Sarač: U provedbi imamo projekte u vrijednosti od preko 50 milijuna eura

Definicija pojma ruralnog razvoja podrazumijeva
integralni i višesektorski te održivi razvoj ruralnog odnosno vangradskog
prostora. Integralni, odnosno sveukupni razvoj ruralnih područja, važan je zbog
promjene ruralne ekonomije koja se u vrijeme suvremenih strukturnih procesa i
zbivanja suočava s brojnim problemima poput smanjenja broja stanovništva na
određenom području, starenja stanovništva, fosilizacije pejzaža te generalno
sve lošijim socio-ekonomskim pokazateljima koji čine ovaj prostor pasivnim i
nepoželjnim za život.

 Promjena ruralnog gospodarstva ključna je iz razloga
što čini preduvjet demografske stabilnosti koja predstavlja osnovu za održivost
svih komponenti razvoja. Održivost je ključna komponenta razvojnog procesa
svake županije u RH radi nužnosti uravnoteženja razvoja društva, gospodarstva i
okoliša koja vodi do postojanog i kontinuiranog razvoja, a bez opasnosti za
ugrožavanje bilo kojeg elementa koji čini integralni dio razvojnog procesa.

 Cilj razvoja jasno mora biti definiran razvojni put
koji će dovesti do gospodarske, društvene i političke promjene u svrhu
poboljšavanja kvalitete života cjelokupne populacije ruralnog prostora.

 Slabo razvijen ruralni prostor loših gospodarskih i
društvenih karakteristika ne predstavlja problemsko područje samo sebi već i
puno širem prostoru. U slučaju zapostavljanja razvoja ruralnog prostora posljedice
za županije ali i državu mogu biti neiskoristivost resornih osnova i slaba
valorizacija postojećih strateških prednosti. Također i zbog loših strukturnih
pokazatelja problemskih područja te slabljenje prostorno-funkcionalne
integracije teritorija zbog depopuliranosti značajnog dijela prostora.

 Odgovornost RERA-e jest doprinositi razvoju ruralnih
i svih područja SDŽ, u suradnji s SDŽ te svim ostalim subjektima razvoja na
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. 
Svaka Županija u RH ima svoju razvojnu agenciju, neke više uspješne u
pribavljanju novčanih sredstava iz EU fondova, neke manje uspješne.

 U razgovoru s ravnateljem Javne ustanove za
koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Jozom Saračem, doznajemo
na čemu trenutno RERA radi i kakvi nas projekti u budućnosti čekaju.

Gospodine
Sarač, koje aktivnosti RERA SDŽ poduzima u svrhu što boljeg korištenja mjera
Programa  ruralnog razvoja?

