Stjepko Mamić po dvadeset peti put predstavlja svoja umjetnička djela francuskoj publici. Ovo je njegovo osmo izlaganje na prestižnom Art Capital u Parizu.

U novom zdanju Grand Palais Ephemere izgrađenoj prošle godine u Parizu ispred čuvenog Eiffelovog tornja na Marsovoj poljani 14. veljače 2023. godine otvorena je međunarodna izložba Art Capital koju od 2006. godine zajedno organiziraju četiri najvažnija  povijesna pariška salona umjetnika: Salon des Artistes Francais ( Salon francuskih umjetnika), Salon des Artistes Independants (Salon nezavisnih umjetnika ), Salon du Dessin et de la Peinture a l’eau ( Salon crtanja i slikanja vodenim medijima) i Salon Comparaisons  (Salon Usporedbi). Povijest pariških salona datira od davne 1667. godine kada je Colbert po nalogu tadašnjeg kralja Louisa XIV organizirao prvu izložbu članova Royal Academie. Tradicija izložbi se nastavila kroz povijesne pariške salone koji su se održavali pod pokroviteljstvom vladara francuske države, svojevremeno kraljeva i careva a od doba Republike njenog predsjednika. Tako se i ovogodišnji Art Capital, koji je bio otvoren za publiku od 15. do 19. veljače 2023.godine, održao pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Francuske  Republike Emmanuela Macrona. 

Svečani vernissage je upriličen 14. veljače 2023. godine od 15 do 22 sati u nazočnosti umjetnika i velikog broja uglednih osoba iz javnog, umjetničkog i političkog života Francuske uz nekoliko delegacija stranih zemalja iz cijelog svijeta i diplomatskog kora. Vernissageu su nazočili otpravnica poslova Republike Hrvatske u Francuskoj dr.sc. Senka Burić i opunomoćeni ministar u VRH Pariz Jure Vujić, dipl.iur 

Art Capital tijekom pet dana prosječno posjeti oko 40.000 do 50.000 posjetitelja koji imaju prigodu vidjeti radove odabranih 2000 umjetnika iz Francuske i cijelog svijeta: slikara, skulptora, gravera, fotografa i arhitekata. Art Capital etablirao se na francuskoj likovnoj sceni kao najznačajnija izložba suvremene umjetnosti i najveće okupljanje umjetnika iz Francuske i svijeta. Samo prvog dana za vrijeme vernissagea Art Capital je posjetilo oko 15.000 posjetitelja. Velika posjećenost je bila svakog dana unatoč cijeni od 20 Eura za ulaznicu.  Ljudi su strpljivo čekali i po dva sata u velikim kolonama kako bi ušli i razgledali što sve nudi suvremena umjetnost, različite stilove i tehnike umjetnika iz Francuske i cijelog svijeta čije su radove odabrali članovi komiteta iz sva četiri  salona kako bi najbolje predstavili aktualnosti u umjetnosti. Svi važni mediji i nacionalna francuska televizija izvijestili su o ovoj važnoj umjetničkoj manifestaciji te istaknuli kako ove godine Salon des Artistes Francais proslavlja službeno  233 e izdanje u slijedu mada vuče korijene od prve izložbe Kraljevske akademije iz doba Luja XIV.   

Stjepko Mamić je istovremeno izložio umjetnička djela na dva najstarija i najvažnija  povijesna pariška salona: na  Salonu  des Artistes Francais ( Salonu francuskih umjetnika) gdje je po izboru njihovog strogog žirija izložio sliku  na platnu veikih dimenzija “Big Net” , 200x150 cm u tehnici mix medija. Na Salonu des Artistes Independants čiji je punopravni član već četiri godine Mamić je  izložio je diptih  “Nebeska jedra” , 80x200 cm također u tehnici mix medija. Iako je prethodnih godina Stjepko izlagao i na Salonu du Dessin et Peinture a l’Eau sa kojim je i počeo njegov uspon kao etabliranog umjetnika na Art Capital uz njegovog mentora prof. Jean Maxime Relanga sa pariške Academie du Port Royal,  tehnički je iznimno teško izvodivo izlagati na tri salona istovremeno pa je odabrao izlagati na dva najstarija Salona na Art Capital.    

