Najmanje 300.000 osiguranika HZZO-a moglo bi uskoro ostati bez prava na zdravstveno osiguranje nakon što se u djelo provede najava ministra Vilija Beroša o "čišćenju" evidencije HZZO-a od viška osiguranika koji po svom statusu više nemaju pravo na državno zdravstveno osiguranje, piše Novi list.

Riječ je mahom o iseljenicima koji su napustili Hrvatsku i otišli raditi u inozemstvo u posljednjem desetljeću, a ostali su na popisu osiguranika HZZO-a i uredno koriste zdravstvene usluge u Hrvatskoj. Prema svjedočenju liječnika, a i samih građana koji su otišli u inozemstvo, dobar dio njih će radije doći doktoru ili zubaru u Hrvatsku jer mu je to, uz zdravstvenu iskaznicu HZZO-a, daleko povoljnije nego platiti istu uslugu u državi u kojoj trenutno živi. Po nekim procjenama, takvu varijantu korištenja zdravstvenog osiguranja prakticira dvije trećine naših građana koji su otišli iz Hrvatske.

U HZZO-u kažu kako se radi o izuzetno velikom broju ljudi, koji unatoč tome što ne uplaćuju zdravstveni doprinos uživaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja. Koliko ih je točno, moglo bi se znati za mjesec dana, nakon uparivanja baza podataka HZZO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Sve osobe koje nisu u evidenciji zavoda za zapošljavanje, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlene osobe ili članovi njihovih obitelji, ostat će bez zdravstvenog osiguranja.

Penava je uvodno podsjetio na inicijativu koju je u srijedu, u ime Domovinskog pokreta, uputio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i njegovoj vladajućoj koaliciji, a koja je, tvrdi Penava, prošla ispod radara.

"Domovinski pokret je, vrlo jasno uviđajući katastrofične rezultate popisa stanovništva, stanje demografije i trendova koji su prisutni u Republici Hrvatskoj, govorimo dakle o gubitku 400 tisuća ljudi u posljednjih 10 godina, uputio prijedlog Vladi za formiranje Vlade nacionalnog spasa. Pozvali smo pritom da Vlada reagira na način da okupi sve političke opcije u zemlji, ali jednako tako da okupi oko sebe sve stručne znanstvene krugove kako bi narodu i državi ponudili rješenja za ove teške i katastrofične rezultate", poručio je čelnik Domovinskog pokreta.

Prema Penavi, popisom stanovništva dokazano je kako aktualna Vlada nema rješenje za ovu situaciju te je odgovor premijera i Vlade očekivano razočaravajući, populistički te se zapravo razmišlja o vlastitom imidžu, a ne o stanju nacije i svakog pojedinog čovjeka u državi.

"Imajući u vidu da je u 10 godina u kojima smo izgubili 400 tisuća stanovnika Andrej Plenković bio na čelu ove države pola od toga, dakle pet godina, jasno je da HDZ, odnosno Andrej Plenković i njegova koalicijska Vlada, u ovakvom obliku nisu i ne žele biti dio rješenja, nego su dapače dio problema. DP će odsad morati zauzeti neke druge pozicije jer očigledno je da ne možemo biti konstruktivni prema nekome tko ne vidi problem gubitka 400 tisuća ljudi kao problem i izbjegava uopće razgovarati o tome", jasan je bio čelnik DP-a.

Poručio je hrvatskoj javnosti kako navedene brojke više ne vrijede iz više razloga, poput činjenice kako se u popisu stanovništva krije otprilike 10 posto tolerancije koja je, tvrdi, išla u smjeru napuhavanja tog broja. Komentirao je i potresom pogođenu Sisačko-moslavačku županiju koja je, prema Penavi, zbog gospodarskog pustošenja također doživjela demografski slom.

"Sisačko-moslavačka županija zbog gospodarskog pustošenja doživjela je također jedan demografski slom, a zbog gubitka milijardi u obnovi upitno je tko će se vratiti u ionako opustošene krajeve. Zbog otvaranja tržišta rada u Švicarskoj i nekonkurentnog tržišta rada u Hrvatskoj, Hrvatska može i mora očekivati da je već od rujna, kad je popis proveden, do danas ostala bez vrlo velikog broja stanovnika. Također, uslijed valova poskupljenja niza inputa u proizvodnji, doslovno svih inputa - od onih energetskih do troškova rada, ono što možemo očekivati sa nastavkom ovakve politike je daljnje zatvaranje tvrtki i odlazak stanovnika iz Republike Hrvatske", kazao je Penava.

Zaključno, Penava je ustvrdio kako je Domovinski pokret ponudio rješenje za koje smatra da je jedino ispravno u ovom trenutku i to kao odgovorna stranka koja za cilj ima opstanak hrvatskog čovjeka u RH.

