Znate li koliko gradovi troše resursa?

Na FESB-u, a gdje drugo, održana je ovaj tjedan “radna
proslava” 25 godina postojanja KNX platforme, odnosno sustava
“pametnih” kuća. Prezentacija napretka u tehnologiji i mogućnostima
ušteda ako se koriste KNX alati i izvršne funkcije (jedini otvoreni standard na
svijetu) održana je u “amfiteatru” najvećeg splitskog fakulteta,
došlo je tridesetak studenata i zainteresiranih, a inače je obljetnica održana
na više od 160 mjesta u svijetu, toliki je značaj sustava pametnih kuća.

Stop. Za one koji znaju o čemu je riječ, sigurno su odmah
sve “pohvatali”, ali za one druge, možda je potreban mali uvod. Možda
“pinku” duži…

Krenimo prvo od nekih statističkih podataka, čisto da imate
bolju percepciju. Gradovi su odgovorni za dvije trećine svjetske potrošnje
energije, za 60 posto ukupne potrošnje vode i 70 posto emisije stakleničkih
plinova. A u gradovima trenutno stanuje preko 50 posto svjetske populacije i ta
brojka raste. Još jedan zanimljiv podatak – na zgrade (poslovne stambene,
privatne,…) trenutno otpada preko 40 
posto svjetske potrošnje energije.

Takvo stanje zahtijeva interdisciplinarno rješenje, gradovi
budućnosti biti će energetski samoodrživi zahvaljujući upravo KNX platformi
(postoji nekoliko sličnih standarda, no ovaj je trenutno najprihvaćeniji,
pogotovo izvan SAD-a) i primjeni u svakodnevnom životu. Automatizacijom i nizom
senzora i aktuatora svaka zgrada pojedinačno kontrolirat će brojne parametre i
ponašati se u skladu s time: aktivirati rasvjetu, grijanje ili ventilaciju u
ovisnosti od korištenja određene prostorije ili zgrade, a povezivanjem nekoliko
zgrada ili cijelih četvrti u zajedničke cjeline, kontrolirane na ovaj način,
reakcija na variranje u opskrbi električnom energijom (dobivenom iz obnovljivih
izvora – vjetroelektrana, solarnih kolektora – koje neumitno fluktuiraju) je
trenutna. Osim ušteda u aktiviranju potrošača (bijele tehnike, punjenja
električnih automobila,…) u periodima kada je opskrba energijom stalna, a
potrošnja manja (noću), ovakvi sustavi smanjuju i opterećenost
“grida”, električne mreže, u trenucima kada je energija potrebna za svakodnevno
obavljanje poslova. Slična je situacija i s pojedinačnim obiteljskim kućama,
kod takvih objekata je naglasak na komfor iako su i uštede poprilične…

I sad, kakve to ima veze s FESB-om i općenito Splitom i
Hrvatskom? Pa, kako nam kaže diplomirani inženjer Željko Vrkljan, iz tvrtke
Nabla za automatizaciju i elektroniku, ideja o KNX sustavu je krenula iz
Podstrane, odnosno s FESB-a.

– KNX je platforma, serija alata i izvršnih funkcija koja
smanjuje nepotrebnu potrošnju energije kako u poslovnim neboderima ili industrijskim
pogonima, tako i u obiteljskim kućama, stanovima. Vremenom smo riješili problem
edukacije ljudi, u posljednjih sedam-osam godina puno više ih shvaća o čemu je
riječ, iako još uvijek imamo manjak stručnih mladih osoba. Veliki je problem u
lokalnoj zajednici i kod, recimo, splitskih arhitekata: naučili su raditi po
nekoj vrsti “šprance” i teško prihvaćaju nove trendove. Svi veliki
proizvođači danas proizvode po KNX standardu, ABB, Schneider, Siemens,
Viessmann, Franke, Velux, Bosch, Vimar, LG Electronics, Daikin, Vaillant,…
Postoje svi gateway-i prema klimi, led rasvjeti i svim drugim potrošačima. –
nabrojio je Vrkljan samo neke od najvećih firmi koje su prilagodile dio svoje
proizvodnje “pametnim kućama”. Na tom popisu je i Apricum, splitska tvrtka
s desetak zaposlenih.

– Čim je kompleksnost instalacije veća, tim će se prije
isplatiti. Ali već i za male obiteljske kuće, osim komfora posebno cijenjenog
kod imućnijih klijenata, uštede su značajne. Zanimljivo je kako su naši
proizvodi traženi, do čega smo došli kroz godine rada, recimo na Srednjem
Istoku – uglavnom super-bogati kupci iz Emirata baš traže proizvode na kojima
piše “Made in Croatia” u odnosu na one proizvedene u Njemačkoj. –
kazala nam je direktorica Apricuma Olivera Tomić.

A za obrazovanje mladih brine se, recimo, Elektrostrojarska
obrtnička škola u Zagrebu, na splitskom FESB-u o obrazovanju mladih
elektroinstalatera koji dobiju certifikat KNX govorio je i strukovni učitelj u
toj srednjoj školi Damir Čolig.