Split: U HGK održano ročište u arbitražnom postupku gdje se rješava budućnost Grada Splita!

Piše:

Krenulo je: u prostorijama splitske HGK na Trumbićevoj obali održano je prvo ročište u arbitražnom postupku od ogromnog značaja za sve stanovnike Splita, u toj arbitraži zapravo će se odlučivati o budućnosti Grada Splita!

U pitanju je tužba dviju bankarskih grupacija, Erste i UniCredit, koje od Grada Splita potražuju 53 milijuna eura, novac za kojeg smatraju da im ga je Banovina trebala isplatiti kao jamac za izgradnju Spaladium Arene. Dakle došao je red i na to, gradonačelnik Ivo Baldasar ovo ljeto je pred gradske vijećnike iznio problem te je na koncu odlučeno da će se sve prepustiti – sudu. U ovom slučaju arbitraži. Zaključili su na toj sjednici gradski vijećnici da rašomon oko potpisivanja ugovora te aneksa ugovora za izgradnju dvorane u Lori, ali i pripadajućih objekata, nisu u stanju samirazriješiti te preuzeti odgovornost za odluku (u bilo kojem smjeru je bila financijski opterećujuća – preuzimanje obaveza plaćanja rata kredita na idućih 24 godine ili neprihvaćanje takvog aranžmana uz moguću posljedicu u vidu višemilijunske tužbe).

Kratki podsjetnik: za potrebe realizacije dvorane u Lori i održavanja rukometnog Svjetskog prvenstva u RH 2009. godine, osnovana je tvrtka „TPN Sportski grad“, koja je predstavljala konzorcij izvođača – Konstruktora, Dalekovoda i IGH. Tri velike firme su dobile kredite od banaka, a rate su trebali plaćati lokalna samouprava i država, popola. Međutim, bila je predviđena izgradnja komercijalnog centra pored dvorane, s poslovnim tornjem i garažama, koji bi cijelom projektu dao ekonomsku računicu i isplativost. Međutim, upravo taj dio koji je trebao donositi novce za povrat kredita nije dovršen jer je u međuvremenu gospodarska kriza „pomela“ građevinske tvrtke. Zbog toga je još gradonačelnik Željko Kerum prestao plaćati svoj dio kredita, a Vlada RH se još ranije pokazala potkapacitirana. I nakon što je Baldasar došao na vlast u Splitu nastavili su politikom – rekli bi kontinentalci – niš’ koristi, oprali su ruke od svega i prepustili slučaj Spaladium arene neverama…

Tako je došlo do arbitražnog postupka, koji je danas održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Postupak arbitraže se razlikuje od običnih suđenja, najvećim dijelom jer strankama garantira tajnost postupka, ali je zgodan i zbog izbjegavanja rigidnog državnog pravosudnog sustava – u principu traje kraće, stranke se mogu dogovoriti o svim početnim parametrima te sami biraju tri arbitražna suca, a njihova odluka je konačna, nema prava žalbe.
Na današnjem ročištu dakle nije bilo predstavnika javnosti, izjave su nam dali zastupnici stranaka nakon sat i pol provedenih u prostorijama HGK.

– Usuglašen je postupovni kalendar u ovom arbitražnom postupku kojim su definirane radnje i rokovi za stranke u postupku. Iduće ročište zakazano je za travanj 2016. godine, a danas nismo razgovarali o meritumu postupka. – za naš portal izjavio je Kruno Peronja, odvjetnik iz odvjetničkog društva „Primorac i partneri“, koji zastupa Grad Split. Bila je u HGK-u i Slavica Radić, voditeljica gradske pravne službe, a bili su i predstavnici banaka.

– Ročište je prošlo na uobičajen način, kao prvo u arbitražnom postupku. Na tom ročištu se i jedna i druga strana uz dirigentsku palicu arbitražnog vijeća dogovaraju o rasporedu aktivnosti u dokaznom postupku. Dakle ništa sadržajno, isključivo formalno ročište, kako će se komunicirati i u kojim rokovima. Do idućeg ročišta strane komuniciraju pisanim putem, podnescima i očitovanjima. – rekao je Lovro Kovačić iz odvjetničkog društva Gugić i Kovačić, koji zastupaju Erste Banku. Na pitanje kada bi sve moglo biti gotovo, odvjetnik Kovačić nije znao odgovor, no po mimici i dubokom uzdahu učinilo nam se kako rasplet ovog slučaja neće baš biti tako brz ni jednostavan.

A u slučaju da Grad Split doista izgubi ovaj postupak, problemi su golemi i dalekosežni. Možda Banovina neće u bankrot, ne bi to sigurno bilo u interesu ni bankama, no iduća desetljeća gradski proračun (prosječno težak 700-800 milijuna kuna) bio bi opterećen vraćanjem duga od oko pola milijarde kuna. Plus kamate, naravno…