Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Tamara Visković: "Lučka uprava upregla se u predizbornu kampanju i gura neprihvatljivu novu luku u Stinicama"

21.06.2022. u 11:29h

AS

Da ne bi ispalo da samo nabrajamo minuse bez alternative, za nas je prihvatljiva ideja da bi, ako već trebamo izmjestiti kamionski promet, bolje rješenje bilo Orišac, na istoku grada. Time bi se izbjegla sva tri navedena problema

Tamara Visković, kandidatkinja za gradonačelnicu i nositeljica liste Možemo! - Nova ljevica, smatra da se Lučka kapetanija "potpuno slučajno" uplela u kampanju:

- Lučka uprava Split, naravno potpuno slučajno, usred predizborne kampanje oglasila se raskošnim sponzoriranim sadržajem u lokalnim medijima o dostignućima i grandioznim planovima te državne ustanove, na čijem je čelu, opet slučajno, predsjednik splitskog HDZ-a i važan kandidat na listi te stranke za Gradsko vijeće.

Među ostalim, iz Lučke uprave još jednom su predstavili projekt kojega očito smatraju gotovom stvari, luku za kamionski trajektni promet u Stinicama, na sjevernoj strani Marjana i nadomak ionako ugroženom Vranjicu. Kolikogod se, međutim, Lučka uprava i izborni kandidati trsili, moramo ponovo istaknuti: luka u Stinicama za našu koaliciji Možemo!-Nova ljevica potpuno je neprihvatljivo.

Premještanje teretnog prometa prema otocima izvan centra grada načelno je dobra ideja, no bojimo se da motiv nije rasterećenje prometa u gradu, nego proširenje turističke namjene gradske luke na račun one servisne za stanovnike i posjetitelje otoka. I to je prvi problem, ali on može biti posljedica naše naviknutosti da ništa ne ispadne onako kako je najavljivano, pa onda pušemo na hladno.

No, ima i drugih problema.

Prvo, to bi tražilo gradnju doslovno treće luke na tom ionako ugroženom području, uz Sjevernu luku i Loru i potencijalno novo zagađenje.

Drugo, nije teško izračunati koliko bi duže putovanje bilo za taj dio prometa do otoka, pa bi se znatno povećali troškovi transporta opskrbe koja bi bila najveći "klijent" nove rute, što bi povuklo i rast cijena na otocima.

Treće, ovim projektom ugrožen je Marjan, ali i dobar dio Kaštelanskog zaljeva, s brojnim trajektima dnevno na plovnom putu oko park šume i pored Čiova, u kombinaciji s nautičarima iz Spinuta, Kaštela i Trogira, pa manjih plovila na putu za Trogir i Kaštela...

Četvrto, Lučka uprava se ovim uključuje u prostorno planiranje Splita, i to bez ikakvog nadzora od strane grada, čime se pretvaraju u svojevrsnu planersku paraustanovu. I to rješavajući probleme koje su organizacijom brodskog i trajektnog prometa u Gradskoj luci sami stvorili.

Da ne bi ispalo da samo nabrajamo minuse bez alternative, za nas je prihvatljiva ideja da bi, ako već trebamo izmjestiti kamionski promet, bolje rješenje bilo Orišac, na istoku grada. Time bi se izbjegla sva tri navedena problema.

Foto: Predsjednik RH

Predsjednik Milanović na akademiji HOK-a: "Inflacija i nedostatak radne snage glavni su izazovi za obrtnike"

01.07.2022. u 17:30h

DN

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore najuspješnijim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore – Statua „Zlatne ruke“

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore na kojoj je kazao da smo tijekom 28 godina zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom prošli niz izazova te je, u tom smislu, istaknuo nedostatak radne snage, strukovno obrazovanje i ponovno u ovoj godini još jedan – inflaciju.

Za Hrvatsku obrtničku komoru predsjednik Milanović rekao je da ima pozitivnu ulogu u hrvatskom društvu koja je neizostavna jer predstavlja primjer kako bi interesne skupine u Hrvatskoj trebale funkcionirati. Isto tako, za političku premreženost rekao je da je jedan od ključnih razloga naših slabijih ekonomskih rezultata zadnjih trideset godina.

- Promjene predstavljaju ključni pojam koji opisuje naših zadnjih 30 godina. Neke od promjena nisu bile planirane. Nisu bile ni poželjne. Neke promjene bile su slučajne. Rezultat globalnih ekonomskih kretanja i okolnosti koje su nama bile nesklone. Ali najveći dio promjena rezultat je naših odluka i domaćih javnih politika. Njih očekujemo i sada. - rekao je predsjednik Milanović pozvavši one koji će odluke donositi da izbjegnu refleksivni intervencionizam i uzmu u obzir energetsku tranziciju.

