Živjeli su ondje, po predaji, Perun i Drognjuš. Bog munje i grmljavine i bog zla. Nešto kasnije i Dioklecijan je uživao u spoju vodne ljepotice i surovog krša pa je na brdu Gračiću izgradio lovačku kuću. Poveznicu sa svijetom Slavena zorno pripovijeda ploča uzidana u vanjski zid crkve u Žrnovnici. Ploča koja je, po zaključku stručnjaka, bila dio oltarne ograde iz malene crkvice na Gračiću.



Ništa pozitivno osim pozitivnih testova

U centru mjesta, nasuprot crkve, u redu stoji trgovina, poštanski ured, Vatrogasni dom, mesnica i pekara. Kao da je netko rukom sve naslikao. Najviše slasnog mirisa dopire od Anice Jurišić koju smo zadržali prije zatvaranja. S tek par komada kruha i peciva uz masku koja je postala štit današnjice.

- Ništa se ne događa u Žrnovnici. Ista situacija bila je i prije 30 godina. Malo se ulaže - veli nam vrijedna Anica koja nerado govori o 'novom normalnom' i virusu koji je poremetio sve planirano. Tek odgovara kako su ljudi u strahu, kako malo izlaze vani, tek toliko za uzeti najpotrebnije za preživjeti. Promet u pekari, sumira, nije se znatno promijenio.

- Dolazi vam na stotine ljudi dnevno. Cijelo ste vrijeme bilo otvoreni, i čini se, prvi na udaru - ustvrdili smo našoj sugovornici koja spremno odgovara.

- Ma pričalo se da hodaju i pozitivni. Ja sam dijabetičar pa mi je sve skupa ovo veliki stres. Tješim se da boravak u pekari traje jako kratko pa da nema posljedica. Uglavnom, ništa pozitivno...

- Osim pozitivnih testova? - uplićemo se.

- Ne daj Bože - nasmijala se Anica i zaželjela da ostane barem malo pozitivnog duha.

Svi kao da čekaju neke vedre dane u godini, dane u kojima će, činilo se tako, i Žrnovnica još silovitije teći. Kao zarobljeni na satu biologije na kojem se govorilo o mikroorganizmima, put po mjestu glumačkog doajena Roberta Kurbaše i nogometnog talenta Ante Palaverse, nastavljamo ni manje ni više nego na groblju. Čudni su putevi Gospodnji, rekli bi stari. 

Tako nekako posložila se i priča o Miljenku Smoji, dalmatinskom kiparu u trajnom materijalu koji je bio više od simbola i legende. Neshvaćen, ispred svog vremena. Svoj vječni san sniva baš u Žrnovnici. Uz svoju Lepu i kći Renatu. Onako neshvaćeno i odbačeno izgledao je i posljednji ispraćaj neponovljivog splitskog kroničara, vele nam mještani. S tek desetak ljudi. Tek jedna ruža i knjiga na grobu i danas. Knjiga koju su kiše otvrdnule, a sjećanje ostavile u 'Tužnom Šarku'. Naslov je to jedne od priča iz Smojine ratne kronike Splita 'Judi i beštimje'.


138 rupa od centra Žrnovnice do Korešnice

- Kanalizacija, krivolov na rijeci i devastacija rijeke najveći su problemi u Žrnovnici. Prvi je svakako kanalizacija, ali i loša infrastruktura. Ceste su užasne - zaustavlja nas Kažimir Marin i opominje na uništavanje flore i faune. Uništavanje koje je krenulo još 2000. godine, veli, kad su u kanjon rijeke ulazili bageri.

- U zadnjih tridesetak godina Split Žrnovnici nije da ništa. Sve šta je napravljeno u Žrnovnici isključivo su napravili ljudi odavde. Ne ulaže se, a tribalo bi. Kad o ovome pričam uvik se iznerviram - ogorčeno govori.

