U Splitu se održava treći po redu Međunarodni energetski forum koji će okupiti istaknute akademske i poslovne članove

Unatoč globalnoj zabrinutosti zbog klimatskih promjena i
postignutim sporazumima za promjenu, sve projekcije globalne potražnje za
energijom ukazuju da će ona rasti do 2040. ili 2050., osobito u zemljama u
razvoju. Predviđanja govore da će to, uz
gospodarski rast i povećanje populacijepostati globalni okvir za očekivane energetske promjene. Takvi trendovi bit će vrlo
izazovni za tehnološki razvitak, tržište i gospodarstvo, ali i za kreatore
političkih odluka.

Ipak, do 2040. očekuje se kako će niskougljični izvori porasti do
60% od novo instaliranih sustava, s porastom udjela solarne energije do 64% od
novoinstaliranih kapaciteta od 8,6 TW u idućih 25 godina. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvorai nadalje će rasti, dostižući
i prelazeći 10% u globalnoj strukturi potrošnje energije.

Hrvatska,
koja uvozi 50% potrebne energije, mogla bi do 2030. godine razviti više od
3.000 MW kapaciteta za proizvodnju električne energije iz
solarnih primarnih izvora, ali ulagači prigovaraju nedostatku pravnih i
ekonomskih poticaja za takav razvitak. Vlada priprema novu energetsku
strategiju koja bi, dovršena u 2019. godini, trebala osigurati smanjenje uvoza
energije. Očekivanja su da bi ta strategija sadržavala ohrabrujuću i realnu
potporu razvitku solarne energije.

Sva ova pitanja bit će u fokusu planiranog 3.
Međunarodnog energetskog foruma koji će se 27. rujna 2019. održati u Splitu.
Organizira ga Institut
za Europske i Globalizacijske Studije okupljajući
istaknute članove poslovne, političke i akademske zajednice kroz rasprave na
tri panela:

1. Globalni energetski
trendovi i predviđanja 

Prvi panel ispitat će globalne energetske
izglede i implikacije europskih energetskih politika u praksi. Gospodarstva u
razvoju povećavaju razinu potražnje za energentima, dok u razvijenim
gospodarstvima ona ostaje nepromijenjena. Međutim, globalna energetska ponuda u
svijetu najraznolikija je do 2040. godine. Obnovljivi izvori energije bilježe
najveći rast, potražnja za prirodnim plinom kao izvorom energije će se
povećavati i bit će veća od potražnje za ugljenom, no emisije ugljika i dalje
nastavljaju rasti. Strategija Europske unije je da postane vodeća u svijetu u
korištenju obnovljive energije i u borbi protiv globalnog zatopljenja, uz niz
politika i rasprava usmjerenih ka postizanju tog cilja do 2030. i 2050. godine.
Gdje je ravnoteža između politika i njihove implementacije?

2. Inicijativa tri mora i europski energetski
trendovi

Tema drugog panela bit će
mogućnosti Hrvatske kao buduće tranzitne zemlje za plin, u svjetlu strategije
EU o korištenju različitih izvora energije, podržane nizom projekata i
inicijativa. Novi LNG terminal na otoku Krku trebao bi primiti više od 100 milijuna
eura iz EU fondova što će omogućiti uvoz tekućeg plina iz različitih izvora, s
godišnjim kapaciteteom od najmanje 2 milijarde kubičnih metara i s terminalom
koji će cjevovodima biti povezan s Mađarskom i dalje. Ovaj projekt je dio
Inicijative triju mora i Inicijative energetske povezanosti Srednje i
Jugoistočne Europe (CESEC), koje će omogućiti postupno jačanje hrvatske
energetske sigurnosti. Koje će biti cjelokupne političke, društvene i ekonomske
koristi ovih inicijativa i projekata?

3. Europa i Hrvatska:
pogled na solarnu energiju

Treći panel će istražiti
stanje solarne energije u Europi i napose njezin potencijal u Hrvatskoj.
Globalni izgledi za korištenje solarne energije znatno su porasli nakon što su
se troškovi smanjili više od očekivanog. Očekuje se da će solarna energija do
sredine 2020-ih godina postati uvelike konkurentna zahvaljujući bržim
tehnološkim napretcima i snažnijom političkom podrškom. Najveći rast na
području solarne energije zabilježen je u Kini i Indiji. Hrvatska je već ispunila
svoje EU ciljeve emisija CO2 za 2020., za obnovljive izvore energije i
energetsku učinkovitost, ali mora dalje razvijati svoju industriju obnovljivih
izvora. Solarna energija je najpopularniji izvor energije u Europi i do 2021.
godine 175000 ljudi u EU raditi će u industriji solarne enrgije. Što treba
učiniti da solarna energija u Hrvatskoj bude put do održivog i ekonomski
korisnog klimatskog rješenja?