- Govorim o politikama cijena naftnih derivata u Hrvatskoj. Ciljam na energetsku tranziciju i cijenu električne energije kao energenta koji je obrtništvu, ali i kompletnoj poslovnoj zajednici puno važniji. Riječ je o energentu koji je budućnost energetske tranzicije. Naftni derivati, bez obzira na trenutak u kojem živimo, to nisu. - dodao je.

Predsjednik Milanović kazao je kako su u trenutnim okolnostima obrtnici, mali i srednji poduzetnici izloženi najvećem riziku istaknuvši kako nije pošteno, što ne rade i druge zemlje EU, očekivati od obrtnika da samostalno podnose poskupljenje energenata te predstojeću energetsku i tehnološku (digitalnu) tranziciju.

- Dok je energetska i digitalna tranzicija preduvjet opstanka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva u konkurentskom okruženju, aktivna uloga države u tom procesu je njezina dužnost. U tom procesu strategija kašnjenja ne može biti optimalan izbor kao što je to bio slučaju u proteklom razdoblju. - dodao je.

Kazavši kako je ekonomski rast i rast zaposlenosti nezamisliv bez obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, predsjednik Milanović naveo je da poslovna demografija obrtništva u posljednjih 10 godina potvrđuje otpornost na izazove s kojima se suočavaju.

- Kako bi se pozitivni trendovi očuvali potrebno je uz inflaciju, obratiti pažnju i na nedostatak radne snage i strukovno obrazovanje. Sve to treba uskladiti s ciljem provođenja energetske i digitalne tranzicije hrvatske ekonomije. - rekao je predsjednik Milanović. Dodao je kako u tom procesu vidi prostor za pametnu imigracijsku politiku koja će pomoći popuniti deficitarna radna mjesta, ubrzati obnovu Zagreba i Banije, te s dužnom pažnjom i aktivnom ulogom svih razina vlasti doprinijeti integraciji novih građana Republike Hrvatske u hrvatsko društvo.

Osvrnuvši se i na stigmatizaciju strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj, predsjednik Milanović kazao je da kvalitetan i dobro plaćen posao nije sve, ali jest preduvjet kvalitete života svih nas.

- Ono što nam preostaje jest zajednički i konstruktivno donijeti javne politike usmjerene tome da izgradimo sustav koji će podržavati rješenja za ova tri problema. Sve ostalo je loša ekonomija. Sve ostalo neće od Hrvatske stvoriti dom za sve njezine ljude. Oni će i dalje glasati nogama, a nama će ostati isti problemi, ali s manje dobrih ljudi spremni da se uhvate u koštac s njima. - rekao je.

Novac iz Europskih fondova

Predsjednik Milanović rekao je da izgradnja diverzificirane, održive, konkurentne, inovativne i zelene ekonomije ne može uspjeti bez obrtnika te je zaključno obrtnicima govorio i o korištenju novca iz europskih fondova.

- Naša odgovornost za svaki euro iz europskih fondova u hrvatsku ekonomiju i društvo je ogroman, i cilj i fokus mora biti na tome da se ostvari 100 posto. U svakom poslu, naporu, nacionalnom zanosu, energiji jako je bitno da si jasno definiramo stvari i onda da motiviramo ljude, da znaju kamo idu. Naše nastojanje, naš napor tek počinje davati neke rezultate i zato europski fondovi su i naši i vaši. To nije novac koji je Hrvatskoj uzet, ona ga je dala u dogovornom aranžmanu i sada ga uzima natrag. Prošlo je skoro deset godina i tek sada možemo govoriti o nekakvom plusu, a vi obrtnici jako dobro znate što to znači. - zaključio je svoje obraćanje predsjednik Milanović.

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore najuspješnijim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore – Statua „Zlatne ruke“ te su promovirane nove majstorice i majstori obrta. Osim predsjednika Milanovića na svečanosti su govorili predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec i ministar gospodarstva i održivog razvoja RH, izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Filipović. Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju Velibor Mačkić.

Foto: Luka Kolovrat

Sjajni rezultati: U Imotskoj krajini u prvoj polovici godine 121 posto više turističkih noćenja

01.07.2022. u 16:58h

DN

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja

Prema podatcima iz sustava e-visitor, u prvih šest mjeseci ove godine u smještajnim objektima Imotske krajine boravilo je 3.030 gostiju koji su ostvarili 19.177 noćenja. Povećanje je to od 92% u dolascima te 121% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada su imali 8.611 noćenja u prvih šest mjeseci.

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja, zatim slijede gosti iz Poljske sa 2.517 noćenja i Hrvatske s 1512 noćenja.