 – Mjere ruralnog razvoja dio su Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., koji predstavlja operativni program za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD), a donose se na nacionalnoj razini. Prema informacijama Ministarstva poljoprivrede, program je trenutno u visokom stupnju usuglašenosti s Europskom komisijom te se očekuje njegovo usvajanje prije početka ljeta. Mjere ruralnog razvoja, kao sastavni dio Programa, za cilj imaju povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih zajednica te održivo upravljanje prirodnim resursima. Posljednja verzija Programa ruralnog razvoja sadrži 17 mjera koje otvaraju mogućnosti za financiranje niza aktivnosti u javnom i privatnom sektoru.  Poljoprivrednicima se nude mogućnosti financiranja fizičke imovine u obliku nabave opreme i podizanja novih nasada, certificiranja proizvoda, obrazovanja, razvoja nepoljoprivrednih aktivnosti na gospodarstvu odnosno agroturizma i udruživanja s posebnim naglaskom na financiranje projekata mladih poljoprivrednika i ekološkog uzgoja. Jedinicama lokalne samouprave bit će dostupna sredstva za financiranje širokog spektra infrastrukturnih javnih projekata kroz Mjeru 7 – projekata vodoopskrbe i odvodnje, nerazvrstanih cesta, vatrogasnih domova, dječjih igrališta, tematskih staza i parkova, groblja, tržnica, odnosno infrastrukture koja doprinosi kvaliteti života stanovnika ruralnih područja, i koji u velikoj potrebi zaista odgovaraju iskazanim potrebama jedinica lokalne samouprave u našoj županiji. Javna ustanova RERA SD kontinuirano provodi informativne i edukativne kampanje za ciljane skupine pojedinih mjera. Sredinom 2014., kada je objavljen nacrt Programa ruralnog razvoja, napravljena je informativna kampanja na 10 lokacija za jedinice lokalne samouprave  o mogućnostima za investicije kroz Mjeru 7 kako bi JLS-ovi pravovremeno pripremili potrebnu projektnu dokumentaciju. Početkom veljače 2015., kada je objavljena prva mjera namijenjena privatnom sektoru, Mjera 4, održana je sveobuhvatna edukativno – informativna kampanja za poljoprivrednike u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom, Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i privatnim konzultantskim kućama s područja Splitsko-dalmatinske županije. Nadalje, u okviru JU RERA SD formiran je tim stručnjaka koji svim zainteresiranim korisnicima Programa ruralnog razvoja pruža savjetodavnu podršku o uvjetima natječaja, potrebnoj dokumentaciji i načinu prijave projekta. Osim toga, svi poduzetnici zainteresirani za prijavu na bilo koju od mjera iz Programa ruralnog razvoja, ali iz svih ostalih Operativnih programa, mogu dobiti savjetodavnu i stručnu podršku u naša dva infocentra: Info centar za poduzetnike Splitsko-dalmatinske županije te EDIC Split – Informativni centar o EU.

U
kojoj mjeri one zapravo mogu pridonijeti ruralnom razvoju područja SD-županije?

 – Budući da se radi o vrlo izdašnim sredstvima,
približno 2.4 milijarde eura u razdoblju 2014.-2020. mjere ruralnog razvoja
mogu značajno doprinijeti razvitku ruralnih krajeva naše županije. U javnom
sektoru osobito je važan aspekt pravovremene pripreme projektne dokumentacije i
osvještavanje JLS-ova o važnosti usmjeravanja proračunskih sredstava u izradu
projektne dokumentacije jer je temelj za povlačenje sredstava, uz  riješenost imovinsko pravnih odnosa, visoki
stupanj izrađenosti projektno tehničke dokumentacije Također, preduvjet za
povlačenje sredstava jest izrađen strateški višegodišnji planski dokument, što
na neki način potiče gradove i općine na uvođenje strateškog planiranja u svoje
redovno poslovanje u smislu proračunskog i projektnog planiranja. Mjere
ruralnog razvoja od velikog su značaja i za privatni sektor kojem su, s obzirom
na opterećenost dugogodišnjom gospodarskom krizom i teret  visokih poslovnih nameta, nužne financijske
injekcije za nove poslovne investicije i stvaranje dodane vrijednosti putem
oživljavanja  raznih poljoprivrednih i
nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim sredinama.

Koje
ste točno projekte ostvarili u agenciji do sada, kojima ste privukli novčana
sredstva iz EU fondova?

 – Kao županijska razvojna agencija imamo iza
sebe  cijeli niz provedenih projekata
te  projekata koji su u tijeku odnosno u
provedbi. Kako su nam kao javnoj instituciji s područja SDŽ najveće mogućnosti
prijave projekata u predpristupnom razdoblju bile kroz programe prekogranične
suradnje najveći broj projekata financiran je iz tih programa. Navest ćemo samo
neke projekte npr. projekt “Kamen” koji je ujedno bio i naš prvi EU projekt,
vrijedan  560.000 eura, a u okviru kojeg
smo proveli čitav niz aktivnosti usmjerenih na podršku malom i srednjom
poduzetništvu te strukovnom obrazovanju i usavršavanju za potrebe kamenoklesarskog
sektora, zatim projekt “Medpaths”, u vrijednosti 2 milijuna eura,  na kojemu smo bili vodeći partner i u okviru
kojeg je uređeno 505 km pješačkih, biciklističkih i planinarskih staza u
općinama u slivu rijeke Cetine i uređenjem dijela tvrđave Klis, projekt “Adristorical
Lands”, u vrijednosti od 3,9 milijuna eura koji je rezultirao uređenjem
vidikovaca i lokaliteta na otoku Hvaru te izradom dokumentacije za obnovu
infrastrukture u etno eko selima.  