- Split je prema Žrnovnici poput maćehe. Većina mještana to prepoznaje, međutim niko ne želi nešto pokrenuti. Svi se vode onom ‘da će netko drugi riješiti problem’ - kaže Marin i zaključuje s podatkom koji s pravom ulazi u rubriku 'vjerovali ili ne'. Pobrojao je, govori nam, čak 138 rupa na cesti od centra Žrnovnice do Korešnice. Udaljenost od svega kilometar i pol. Pametnom dosta. 

Čak je i mjesno groblje, poteže nas natrag, pod ingerencijom splitskog Lovrinca. 


'Sad je tamo sve otvoreno'

Žurimo na dogovor. Prst okrećemo prema sjeveru. Kod Pricvića nas čeka dopredsjednik NK Mosor i dirigent Limene glazbe koja nosi ime po Stjepanu Radiću.

- Sad je tamo sve otvoreno - smiju se mještani na spomen nogometnog terena na kojem su još 2013. gostovali nogometni drugoligaši. Prošlo svršeno vrijeme koje se još zadugo neće ponoviti. I sada se ondje ipak igra Druga liga, ali ona u županijskom nogometu. Od te spomenute 2013. godine dogodilo se još dosta toga, ako je gledati u loptu koja se okreće. Umjesto jednog, sada su tu dva Mosora. Ovaj stariji prije nekoliko mjeseci dobio je čak i braniteljski predznak. 

Podsjetnik na stare dane daje tek katanac na vratima ulaza prema tribinama. Onaj glavni slobodan, s naznakom kako ovdje gospodari splitska Javna ustanova

- Dugogodišnja borba je završena. Nekad davno je grad Split davao koncesiju za svoje igralište, zadnjih 15 godina koncesija nije postojala i onda je jedan čovjek sve zaposjeo, odlučio sve oko sebe ignorirati i ne dopuštati gradu Splitu pristup na igralište. U suradnji s gradom smo došli do cilja da možemo igrati i nastupati na Pricviću - govori nam Ivan Bartulić, jedan od onih koji su odlučno stali protiv jednoumlja kakvo je vladalo u liku i djelu Vinka Barbarića. Nema smisla tu trošiti puno slova. Napisano je i ispričano još ranije. 

- Novi Mosor je nastao kada je stari odustao od seniorskih natjecanja. Za nas je to značilo gašenje kluba. Nismo mogli stupiti u klub, nismo mogli ući u Upravu pa tako nismo mogli ni smijeniti neke ljude ili započeti nekakve razgovore pa smo se okupili u inicijativi, osnovali smo novi klub i krenuli svojim putem. Od starta smo zatražili korištenje Pricvića želeći da oba kluba tu egzistiraju - nastavlja Bartulić. Nikada nisu htjeli nikoga izbaciti, cilj je bilo biti isti među jednakima.

Dvije sezone u drugom županijskom rangu brodi i noviji Mosor. Zapravo jedini Mosor. Karte se valjda tako poslože, suđeno je, pa su prvi bodovi u premijernoj sezoni upisani baš na Pricviću.

- Na gostujućem terenu tada - kaže Bartulić.

- Očito je neko gore htio da se stvari poklope - dodaje.

I druge je sezone trobod otišao na konto kluba s novijim datum osnutka.

- Da igrate svaki dan sa starim Mosorom već bi bili u ligi više - iz kamiona, prolazeći pokraj tamošnje osmoljetke, koju pohađa 370 učenika, viče Ante Marin Puška pozdravljajući društvo koje pokušava biti ozbiljno pred mikrofonom. Uz tih 380 iz matične škole još je 20 učenika u dvije područne škole u Gornjem i Donjem Sitnom.


Njihovo vrijeme tek dolazi

Mladi, domaći ljudi u nogometnoj priči s Mosorom odigrali su presudnu ulogu. Istu onu kakva najljepše note svira u Limenoj glazbi. I ovdje je taj mladenački elan kreirao bazu. Bazu koju predvodi Opuzenac Danijel Curić

- Umjetničkog kadra ovdje ne fali. U 2020. godini upisali smo 36 polaznika na tečaj, točnije učenje sviranja instrumenata. Među većinom koju čine djeca našlo se i 12 odraslih. Svi polaznici tečaja su iz Žrnovnice - govori nam Curić.

