Capak: “Dobio sa neugodnih mailova da sam moderni Hitler današnjice”

Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, gostovao je na N1 televiziji gdje je odgovarao na pitanja čitatelja koje su zanimali više o (ne)povratku djece u škole, ublažavanje mjera, ali i o novom valu epidemije..

Prenosimo najzanimljivije.

Velika većina roditelja odbija djecu poslati u školu. Resorno ministarstvo još čeka upute epidemiologa. Je li to kraju? 

Napravili smo draft verziju uputa za vrtiće, škole i državnu maturu. Odluka o tome hoće li ići u školu nije na epidemiolozima nego na resornom ministarstvu, a mi smo napravili epidemiološki okvir kako se škola sad može odvijati. Ta draft verzija mora proći još komunikaciju s ministarstvom i njihovim stručnim tijelima, a onda ćemo moći reći više.

Dosad je objavljeno u znanstvenim krugovima da djeca puno lakše prebolijevaju od odraslih. Pročitao sam prije dva dana studiju o tome da je u jednoj školi u Ujedinjenom Kraljevstvu od nekoliko zaražene djece koja su bila u školi u višim razredima i nižim, zarazilo se svega nekoliko drugih učenika iako su bili u školi zajedno. Što znači da i transmisija ide teže i očito treba biti veća infektivna doza, a i simptomi kod djece su blaži, te djeca lakše i bez većih komplikacija prebolijevaju ovu bolest.

Festivalska industrija ogroman je pogon, zahtijeva i temeljite pripreme mjesecima unaprijed, planira se angažman osoblja, oni u ovim trenucima nisu sigurni što im je činiti. Koliko je izgledno da se do 1.srpnja dozvole okupljanja na otvorenom?

Ne bih do srpnja to preporučio, preporučio bih da se dotad odustane od toga. Nakon srpnja možemo pričati o tome, ali to će opet biti nova normala sa socijalnom distancom i zaštitom. Oni koji to mogu organizirati na otvorenom, mogu, tijekom ljeta će biti moguće, ali u ovom trenu to nitko ne zna, kakva će biti epidemiološka situacija. Zato popuštamo mjere u fazama i pratimo epidemiološku situaciju. Ako bude povoljna i nakon uvođenja faznih mjera, nema razloga da se tako nešto ne dopusti, ali jedan od najvažnijih faktora bolesti je socijalni kontak koji svakako moramo izbjeći.

Smatrate li da se Stožer ponekad vodi dvostrukim kriterijima? Misa, javni prijevoz – može, ali klub, kino projekcija, koncert, kazališna predstava ne može? Koja je razlika?

Volio bih da mi netko kaže možemo li u fazama uvoditi mjere ili moramo sve odjednom. Ako trebamo oprezno, onda smo prvo pustili ono što najviše smeta gospodarstvu, a može se provesti uz manji epidemiološki rizik. Ovo što ste nabrojali predstavlja veći epidemiološki rizik i to se može razmatrati kad za to dođe vrijeme. Ne bih razmatrao mogućnost da se puste dvorane, ali pričali smo o drive-in kinu pod posebnim uvjetima. Pozitivni smo oko toga, da je to dobra inovativna ideja i da se ide dalje s tim, nemamo ništa protiv. Tko god ima inovativnu ideju koja neće ugroziti zdravlje ljudi, krizni stožer će to razmotriti.

Sve vas manje ljudi sluša s tim ‘ostanite doma’?

Imate prijedlog da damo neki drugi slogan? Možda da smislimo neki novi slogan koji još uvijek vrijedi – što je više moguće, ostanite doma. Mi postepeno u fazama popuštamo stroge mjere koje su dale rezultate i imamo priznanje svjetske stručne zajednice da smo to uspjeli dobro provesti, najviše zahvaljuući dispciplini građana.

Drugi val očekuje se na jesen, zašto baš jesen?

Nitko ne zna. Tko kaže, laže. Međutim, postoje pretpostavke temljem toga što je to respiratorni virus koji se širi kapljičnim putem, jasno je da će se ljeti smanjiti. Hladnijim vremenom se vraćaju sve virusne infekcije i normalno je da epidemiolozi smatraju da će se na jesen, ako ćemo imati ljude koji nisu imuni i virus bude tu, da će se opet javiti. Naravno, ako virus u međuvremenu ne nestane i ne mutira.

Praktički prvi epidemiolog Njemačke Drosten boji se novog jesenskog vala. Tvrdi i da sada imamo dokaze da se gotovo pola infekcija dogodi prije no što prenositelj razvije simptome – a ljudi su zarazni dva dana prije toga. Što to mijenja?

Ništa ne mijenja, to je sve više manje poznato. Ovo je grozan virus koji radi puno komplikacija, ne možete znati da ste nositelj i širite ga, svatko ga može proširiti. Zato su važne mjere fizičke distance jer ne možemo znati hoće li nam netko prenijeti virus. Stanimo na dva metra od osobe kad pričamo na ulici. Najvažnija mjera je to – fizička distanca.

On dobiva i prijetnje smrću…

Prijetnji smrću nemam, nisam ih dobio, ali dobio sam puno neugodnih mailova ljudi koji smatraju da sam dočekao svojih pet minuta, da sam moderni Hitler današnjice, da teroriziram narod, ali prijetnje smrću nisam dobio. Jučer sam samo pet minuta prošetao gradom jer sam trebao nešto kratko obaviti i ljudi su me srdačno pozdravljali.

Medijska pažnja?

Osobno, mislim da je previše medijske pažnje prema koronavirusu i da bi je trebalo popustiti i usmjeriti se na druge teme. Ali dok postoji interes javnosti i dok vi mene zovete, ne mogu to odbiti, moram se pojaviti. Nisam zato previše sretan, jučer sam počeo u 7 ujutro, a završio u 23 sata. Imam i drugog posla, ali to je situacija od nas zahtijevala i ne bih htio da tu netko stavlja previše politike.

Nije li odluka o zatvaranju dućana nedjeljom najava prijedloga zakona na mala vrata?

O tome ne znam puno. Kad smo diskutirali o tome hoćemo li produljiti radno vrijeme ili nećemo, bilo je do 17 sati, bilo je da objektivno da ljudi ne mogu nabaviti sve što treba ako rade do četiri, donijeli smo okvir protiv kojeg imamo puno protivnika. Produžili smo radno vrijeme u 6 dana za 24 sata, svaki dan 4 sata duže rade trgovine i sad se raspravlja o tih nekoliko sati u nedjelju kao da je to najveći problem. Ispalo je da se najviše kupuje nedjeljom, a ja stvarno ne znam da je to tako i nemam podatke. Moje osobno iskustvo kaže da baš nedjeljom ne idem u dućan i nisam siguran da to ima ekonomska opravdanja. A što se tiče politike da je netko htio već zabraniti rad nedjeljom, to nije bila ideja vodilja, mi smo mislili da ljudi imaju 6 dana da se opskrbe pa ajmo smanjiti tu mobilnost da ne idu cijele obitelji u trgovine, da ograničimo mobilnost – to je bila ideja vodilja, nikakva politika.