U provedbi trenutno imamo nekoliko projekata usmjerenih na ekološku zaštitu mora te održivo upravljanje obalnim pojasom – projekti “HAZADR”, “NEMO”, “COASTGAP”, “Defishgear”, zatim projekte očuvanja i prirodne i kulturne baštine “BBio”, “HERA”. Ukupna vrijednost svih ovih projekata je preko 50 milijuna eura. Aplicirali smo i na naša ministarstva koja su kroz svoje programe omogućili povlačenje sredstava za izradu dokumentacije regionalnih razvojnih projekata za prijavu projekata na EU strukturne i investicijske  fondove. Riječ je o pripremi projektne dokumentacije potrebne za obnovu infrastrukture te dokumentaciji koja je preduvjet za prijavu na ESI fondove i iz istih tih programa smo povukli značajna sredstva za projekte na čijoj pripremi radimo. Neki od tih projekata su projekt   “EKO MUZEJ PUSTINJA BLACA” na otoku Braču. Projektom “Eko muzej Pustinja Blaca“ planira se revitalizacija i stavljanje u funkciju regionalnog razvoja i turizma lokacije Pustinja Blaca spomenika kulturne baštine nulte kategorije koji se nalazi na tentativnoj listi UNESCO-a  te okolnog područja zaštićenog krajolika doline Blaca. U suradnji s Centrom za kulturu Brač, Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova te Ministarstvom kulture, dio projektnih aktivnosti je već odrađen, a za dio se izrađuje dokumentacija kako bismo bili spremni za natječaje financirane iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt je ukupne vrijednosti od 26.893.429,08 kuna. Nadalje, projektom “CapTure” radi se na  jačanju ljudskih kapaciteta kroz podizanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u sektoru turizma i ugostiteljstva. Krajnji cilj projekta je podići razinu kvalitete usluga u turističko-ugostiteljskim djelatnostima kroz poboljšanje izlaznih kompetencija učenika, te unaprjeđenu infrastrukturnu opremljenost 4 turističko-ugostiteljske škole u četiri dalmatinske županije, među kojima je Turističko ugostiteljska škola u Splitu koja je uz podršku RERA-e i Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova kao i Ministarstva turizma trenutno u vrlo visokom stupnju pripremljenosti projektno tehničke dokumentacije i spremno očekujemo prve natječaje iz Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj. Cjelokupna investicija u sve četiri županije procijenjena je na 573.893.477,72 kn, od čega se na Splitsko dalmatinsku županiju odnosi 106.652.141,40 kn. Također, jedan od pripremanih regionalnih projekata jest “EKO MARINE” koji se provodi u 3 dalmatinske županije. Projektom se planira unaprjeđenje mehanizma za upravljanje razvojem turizma i promicanje održivog turizma, uvažavajući potrebu za dugoročnom zaštitom prostora i održivim upravljanjem eko sustava. Svrha projekta jest uspostava mreže ekoloških marina, među kojima ih je deset s područja naše županije odabrano s obzirom na zrelost projektno tehničke dokumentacije i usklađenost s Prostornim planom županije. Osim izgradnje, opremanja i upravljanja marinama primjenjujući međunarodno priznate ekološke standarde i mjerila iz područja  nautičkog turizma, projekt promiče osviještenost održivog razvoja turizma Županije. Vrijednost projekta Eko marine procijenjena je na 387.469.481,99 kn. Isto tako prve rezultate bilježimo već i na prvom natječaju iz ESI fondova za poduzetničku infrastrukturu na kojemu smo u partnerstvu sa Gradom Triljom povukli bespovratna EU sredstva u vrijednosti od 15,2 milijuna kn za projekt Proizvodne zone Čaporice  “Centar Agropoduzetništva”.

