VELIKI RAZGOVOR SA ŽELJKOM KARIN ‘Bez obzira na sve nedaće situaciju i dalje držimo pod kontrolom!’

Zdravstveni sustav nosi posebnu odgovornost, ali i trpi gubitke jer samo jedan krivi potez može srušiti cijelu ‘kulu od stakla. Baš je sustav zdravstvenih djelatnika bio posebno pogođen u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a pojava koronavirusa u Domu za starije i nemoćne bila je dodatan dokaz nepredvidivosti malenog i nevidljivog neprijatelja.

Cijela Splitsko-dalmatinska županija s nestrpljenjem iz dana u dan čeka nove podatke. Jedna od onih koji svojom smirenošću i kompetencijom dokazuje svoj izniman rad i doprinos velikom mozaiku je i Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Splitu.

Uvijek raspoložena za razgovor, s razumijevanjem za svako pitanje, ali i s puno radnih sati koje vješto prekriva osmijehom je kao pravo osvježenje. Ipak, osvježenje koje ne uljepšava ozbiljnost situacije jer Splitsko-dalmatinska županija prati rast podataka u cijeloj Hrvatskoj. U ovom trenutku zaraženo je 395 osoba, a neslavne brojke tek je podupro i prodor koronavirusa u tri doma na području županije.

O stanju u županiji, sadašnjosti i budućnosti s ovom pošasti, testiranjima u Splitu, stanju u domovima, borbi s koronavirusom u splitskom zdravstvu, ali i o brojnim drugim zanimljivostima u slovima koji slijede – Željka Karin.  

Novih 13 oboljelih danas. Što možemo očekivati u
budućnosti? Kakva je situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji?

– To je ipak nešto manje nego što je bilo prošlog
tjedana. Problem nam je ovo što se dogodilo u domovima za starije i nemoćne.
Doduše, danas je bio samo jedan nalaz korisnice Doma tako da smo imali 12
ljudi iz županije. Ipak, ja se nadam da će brojke početi padati iako ćemo to
tek vidjeti za desetak dana.

Desetak dana? Odnosi li se na ljude koji su
možda ‘opustili’ za Uskrs.

– Pravu situaciju ćemo doznati s obzirom na
obiteljska druženja za vrijeme uskršnjih blagdana kojih je bilo. Nadam se malo. Ako
su se svi pridržavali mjera, nadajmo se da neće porasti taj broj.

Teško je predvidjeti virus, ali možemo li barem
okvirno govoriti o mirnijem razdoblju?

– Puno ljudi koji su asimptomatski i ne znaju da
imaju bolest pa je prenesu drugima. Kraj pandemije je teško predvidjeti, ali možemo da ako nam bude
pad od najmanje jednog tjedna te ako broj bude jednoznamenkast onda ćemo ući u nekakvo
mirnije razdoblje.

Znamo da je u našoj županiji i zdravstveni sustav
posebno pogođen, sad se ipak nekako ‘lakše diše’. Kako ste zapravo prebrodili sve te nedaće?

– Dogodio nam se proboj u zdravstveni sustav, ali
opet moram reći da se nije dogodio tako veliki proboj jer su svi oni zdravstveni djelatnici
koji su imali bolest ili imali kontakte s drugim zdravstvenim djelatnicima bili
u vrlo malom kontaktu s pacijentima. Znamo da se koronavirus dogodio i na
Hitnoj pomoći kod ljudi koji nemaju kontakt s pacijentima, dogodio se i u Nastavnom
zavodu za javno zdravstvo, ali uz poštivanje rada u smjenama izdržali smo sve
ovo.
Najgore nam je bilo u stomatologiji, ali i to se
iskontroliramo.

Ipak, zanimljiv podatak. Nitko od pacijenata
koronavirus nije dobio od zdravstvenih djelatnika?

– Istina, nemamo takvih podataka pa je to zbilja
velika stvar. Tako se sačuvao sustav, a evo prošlo je i tih 15
dana i zdravstveni djelatnici izlaze iz samoizolacije. Već su mnogi izašli, a
sada se i drugi pomalo liječe i vraćaju se u normalu.

Već duže razdoblje koronavirus testiranje postoji
i u Splitu. Koliko je takva mogućnost olakšala cijeli postupak?

– Stalno govorim da bi se moglo testirati u
četiri smjene, ali problem je taj što nema reagensa. U ovom trenutku je
zadovoljeno samo 20 posto svjetskih potreba. Mi u Nastavnom zavodu iz dana u
dan imamo nove situacije pa tako iz dana u dan radimo  testiranja. Stalno tražimo te reagense i onda
kad dobijemo kutiju, dvije ili tri smo jako sretni.

Koliko uzoraka radite dnevno?

– Kontinuirano radimo oko 100 uzoraka dnevno.
Sada se jako povećao broj uzoraka vezanih za testiranje korisnika i djelatnika domova za starije i
nemoćne. Moram reći i da naša ambulanta na Mertojaku radi jako dobro. Imamo
odličnu suradnju i svi uzorci iz ambulante dolaze na naš Zavod. Rezultate imamo
u roku od 24 sata, a nekad i prije, ovisno o količini uzoraka.