Iznimna čast i san svakog umjetnika je izlagati bar jedan put  na nekom povijesnom pariškom salonu. Na Art Capital su ujedinjena četiri povijesna pariška salona. Koji prestiž je izlagati sa svakim od njih a osobito na Salonu des Artistes Francais i Salonu des Artistes Independants   najbolje  govori činjenica kako  su na pariškim salonima kroz povijest od davne 1667. godine do danas izlagali svi svojevremeno najvažniji umjetnici i oni su to kasnije postali npr.: Renoir, Delacroix, Manet, Rodin, Claudel, Bartholdi, Dufy, Paul Cézanne, Paul Gauguin, Henri de Toulouse-Lautrec, Paul Signac, Louis Dideron, A. Dunoyer de Segonzac, Vlamnick, Picasso, Henry Matisse, Kees van Dongen, Salvador Dali, Bernard Buffet, Vincent van Gogh i mnogi drugi.  

Stoga je ovo je tek jedan od pokazatelja kakav uspjeh na europskoj i svjetskoj kulturnoj likovnoj sceni već godinama postiže hrvatski slikar i pomorski kapetan Dubrovčanin Stjepko Mamić  koji je zahvaljući osebujnom talentu, kvaliteti, originalnosti motiva i tehnike rada postao punopravni član uglednih organizacija poput povijesne francuske Fondation Taylor i Societe des Artistes Independants, francuskog Societe Academique ART-SCIENCES-LETTRES,  talijanske  Accademia Culturale Europea. U tijeku je njegov prijem po pozivu u članstvo Salon d’Automne i Societe des Artistes Francais kao  povijesno najstarijeg i najvažnijeg udruženja umjetnika na svijetu.

https://www.lefigaro.fr/arts-expositions/art-capital-revient-au-grand-palais-ephemere-a-la-mi-fevrier-20230212

Jedan od najuspješnijih hrvatskih glazbenika u svijetu - pijanist Maksim Mrvica - nakon sjajnih nastupa u Torontu, Vancouveru, Seattleu i Chicagu, završio je svoju Sjeverno američku turneju spektakularnim koncertom u legendarnom 'United Palace' teatru u New Yorku.

-Moram reći da me jako ugodno iznenadila reakcija publike ovdje u Americi. S obzirom da je ovo moja prva turneja ovdje, baš me ugodno iznenadilo kako su jako lijepo reagirali. Dosta su burna publika i atmosfera na koncertima je bila fenomenalna, kazao je Maksim.

Turneja 'The Collection' započela je u rujnu 2022. godine i sadrži više od 70 koncerta od Australije, Azije, Europe do Sjeverne Amerike.

Domaća će pak publika imati još jednom priliku biti dio svjetske Maksimove turneje 'The Collection'.

Nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu, Maksim se vraća u rodni grad Šibenik gdje će 1.srpnja na Tvrđavi Sv.Mihovil sa svojim bendom održati posljednji koncert u ovom dijelu sezone.

Pjesme Splitskog festivala 2023. od 29. svibnja možete poslušati na streaming platformama i radijskim postajama, a uskoro će u prodaji biti i dvostruki CD s novim autorskim skladbama iz Večeri mladih izvođača i Završne natjecateljske večeri.

Album "Splitski festival 2023." sadrži 39 novih pjesama na dva nosača zvuka koje izvode različiti interpretatori, odabrani od strane stručne komisije Splitskog festivala. Ove godine festival pokriva široku paletu žanrova i generacija koji će se predstaviti na splitskim Prokurativama, od popa preko rocka, do predstavnika zabavnog izričaja.

Splitski festival ove godine otvara svoja vrata 23. lipnja, a mladi će se izvođači publici predstaviti 30. lipnja, dok će Završna natjecateljska večer zaokružiti festivalska događanja u nedjelju, 2. srpnja. Tijekom sedam dana događanja na Prokurativama će se izmjenjivati različita domaća i strana imena, a poštivanjem tradicionalnih, stvaraju se i nove umjetničke vrijednosti koje će Splitskom festivalu dati dodatni sjaj. Splitski festival na jednu od najljepših glazbenih pozornica na Jadranu donosi i poznate skladbe u osvježenom ruhu, tradiciju uklopljenu u moderne glazbene izričaje.