Koliku
ste potporu imali od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije?

 – U svom djelovanju i radu najviše smo usmjereni
upravo na MRRFEU, te upravo kroz njihove programe smo dobili potporu za
pripremu i daljnji razvoj naših projekata. Unatrag tri godine MRRFEU nam pruža
i financijsku potporu u dijelu jačanja ljudskih kapaciteta kroz naše programe
edukacija. Posebno bismo istaknuli Program Tehničke pomoći za pripremu
regionalnih projekata putem kojeg i pripremamo gore pobrojane regionalne
projekte, ali i programe pomoći lokalnim projektima na potpomognutim
područjima, budući da ne smijemo zaboraviti da je jedna od naših zadaća skrbiti
o ravnomjernom razvoju županije. Primjer takvog projekta je Zaboravljeni puti
Zagore koji ima za cilj proširenje turističke ponude 16 općina partnera te
razvoj turističke ponude i potražnje Zagore, kroz valorizaciju njegove
biološke, kulturne i krajobrazne baštine i koordinirani socio-ekonomski razvoj.

 Koliko
ljudi zapravo radi u RERA-i i, jesu li stigli usavršeni u pisanju projekata ili
su naknadno stjecali znanje? Obzirom da se radi o pisanju projekata,
savjetovanjem u pisanju, međunarodnu i regionalnu suradnju itd… surađujete li
s drugim agencijama koje isto tako sudjeluju u privlačenju novčanih sredstava
iz fondova EU?

 – Trenutno u našoj agenciji zaposleno je 22 djelatnika
organizacijski raspoređenih u četiri odjela i dva info centra pri županiji. Svi
djelatnici u startu prolaze osposobljavanje u području pripreme i provedbe EU
projekata te je više od polovice djelatnika većim djelom svog radnog vremena
raspoređeno na provedbu EU projekata koji su u tijeku. Kako bismo mogli
kvalitetno odgovoriti na sve zahtjeve, u osposobljavanju svojih djelatnika
prilagođavamo se i potrebama koje proizlaze iz novih programa i pravila
natječaja u sklopu kojih pripremamo projekte ili pružamo pomoć drugim potencijalnim
korisnicima s područja županije. Iako dio djelatnika ima prijašnje iskustvo
rada na EU programima i projektima iz institucija na nacionalnoj razini, možemo
reći da su svi djelatnici i kroz edukacije ali i kroz rad na provedbi EU
projekata osposobljeni ujedno i za njihovu pripremu i pisanje. Svoja znanja
prenosimo i putem naših edukacija i radionica od kojih često i rado ističemo
našu “EU školu“ kroz koju smo do sada osposobili preko 200 djelatnika jedinica
lokalne samouprave i javnih institucija s područja SDŽ za pripremu i provedbu
EU projekata.

 Važno je naglasiti da EU školu provodimo vlastitim ljudskim
resursima i prenosimo svoja znanja stečena kroz pripremu i provedbu EU
projekata na sve ostale dionike razvoja u našoj županiji. Također, djelatnici RERA-e
u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i drugim resornim ministarstvima
, pripremaju velike regionalne infrastrukturne projekte za potrebe natječaja
koji će se financirati u okviru Operativnog programa za konkurentnost i
koheziju, kroz što su se osposobili i za pisanje složenijih društveno
gospodarskih projekata. Ujedno treba naglasiti kako je RERA SDŽ od strane
Agencije za regionalni razvoj i SDŽ, službenom akreditacijom regionalnog
koordinatora zadužena za izradu Županijske razvojne strategije, te sukladno
tome, dio djelatnika pored aktivnosti koje su usko vezane za pripremu i
provedbu EU projekata, radi i na izradi predmetnog dokumenta za razdoblje  do 2020 godine. Od samih početaka imamo jako
dobru suradnju sa drugim županijskim razvojnim agencijama posebice s područja
Jadranske regije, a s nekima i zajednički u partnerstvu provodimo projekte.
Jadranska Hrvatska kao NUTS2 regija surađuje i kroz Koordinaciju Župana sedam
županija te se tim putem i u uskoj suradnji sa razvojnim agencijama dogovaraju
projekti od strateškog i zajedničkog interesa za cijelu regiju.