O Domu za starije i nemoćne u Vukovarskoj
smo ovih dana mnogo čuli. Idemo saldirati stvari. Koliko je zaraženih štićenika
u ovom trenutku? 

– Trenutno 62 štićenika je pozitivno. Testirali
smo 238 ljudi i neke nalaze još čekamo. Sada smo krenuli i u apartmanski dio
koji je bio izoliran, ali ipak ćemo i te ljude testirati. Obradili smo i više
od 80 nalaza djelatnika i sada je 11 njih pozitivno.

Dakle, koronavirus u Domu nije samo na jednom
katu?

– Štićenici nisu s istog kata, ali veseli
činjenica i kako su neki katovi u potpunosti ‘čisti’ od korone. Po svim
epidemiološkim izvidima ne bi trebali biti obuhvaćeni svi katovi.

Imamo i domove u Makarskoj i Dicmu koji imaju
pozitivne štićenike. Kakva je tamo situacija?

– Situacija u jednom i drugom domu je do sada pod
kontrolom. Imali smo neke pozitivne nalaze, međutim dobili su naputke kako
korisnike samoizolirati odnosno kako doprinijeti da se bolest ne širi jer postoji
mogućnost da netko razvije bolest. Negativan nalaz ne znači da bolest neće doći.
Sve ovisi o puno faktora.

Neki štićenici iz Makarske su i premješteni?

– Da, u Makarskoj je 12 negativnih korisnika otišlo
u rehabilitacijski centar Biokovku. Testirali smo sve ostale korisnike i
djelatnike i nalaze čekamo. Moram naglasiti i kako nitko nema simptome
koronavirusa, dakle nemaju respiratornih problema, temperaturu i njihovo stanje
je dobro.

Malo se govorilo o djeci. Kakvi su podaci u
Splitsko-dalmatinskoj županiji što se tiče naših najmlađih?

– Do 9 godina imamo petero zaražene djece, a osam
ih je od 9 do 19 godina. Svi su dobrog stanja.

Stalno ste na raspolaganju javnosti. Koliko se
nekad ujutro teško ustati i kazati – Ajme, još jedan dan s koronavirusom?

– Vrlo
teško, ali svi mi koji smo završili medicinu, pa i druge struke znamo zašto smo
to odabrali. Zato o tome i ne razmišljate kad radite. Kad vam je naporno uhvati
vas mala snaga jer ne smijete odustati.
Mnogi ipak imaju i teže poslove, ali smo mi u
ovom trenutku puno izloženiji. Kao i zdravstveni djelatnici u drugim  ustanovama, policajci, vatrogasci i sve druge
uslužne djelatnosti. Svatko iz svoga aspekta doprinosi nekome.  

Među ostalim mikrolokacija se stvorila u Solinu?
Znamo li danas neke zaključke ? Odakle je sve krenulo?

– Mi ni danas ne znamo koja je bila početna
faza.  Počeli su se pojavljivati određeni
pozitivni nalazi, odnosno oboljeli u Solinu. Ovi drugi koji su nakon njih
oboljevali bili su kontakti. Kad smo radili prve testove nitko od tih ljudi
nije davao takvu epidemiološku anamnezu da smo mogli ustanoviti način odakle je
sve krenulo. Znači, ne možemo sa sigurnošću reći tko je nulti pacijent.

Sada se situacija primirila, koliko-toliko?

– Istina, u zadnjem su razdoblju dolazili
pojedinačni ljudi uglavnom kontakti oboljelih.

Na početku smo isticali i kako je spremna
Spaladium Arena za prihvat pacijenata. Iskreno se nadamo kako ona neće
zatrebati?

– Slažem se s vama. Spaladium Arena je zamišljena
da imamo situaciju s velikim brojem oboljelih koje bi onda smještali u bolnice,
a lakše oboljeli bili bi u Areni. Ponavljam, nadam se da nećemo nikada doći do te faze.

Vidjeli smo razne
prizore diljem svijeta. Držimo li situaciju pod kontrolom?

– Svi smo vidjeli
kako to izgleda u svijetu, ali ja se nadam da neće biti
takvog širenja u Hrvatskoj. Bez obzira na sve što nam se događa situaciju i dalje
držimo pod kontrolom.

Dalmacija i karantena. Mnogi su baš iznosili tu
vašu izjavu…

– Moja poruka je bila da slušamo smjernice. To je
izvučeno iz konteksta. Znate i sami kako lokalni stožer daje prijedloge i
sugestije, ali Nacionalni je taj koji ima uvid u cijelu situaciju. Naravno, ja sam rekla da ako dođe do te mjere da ćemo je i ispoštovati, ali
vjerujem da nikad neće doći.

Poruka za kraj.

– Sve smo zapravo rekli. Još jednom apeliram na
poštivanje mjera, pozivam ljude da ne stigmatiziraju oboljele jer to možemo
postati i ja i vi. Nadam se da o najgorim mjerama i fazama nećemo uopće razmišljati,
a kamoli da dođemo u situaciju da ih moramo realizirati.