Objavljeno izvješće o bogatstvu u svijetu: Zbilježeno nešto što se nije dogodilo ni na početku krize 2008.

Allianz je predstavio deseto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu, koje detaljno analizira imovinu i dugove kućanstava u više od 50 zemalja diljem svijeta, piše vijesti.hr

U 2018. su po prvi puta financijska imovina u industrijaliziranim zemljama i financijska imovina zemljama u razvoju istodobno zabilježile pad; takvo što se nije dogodilo niti 2008. godine, na vrhuncu tadašnje financijske krize. Štediše diljem svijeta našle su se u škripcu: s jedne strane rastući trgovinski sukob između SAD-a i Kine, beskonačna „saga“ o Brexitu i sve veće geopolitičke tenzije, a s druge zaoštravanje monetarnih uvjeta i (najavljena) normalizacija monetarne politike.

Financijska imovina uključuje novac i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijski fondovi) i ostala potraživanja.

Burze su, naravno, reagirale očekivano: globalne cijene dionica pale su za otprilike 12 posto prošle godine. To je izravno utjecao na rast imovine. Globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava pala je za 0,1 posto i ostala više-manje nepromijenjena, na 172,5 bilijuna eura.

“Rastuća nesigurnost uzela je svoj danak”, istaknuo je Michael Heise, Allianzov glavni ekonomist. “Raspad globalnog ekonomskog poretka koji se temelji na pravilima toksičan je za akumulaciju bogatstva. To je vidljivo i iz brojki koje se odnose na rast imovine: trgovina nije igra nultog zbroja. Svi su ili na dobitničkoj strani, kao u prošlosti, ili na gubitničkoj strani, kao što je bio slučaj prošle godine. Kod agresivnog protekcionizma nema dobitnika.”

Zaustavljeno približavanje siromašnijih i bogatijih zemalja

Godine 2018. bruto financijska imovina na tržištima u razvoju ne samo da je po prvi puta pala, već je pad od -0,4 posto bio izraženiji od istovremenog pada u industrijaliziranim zemljama (-0,1 posto). Ključnu ulogu odigrao je slab razvoj u Kini, gdje je imovina pala za 3,4 posto. Međutim, ostala važna tržišta u razvoju, poput Meksika i Južnoafričke Republike, morala su nadoknaditi i značajne prošlogodišnje gubitke.

Riječ je o nevjerojatnom preokretu u trendovima. Tijekom protekla dva desetljeća, rast financijske imovine u siromašnijim regijama u prosjeku je iznosio 11,2 postotna boda više nego rast koje su bilježile bogatije regije, čak i ako u izračun uključimo 2018. godinu. Čini se kako su trgovinski sukobi u siromašnijim zemljama iznenada zaustavili proces njihova sustizanja bogatijih zemalja. No ni industrijalizirane zemlje nisu bolje prošle: Japan (-1,2 posto), zapadna Europa (-0,2 posto) i Sjeverna Amerika (-0,3 posto) također su se morale nositi s negativnim rastom imovine.

Hrvatska: financijska imovina zabilježila rast usprkos globalnom trendu

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila je prošle godine za 4,0 posto, što je nešto više od stope rasta od 3,3 posto zabilježene godinu dana ranije. Za tako dobar rezultat ponajviše su zaslužni osiguranje i mirovine, koji čine četvrtinu ukupne financijske imovine i koji su ostvarili rast od 6,1 posto; to je, međutim, najslabiji rast u proteklih sedam godina. Bankovni depoziti čine više od polovice portfelja, a zabilježili su rast od 4,4 posto, što je najviši njihov rast u zadnjih sedam godina. S druge strane, prošle su godine vrijednosni papiri zabilježili razočaravajuće nisku stopu rasta – tek 0,5 posto. Rast obveza iznosio je 4,6 posto, što je potvrda daljnje normalizacije nakon godina tijekom kojih su hrvatska kućanstva smanjivala svoj dug: u razdoblju između 2011. i 2016. godine njihov je dug pao za 10 posto. Omjer zaduženosti kućanstava na kraju prošle godine iznosio je 35,3 posto, što je oko sedam postotnih bodova niže od rekordno visokog duga iz 2010. godine.

Zbog rastućih obveza prošle je godine neto financijska imovina u Hrvatskoj porasla za samo 3,8 posto, što je njezin najslabiji rast u proteklih sedam godina. S neto financijskom imovinom od 10.560 eura po glavi stanovnika Hrvatska je ostala na 33. mjestu na popisu najbogatijih zemalja (financijska imovina po glavi stanovnika, vidjeti tablicu vodećih dvadeset), iza Grčke (31. mjesto).

Na vrhu je SAD ponovno smijenio Švicarsku, ponajviše zahvaljujući snažnom dolaru. Dugoročno gledajući, uzmemo li u obzir kako se taj popis mijenjao od početka ovog stoljeća naovamo, neminovan je napredak brojnih istočnoeuropskih zemalja: među dobitnicima su tri baltičke države (skok od šest mjesta), Rusija (skok od šest mjesta), Bugarska (pomak prema gore od četiri mjesta) i Mađarska (napredak za tri mjesta). Istovremeno se Hrvatska ponašala više kao neka zapadnoeuropska zemlja te pala za dva mjesta.

Više pročitajte ovdje.