"Nemamo u Hrvatskoj odgovornu politiku, odgovornog premijera, a nažalost u aktualnoj vladi nemamo niti sugovornika. To od danas pa u buduće određuje stav Domovinskog pokreta prema vladajućoj koaliciji i što god vi prenijeli danas to je ništa drugo nego katastrofa i iza svega toga se nažalost krije potop naroda i države", zaključio je Penava.

Svih ovih sedam mjeseci država nam je okrenula leđa, odbijala je postupati, a županija je tražila dlaku u jajetu, ustvrdio je zamjenik gradonačelnika Splita Bojan Ivošević na Istočnoj obali koja duže vrijeme sliči na gradilište, ali bez strojeva.

- U ponovljenom postupku nadam se da više nećemo imati otegotnih okolnosti te da ćemo napokon ovo riješiti. Cilj nam je uvesti red u ovaj grad - kazao je Ivošević.

U zemljišniku, kazao je zamjenik, cesta na Istočnoj obali ne postoji, kao ni nogostup.

- Nemoguće je uvoditi red gdje država otvara prostor za toliko nadležnosti za koje na kraju nitko nije nadležan. Nadam se da smo sada riješili ovaj problem i vjerujem da će županija uvažiti naša rješenja i vjerujem da ih neće vraćati - dodao je. Tražili su, kaže, pomoć i od Lučke uprave, ali bez uspjeha.

Ranije je gradonačelnik Ivica Puljak uz oba zamjenika i vijećnika Igora Skoku prošetao Hrvojevom ulicom gdje je u tijeku micanje štandova. Pokazatelj je to, ocijenio je Puljak, kako se može i mora u ovom gradu, ali isključivo na području kojim upravlja grad.

- Srebrna vrata i Hrvojeva ulica se sada uređuju i sređuju, i to vrlo brzo i iz jednostavnog razloga - jer ovim područjem upravlja grad Split. Ovaj prostor je bio devastiran i neuređen desetljećima, vrlo malo je ljudi vjerovalo da se ovo može urediti, a mi smo to započeli i sredit ćemo vrlo brzo.

Zbog posljedica pandemije međunarodni poštanski promet je u protekle dvije godine bio otežan, a među brojnim državama čak i onemogućen. U vrlo kratkom roku trebalo je naći alternative transportne smjerove za pošiljke iz udaljenih zemalja. Kako je zračni promet bio u velikoj mjeri prekinut, prijevoz pošiljaka obavljao se cestovnim i željezničkim pravcima zbog čega nije bilo razmjene s nekim udaljenim zemljama.

Danas je listi zemalja u koje se mogu slati pošiljke pridodano još 55 zemalja i teritorija među kojima su, primjerice: Afganistan, Bolivija, Indonezija, Iran, Mongolija, Pakistan, Sudan, Uzbekistan i Vijetnam. Prema određenim odredištima trenutačno je omogućeno slanje samo pismovnih pošiljaka mase do dva kilograma. Ipak, sa zadovoljstvom možemo reći kako se međunarodni poštanski promet vraća u stanje prije početka pandemije, izvijestili su iz Hrvatske pošte, a sve informacija o zemljama u koje se može slati, mogu se naći na njihovim stranicama

 

Prema izvješću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, od ukupno 2502 obrađena testa danas su 1433 novooboljele osobe s područja Splitsko-dalmatinske županije pozitivno na COVID infekciju i to iz Splita 605, Kaštela 98, Hvara 12, Imotskog 34, Makarske 69, Omiša 52, Sinja 52, Solina 106, Starog Grada 16, Supetra 1, Trilja 24, Trogira 52, Visa 23, Vrgorca 14, Vrlike 4, Baške Vode 7, Brela 4, Dicma 17, Dugog Rata 34, Dugopolja 15, Gradca 1, Hrvaca 11, Jelse 12, Klisa 24, Marine 8, Muća 5, Okruga 4, Otoka 7, Podbablja 8, Podgore 6, Podstrane 24, Prgometa 1, Primorskog Doca 2, Prološca 16, Pučišća 3, Runovića 4, Segeta 12, Selca 2, Šestanovca 10, Šolte 3, Tučepi 5, Zadvarja 2, Zagvozda 3, Zmijavaca 5, Ciste Provo 3.

Od ukupnog broja novooboljelih 969 osoba su kontakti prethodno oboljelih dok se ostali epidemiološki obrađuju.

Ukupno 1531 osoba nalazi se u samoizolaciji.

Na bolničkom liječenju nalazi se 213 COVID pozitivnih osoba u KBC-u Split dok se 38 osoba nalazi na respiratoru.

Prema izvješću KBC-a Split u protekla 24 sata preminulo je 5 osoba - četiri muške osobe starosne dobi od 88, 90, 50 i 76 godina te jedna ženska osoba starosne dobi od 68 godina. 

Osobe su uz brojne komorbiditete bile pozitivne i na COVID infekciju.