Ministar najavio: Hrvatska bi mogla uvesti euro 1. siječnja 2023.

Ministar Marić je u uvodnom predavanju drugog dana znanstveno-stručne konferencije “Financijsko tržište”, koju je organizirala Hrvatska udruga banaka, uz programsko partnerstvo Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, govorio o putu Hrvatske prema eurozoni.

Rekao je da je mnogo posla već odrađeno, ali da još predstoji puno tehničkih i operativnih aktivnosti.

– Euro je dobar pokazatelj kako se može kombinacijom monetarne i fiskalne politike ići u dobrom smjeru. Preuzeli smo euro ulaskom u EU, ali kada ćemo ga uvesti ovisi o ispunjavanju kriterija. Da nismo krenuli u konsolidaciju javnih financija, mi do ove faze ne bismo mogli ni doći,” izjavio je.

Po njegovim riječima, najveći naglasak sada je na ispunjavanju kriterija. Podsjetio je da se nakon ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM II) Hrvatska obvezala ispuniti mjerila u četiri područja te da drugi set mjerila čine kriteriji konvergencije i maastriški kriteriji.

Naime, Ulaskom u ERM II Hrvatska mora ispuniti maastriške kriterije nominalne konvergencije, kao i provesti reformske mjere predviđene Akcijskim planom. Maastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug, dok je u Akcijskom planu riječ o osam mjera u četiri područja, koja se odnose na sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava.

– Inflacija je jedna od varijabli koju pozorno pratimo i analiziramo i ne vidimo da bi sada trebala ugroziti naš ulazak u eurozonu. Kao varijablu koja se odnosi na naše gospodarstvo i građane, inflaciju ni u kom slučaju ne zanemarujemo. Bez obzira na blago ubrzanje inflacije, sada ne odskačemo od prosjeka EU, čak smo i blago ispod,” rekao je. 

Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u EU je u kolovozu bila 3,2 posto, a u Hrvatskoj 3,1 posto, podaci su Eurostata.