 U
medijima često vidimo kako je RRA Osječko-baranjske županije od 2006. do 2012.
godine privukla preko 100 milijuna eura financijskih sredstava iz fondova EU.
Isto tako imaju prostor s predstavništvom u Bruxellesu pomoću kojeg također
uspijevaju privući sredstva. Ima li RERA SDŽ u skorijoj budućnosti doseći takav
uspjeh i planirate li otvaranje ureda u Bruxellesu?

 – Kada govorimo o programima pretpristupne pomoći i
visini povučenih sredstava iz istih, mogli bi reći da se u medijima često
navode iznosi koji su nerealni ili se pogrešno interpretiraju. Izvješća o radu
razvojnih agencija mogu se naći na web stranicama njihovih osnivača odnosno
županija i u njima se nalaze vjerodostojni podaci na temelju kojih je moguće
usporediti uspješnost u radu. Ako se uspoređujemo s navedenom županijom moramo
naglasiti i da nisu sve županije imale iste mogućnosti sudjelovanja u određenim
programima IPA pretpristupne pomoći, tako npr. Splitsko-dalmatinskoj županiji
nisu bila na raspolaganju sredstva iz najizdašnije IPA komponente IIIC
namijenjene za financiranje izgradnje poslovne infrastrukture. Kada realno pogledamo
sve ove činjenice i napravimo usporedbu, možemo se pohvaliti da smo uspješni u
povlačenju sredstava iz komponenti IPA programa koje su nam bile na
raspolaganju. Prvenstveno su to projekti prekogranične suradnje u sklopu kojih
su prvi natječaji krenuli 2009. godine, iste godine kada je i RERA SDŽ započela
s radom. Već na tim natječajima RERA SDŽ i Splitsko-dalmatinska županija
postigle su značajan uspjeh po broju i vrijednosti projekata u odnosu na druge
županije Jadranske Hrvatske. Do danas JU RERA SDŽ sudjeluje na više od 15
projekata ukupne vrijednosti preko 50 milijuna eura europskog novca  iz pretpristupne pomoći te ujedno uspješno
povlači sredstva namijenjena za pripremu novih projekata iz ESI fondova. Iako
službeno nemamo registrirani ured u Briselu, sudjelujemo na značajnim
događanjima i u stalnom smo kontaktu sa relevantnim institucijama i
predstavništvima. Jedna naša djelatnica boravila je i predstavljala nas u
Briselu tijekom dvije godine, a gostoprimstvo odnosno radni prostor nam je
osigurala naša prijateljska poljska regija Warmia Mazury u svojim prostorijama.
Svake godine predstavljamo se i na Open days-ima Europskom tjednu regija i
gradova u Briselu u partnerstvu sa nekoliko europskih regija iz različitih
zemalja. Od prošle godine djelujemo i preko Europe Direct Info Centra koji smo
otvorili u prostorijama županije, a koji direktno financira Europska komisija
EU sredstvima. “EDIC SPLIT” Informacijski centar Europe Direct Split otvoren je
temeljem Okvirnog sporazuma o partnerstvu između Europske komisije i Javne
ustanove RERA SDŽ za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, čija je
osnovna usluga informiranja,  pružanje
informacija, savjeta, pomoći i odgovora na pitanja o EU, između ostalog i o
programima i mogućnostima financiranja. Također, sve informacije zainteresirani
poduzetnici mogu dobiti i u Info centru za poduzetnike, također u prizemlju
zgrade županije, te ovim putem pozivam sve građane, poduzetnike i buduće
poduzetnike da se slobodno dođu informirati o svim mogućnostima podrške kroz
županijske, nacionalne i EU programe u jedan od ova dva centra koji su otvoreni
upravo zbog njih.