Dugogodišnja prisutnost festivala i njegova prepoznatljivost prilika su renomiranim autorima za predstavljanje novih projekata, ali jednako tako izvrsna prilika mladim autorima i izvođačima da se predstave publici i zadobiju njihovo povjerenje.

Lastovo se, iako je nakon Mljeta drugi najšumovitiji hrvatski otok, pridružilo stotinjak lokalnih turističkih zajednica koje su u okviru projekta Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske „Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours“ nabavile i posadile nova stabla. Ukupno je u akciji na nabavu sadnica utrošeno nešto manje od 162 tisuće eura, čime je Hrvatska podržala ispunjenje ciljeva Glasgowske deklaracije o šumama i korištenju zemljišta.

Vrste stabala odabrane su prema popisu prikladnih koji je pripremio Šumarski fakultet u Zagrebu pa je tako otok od ožujka ove godine bogatiji za šest širokolisnih lipa (Tilia Platyphyllos) uz dječje igralište u Ublima te deset novih čempresa (Cupressus Sepervirens) u proširenju malog, ali impresivnog groblja u Lastovu kojim dominira crkva Sv. Marije u Polju iz 16. stoljeća. Obje su odabrane lokacije na ključnim prometnim pravcima i mjesta čestog zadržavanja gostiju, a vapila su za hortikulturnim uređenjem. 

Stabla su evidentirana u aplikaciji za praćenje sadnje „MapMy Tree“ Evropske agencije za okoliš, a konačni je cilj čitave akcije umanjiti utjecaj ispušnih plinova automobila koji pojačano dolaze tijekom turističke sezone pa time i smanjenje ugljikova otiska nastalog turističkom aktivnošću.

Zajedničko ulaganje HTZ-a, Turističke zajednice Općine Lastovo i same Općine Lastovo, ključno je podržano od strane DVD-a Lastovo koji se brine o tome da mlade sadnice puste čvrsto korijenje u lastovskom tlu. Svako je posađeno stablo označeno propisanom oznakom te opremljeno vrećom za navodnjavanje.

Jedanaest dana dobre hrane, čak šest koncerata, kino na otvorenom, desetak što slikarskih što kulinarskih besplatnih radionica za velike i malene, zabavni kvizovi i natjecanje u spravljanju trogirskih rafiola i sve to uz preko jedanaest tisuća posjetitelja - sve je to samo djelić sadržaja kojim se može pohvaliti ovaj street food festival koji je ovog proljeća održan i u Rovinju i Dubrovniku pod imenom Bavarin i naposlijetku na “domaćem terenu” pod nazivom Babarol.

Ugostitelji među kojima su bili Gorana “Goge” Milaković i njen bistro Missy B., Robert Predrag Žmire i njegov restaurant “Mare” , regionalna franšiza Tunaholic , trogirski bistro bar Corte, zadarski Picnic Mingle & Fun i slastice koje potpisuje ponajbolja pastry chefica Tea Mamut samo su neke od delicija kojima su se častili Trogirani i njihovi gosti a najčešći komentar je bio: “Šteta što ovako nije cijelo ljeto!”

- Babarol raste i van granica koje sam prvobitno zacrtao i sretan sam što su i drugi gradovi prepoznali kvalitetu sadržaja i hrane koju nudimo i što se u svemu trudimo pronaći i edukativnu i ekološku notu. Planovi za dalje već postoje kako za festivalski koncept tako i neke manje događaje pod kapom branda Babarol - izjavio je direktor festivala Antonio Franić.

Na trogirskom izdanju za posljednji vikend nastupili su Vjeko Ključarić, grupa Pavel, radionice s malenima imale su Anamarija Asanović i Goge Milaković a sve je završilo s fenomenalnim koncertom Marije Mirković i Alke Vuice koje su dupkom ispunile plato iza Kule Kamerlengo.

Kad ćemo opet? Ostaje nam pričekati a do tada neka vas griju uspomene na ovogodišnji Babarol i fotografije koje potpisuje Franko Kelam.