Proruski pobunjenici u Ukrajini ignoriraju Putina

Proruski separatisti na istoku Ukrajine odbacili su javni poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da odgode referendum o secesiji 11. svibnja i objavili da će se plebiscit održati kako je i planirano.

Denis Pušilin, čelnik tzv. separatističke Donjecke Narodne Republike izjavio je u četvrtak da je “narodno vijeće” jednoglasno odlučilo da će referendum biti ove nedjelje.

– Građanski rat je već počeo. Referendum ga može zaustaviti i početi politički proces – rekao je novinarima Pušilin, prenosi Reuters.

Na vijest da pobunjenici ignoriraju Putinov poziv, potonule su ruske burze, a u Kijevu su dužnosnici obećali da će nastaviti sa svojom “protuterorističkom kampanjom” s ciljem vraćanja istočnih regija pod svoju kontrolu.

Regije Donjeck i Luhansk u kojima bi se u nedjelju trebao održati referendum zajedno su otprilike veličine Hrvatske i imaju 6,5 milijuna stanovnika. To “područje ugljena i čelika” čini trećinu ukrajinske industrijske proizvodnje.

Rusija je zasad šturo reagirala na odluku pobunjenika. Putinov glasnogovornik kazao je da Kremlju trebaju dodatne informacije. Dodao je, međutim, da je izjava separatista stigla tek pošto je Kijev najavio da će nastaviti sa svojom vojnom operacijom, implicirajući da je Ukrajina kriva za to što referendum ide dalje.

Politički analitičari kažu da je Putin možda i očekivao da će separatisti nastaviti s provedbom referenduma kako bi pokazali da od njega ne primaju naredbe. A distancirajući se od procesa za koji zna da ga Zapad neće priznati, Putin se nada da neće dobiti daljnje sankcije, čiji se učinak počeo osjećati u Rusiji.

Putin je u srijedu, u iznenadnom ublažavanju retorike i namjera, separatiste pozvao da odgode referendum i objavio da se ruska vojska povlači s ukrajinskih granica. To je doživljeno kao prvi znak mogućeg napretka u najvećoj krizi odnosa Rusije i Zapada od Hladnog rata.

Njemačka je pozdravila izjavu ruskog predsjednika, ali su neki drugi zapadni državnici ostali suzdržani. “Pozdravljam konstruktivan ton iz Moskve. Možda smo sada u ključnom momentu. Iako je situacija na istoku i dalje kritična, diplomacija ima prigodu zaustaviti eskalaciju nasilja i gubitak kontrole”, priopćio je šef njemačke diplomacije Frank Walter Steinmeier. Nešto kasnije, na jednom događaju u Berlinu, ipak je malo reterirao. “Situacija na istoku Ukrajine razvija se po svom. Izgleda da neke separatističke skupine ne slušaju ni Kijev niti Rusiju i zbog toga bi se neki ljudi u Moskvi trebali malo zamisliti”, rekao je.

Na tiskovnoj konferenciji u Varšavi poljski premijer Donald Tusk i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen kazali su da Putinove izjave uzimaju s oprezom. “Procjena NATO-a je ista kao i naša, riječima predsjednika Putina trebamo pristupiti s velikim oprezom. Ovo još nije trenutak kada s entuzijazmom možemo objaviti da je kriza gotova. Nadamo se da Putinova izjava vodi k optimističnijem scenariju, ali danas je još prerano da to potvrdimo”, rekao je Tusk.

Rasmussen je ranije rekao da NATO, baš kao niti Pentagon, ne vidi nikakve znake da se ruska vojska stvarno povlači s ukrajinske granice kao što je to Putin najavio. “Ako to ne vidi, onda je slijep”, poručili su mu iz ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Američki državni podtajnik Nicholas Burns u četvrtak je posjetu Kazahstanu i tamo je na pitanje novinara rastu li šanse za rješavanje ukrajinske krize pošto se Putin ‘smekšao’ kratko odgovorio: “Vidjet ćemo”. Situaciju na istoku Ukrajine ocijenio je “iznimno zapaljivom”, a dosadašnje rusko ponašanje nazvao “opasnim i neodgovornim”.

Održavanje referenduma na istoku Ukrajine u nedjelju “samo će pogoršati stanje” u zemlji, izjavila je u četvrtak glasnogovornica EU-a nakon objave proruskih separatista o održavanju glasovanja, usprkos apelu ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Inzistiramo na činjenici da se referendum ne smije održati jer bi samo pogoršao situaciju”, izjavila je Maja Kocijančič.

Putin je u međuvremenu dobio poziv da sudjeluje na obilježavanju 70. godišnjice iskrcavanja u Normandiji i preko svog glasnogovornika u Parizu poručio da se ima namjeru odazvati. Bit će to njegov prvi susret sa zapadnim državnicima otkako je izbila ukrajinska kriza i vratila odnose Zapada i Rusije na rub Hladnog rata.

Američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel su među onima koji bi 6. lipnja trebali nazočiti svečanosti obilježavanja Dana D.