Popunjavati glazbeno crtovlje u Žrnovnici krenuo je ima dvije godine. Mlad čovjek s jasnom vizijom koja se jednostavno opisuje u želji za oživljavanjem kulturno opustošene sredine.
 
- Htio sam napraviti nešto iz temelja, bez dodira s politikom koja se umiješa svugdje gdje novca ima. Zanimalo me napraviti nešto sistemski i ozbiljno, što traje godina, ali što je i kasnije teško srušiti. Ako se bude radilo ovakvim tempom, za dvije, tri godine sigurno ćemo vidjeti i rezultate - skromno priznaje.

Najveći uspon dogodio se baš prije ove nesretne pandemije. Kad su dobili krila da polete, ovi glazbeni amateri morali su stati. Svoju ljubav i uživanje u glazbi morali su prekinuti.

- Bilo je teško pohvatiti konce nakon prvog vala. Ipak, nešto kasnije je bilo bolje. Radili smo u grupama, u većini slučajeva online, uživo samo individualno - objašnjava nadasve inspirativan sugovornik koji tek obećava kako ćemo se ponovno vratiti u Žrnovnicu. Zašto? Pa pisati o uspjesima glazbara.


Crne misli pokušavaju zaboraviti, ali...

Kakvo priznanje ne bi bilo dovoljno za zahvalu vatrogascima dobrovoljcima iz Žrnovnice koje štite mjesto i kad drugi mirno spavaju. Iako ne vole govoriti o onom negativnom, takav je to posao. Baš kao i novinarski. Trenutak ne pita.

Iako je bila s manjim brojem intervencija, prošla godina ostat će zapamćena po požaru reciklažnog dvorišta i smeća na TTTS-u. Crne misli pokušavaju zaboraviti, ali uvijek ima situacija koje se urežu u sjećanje. Dugo se još neće izbrisati onaj strašan požar iz srpnja 2017. godine. 

- U komadu smo bili više od 25 sati na požaru. Odmorimo se dva, tri sata i vratimo se na požarište - veli nam Marko Kovačić. Sve potvrđuje kolega Zdravko Roguljić. Uz par oštećenih kuća i izgorenih fasada, prozora i krovova, najveća je šteta bila na kućama u kojima nitko ne stanuje. Srećom, uglas govore.

Vatrogasni red, koji je cijeli iz Žrnovnice, kratko se osvrnuo na tu kobnu 2017. kada su kaotične slike stizale iz Dalmacije. 

- Znaš da gori oko tvoje kuće, a ti si dva kilometra dalje i gasiš nečiju drugu kuću. Svojima ne možeš pomoći. Nezgodno je bilo, bilo je emocija, svega, ali preživjeli smo - kažu.


Doći u Žrnovnicu, a ne apostrofirati bogatstvo vode je kao u Vatikanu zaboraviti na papu. Najbolje je i završiti ovu turu uz hladnu Žrnovnicu i prizore koji vraćaju u neka bolja vremena, prizore u kojima kao da je vrijeme stalo. Ali ovdje itekako ide. 

Umjesto velikih misli koje bi čovjek mogao imati na poziciji naziva 'Antoničin mlin', tišinu i mir prekida gakanje pataka. Kao da i one prepoznaju ekipu u želji za kakvim posebnim slovom. Evo, i dobile su ga. Iako je tek jedna htjela stati pred fotoobjektiv.


hr Mon Jan 18 2021 22:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6005f3e16f52df69a78b45af/80

Vatrogasci iz Splita i Kaštel Sućurca već 21 dan pomažu u porušenoj Sisačko-moslavačkoj županiji

Trenutak odmora bio je i prilika za sliku iz snježne Petrinje.

Pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Split 21 dan pomažu u potresom porušenoj Sisačko-moslavačkoj županiji. S 21 vozilom su opremljenim za spašavanje iz ruševina, visina i dubina. 