Sudeći prema rezervacijama, iz Turističke zajednice Imota očekuju jako dobre rezultate i u tri najizdašnija turistička mjeseca koja slijede.

Foto: Muzej Domovinskog rata Split

U Banovini izložba "Operacija Miljevci – 30. obljetnica"

01.07.2022. u 16:22h

DN

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.

Muzej Domovinskog rata u Splitu organizira izložbu „Operacija „Miljevci“ – 30. obljetnica“. Otvorenje izložbe održat će se u utorak 05. srpnja 2022. u 20 sati u atriju Gradske uprave Grada Splita (Banovina), a izložba će se moći pogledati do 20. srpnja 2022. svakog radnog dana od 8 do 18 sati.

Operacija „Miljevci“ je jedna od prvih i najznačajnijih napadnih operacija Hrvatske vojske na prostoru šibensko-drniške bojišnice, a i na prostoru cijele Dalmacije. Započela je u noći s 20./21. lipnja i trajala je praktički jedan dan, do 22. lipnja, s tim da je 23. lipnja 1992. godine odbijen pokušaj srpskog protunapada. Snage Hrvatske vojske sastavljene od 113. brigade, 142. brigade, 72. bojne Vojne policije satnija Šibenik, uspjele su u jedan dan osloboditi svih sedam naselja koja čine područje Miljevačkog platoa te odbiti neprijateljski protunapad u čemu im se priključilo i topništvo 141. brigade Hrvatske vojske. Operacija je imala velik utjecaj na podizanje morala Hrvatske vojske i stanovništva Hrvatske.

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.

Autor izložbe je Matej Gabrilo, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija i Grad Split.

Ulaz na izložbu se ne naplaćuje.

Zatražena bespovratna sredstva iz NPOO-a za izgradnju novih vrtića na Kili i Pujankama

01.07.2022. u 14:14h

AS

Prema pravilima Poziva može se sufinancirati maksimalnih 1.440.000,00 kn po dnevnom boravku ovisno o kategoriji ulaganja, pa je sukladno tome za izgradnju i opremanje Dječjeg vrtića Kila zatraženo 11.520.000,00 kn bespovratnih sredstava, a za Dječji vrtić Pujanke 10.944.000,00 kn.

Grad Split je u suradnji s Razvojnom agencijom Split - RaST prijavio dva projekta izgradnje dječjih vrtića na Kili i Pujankama na Javni poziv „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova“ u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Planirano je da svaki od dva nova vrtića ima po 8 dnevnih boravaka te bi mogao primiti 128 djece (48 jasličke i 80 vrtićke dobi), što čini zajedničku brojku od 256 novih mjesta u gradskim vrtićima.

Iz sredstava NPOO-a prema pravilima Poziva može se sufinancirati maksimalnih 1.440.000,00 kn po dnevnom boravku ovisno o kategoriji ulaganja, pa je sukladno tome za izgradnju i opremanje Dječjeg vrtića Kila zatraženo 11.520.000,00 kn bespovratnih sredstava, a za Dječji vrtić Pujanke 10.944.000,00 kn.

DV Kila u gradskom kotaru Mejaši adresirat će potrebe istočnog dijela grada koji je posljednjih godina doživio značajan porast broja kućanstava, a kojeg ne prati odgovarajući broj javnih sadržaja poput objekata namijenjenih odgoju i obrazovanju. Izgradnjom novog vrtića na Kili omogućit će se rasterećenje kapaciteta postojećih gradskih vrtićkih ustanova.

S druge strane, DV Pujanke adresira potrebu za izgradnjom gradskog vrtića unutar obuhvata gradskog kotara Pujanke u kojem trenutno ne postoji nijedan vrtić u vlasništvu grada Splita, već tri privatna vrtića. DV Pujanke je planiran kao novi područni vrtić s kuhinjom koji bi se pripojio gradskoj vrtićkoj ustanovi.

Novi dječji vrtići na Kili i Pujankama predstavljaju nastavak kontinuiranog ulaganja Grada Splita u predškolski odgoj i obrazovanje te osiguravanje dostatnih infrastrukturnih i materijalnih kapaciteta u splitskim dječjim vrtićima. Grad Split prepoznao je potrebu za većim brojem kapaciteta dječjih vrtića te su u suradnji s Društvom arhitekata Splita provedeni javni natječaji za izradu idejnih arhitektonsko-urbanističkih rješenja za dječje vrtiće Kila i Pujanke. Na taj se način osiguralo da vrtići budu projektirani po najvišim strukovnim standardima, kao i da djeca i budući djelatnici imaju najbolje moguće uvjete boravka i rada.

Article