Uz Splićane na terenu su i dobrovoljci iz Kaštel Sućurca, iz tamošnjeg DVD-a Mladost te kolege iz JVP-a otoka Krka.

Trenutak odmora bio je i prilika za sliku iz snježne Petrinje. Kod spomenika Predragu Matanoviću, pukovniku i drugim braniteljima Petrinje, trenutak su ovjekovječili iz zraka.


hr Mon Jan 18 2021 21:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6005f2db6f52dff8a68b45e1/80
Foto: Robert Matić / Hajduk.hr

[FOTO] Paolo Tramezzani poveo Hajdukovce u prvi trening

Nakon što je momčadi prethodno predstavio sebe i svoje suradnike, mister Tramezzani je točno u 16 sati poveo trening koji je trajao otprilike 90 minuta.

Nogometaši Hajduka odradili su u ponedjeljak poslijepodne na glavnom poljudskom terenu prvi trening pod vodstvom novog trenera Paola Tramezzanija i njegovog stručnog stožera. 

Nakon što je momčadi prethodno predstavio sebe i svoje suradnike, mister Tramezzani je točno u 16 sati poveo trening koji je trajao otprilike 90 minuta. 

Pripreme za nastavak sezone nastavljaju se već sutra, a prvi susret pod vodstvom novog trenera nogometaši Hajduka imaju već u petak kada u okviru 17. kola HT Prve lige igraju protiv Šibenika na Šubićevcu.


hr Mon Jan 18 2021 21:43:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e82cce529111cc7b88b4571/80
Foto: Twitter Vlade RH

Izaziva li cjepivo protiv korone više nuspojeva?: "To ćemo tek vidjeti"

Trebaju li nas zabrinuti smrti u Norveškoj nakon cijepljenja, Markotić kaže kako su uglavnom preminuli ljudi koji su bili u palijativnoj skrbi i kod kojih je povećana smrtnost

U slučaju da bude moguće - kako bi biranje cjepiva moglo izgledati u praksi objasnila je prof. Alemka Markotić. 

- Sigurno će se napraviti neke upute, ali vjerojatno će oni koji se žele cijepiti reći svojim liječnicima ili zavodima za javno zdravstvo reći koje cjepivo žele. - rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV dodajući kako Hrvatska očekuje dodatne doze Pfizerovog cjepiva, a od polovice veljače i ono iz laboratorija AstraZenece. 

- Obzirom da smo naručili velike doze tog cjepiva vjerujem da će biti isporuka brza, a s time i ubrzano cijepljenje ostale populacije. - rekla je. 

Izazivali to cjepivo više nuspojava od onog za gripu, Markotić kaže kako ćemo to - tek vidjeti. 

- Vidjet ćemo tek kad se jedan veći dio populacije procijepi i kad se usporede postoci i vrste nuspojava u odnosu na one koje imamo kod gripe. Kod gripe se isto događaju slabije reakcije tako da ćemo to moći vidjeti za 5, 6 mjeseci. - procjenuje ravnateljica Klinike za infektivne bolesti. 

Trebaju li nas zabrinuti smrti u Norveškoj nakon cijepljenja, Markotić kaže kako su uglavnom preminuli ljudi koji su bili u palijativnoj skrbi i kod kojih je povećana smrtnost. 

- Norveška i njezini stručnjaci analizirat će te podatke, ali vjerojatno je da će biti da ove smrti nisu povezane s cjepivom. - rekla je. 

Napominje kako je Hrvatska u fazi u kojoj smo dosegli značajan pad broja zaraženih i hospitaliziranih.

- I daje treba biti oprezan jer u zemljama oko nas situacija nije idealna, možda su malo prerano popustili mjere. Moramo pratiti malo ozbiljnije situaciju s mutiranom virusom. - rekla je Markotić dodajući kako će popuštanje mjera sigurno biti postupno. 

hr Mon Jan 18 2021 21:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .