Hrvatska u nedjelju obilježava 21. obljetnicu vojno-redarstvene akcije “Bljesak” u kojoj su hrvatske snage u manje od 32 sata oslobodile zapadnu Slavoniju i time označile početak povratka hrvatskog suvereniteta u okvire međunarodno priznatih granica, što je tri mjeseca kasnije nastavljeno akcijom “Oluja”.

Kod Središnjeg križa u Okučanima održat će se svečana komemoracija, gdje će se položiti vijenci i odati počast poginulim braniteljima u 10 sati. Tome će prisustvovati cijeli državni vrh.

Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije izvedena je nakon što su više godina pobunjeni Srbi odugovlačili i odbijali sve ponude za mirnom reintegracijom okupiranog područja u ustavnoopravni poredak Republike Hrvatske.

“Bljesak”, čiji je glavni cilj bio ulazak u Okučane, počeo je 1. svibnja 1995. u 5 sati i 21 minutu napadom na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške.

Na glavnim pravcima napada bile su 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade, a u potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i postrojbama specijalne policije. U operaciji su prvi put korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu.

Hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom su akcijom, u manje od 32 sata, oslobodile više od 500 četvornih kilometara teritorija i uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac te željezničkom prugom na tom pravcu. Sudjelovalo je 7200 pripadnika vojnih i policijskih snaga.

U do tada najopsežnijoj oslobodilačkoj akciji u Domovinskom ratu poginula su 42 hrvatska branitelja, a 162 su ranjena.

Među poginulima je bio i pilot Rudolf Perešin, koji je još na početku rata 1991. vojnim zrakoplovom MiG-21 tadašnjeg jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva prebjegao u Austriju, te se potom stavio na raspolaganje hrvatskim vojnim snagama koje su se tek stvarale.

Na težak vojni poraz vodstvo pobunjenih Srba odgovorilo je 2. i 3. svibnja terorističkim metodama – raketiranjem više hrvatskih gradova, među kojima i glavnog grada Zagreba u kojem je ubijeno sedmero civila, a 205 ranjeno. Jedan od vođa pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a i već je ranije u veljači 1995. poručio kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima”.

Zagreb je napadnut 2. svibnja raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem, tzv. zvončićima. U 10,23 sati nekoliko je projektila ispaljeno na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Napad je ponovljen i sutradan, 3. svibnja 1995. Projektili su tada pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika “Centar”, Akademiju dramskih umjetnosti te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali baletani, među kojima je bilo i nekoliko stranaca. Ranjeno je 17 baletnih umjetnika, a ispred Akademije je poginuo student 1. godine filmske režije Luka Skračić.

Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani ‘zvončići’, njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.

Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995. godine.

Akcija “Bljesak” smatra se svojevrsnim uvodom u oslobodilačku vojno-redarstvenu akciju “Oluja” početkom kolovoza 1995., u kojoj je oslobođen Knin, središte srpske okupacijske tvorevine u Republici Hrvatskoj, te većina okupiranog područja.

“Bljeskom” i “Olujom” stvoreni su uvjeti za pobjedu u Domovinskom ratu te mirnu reintegraciju istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja, čime je okončan proces vraćanja cjelokupnog državnog teritorija pod suverenitet Republike Hrvatske.

Cvijeće na grobovima 12-orice redarstvenika ubijenih u Borovu Selu

U spomen na dvanaestoricu pripadnika vinkovačke Specijalne jedinice policije, koje su srpske paravojne postrojbe napale  iz zasjede i ubile 2. svibnja 1991. u Borovu Selu, današnjem Borovu, u nedjelju su  cvijeće na njihove grobove položili i svijeće zapalili članovi izaslanstava Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

 Na obljetnicu pogibije redarstvenika, u ponedjeljak 2. svibnja, vijence podno spomen-obilježja u središtu Borova položit će državna i druga izaslanstva koja će do spomen obilježja doći u mimohodu od ulaska u mjesto Borovo.  Misa zadušnica bit će služena u vinkovačkoj Župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona dok će se na stadionu HNK Cibalije održati  atletske utrke – njih dvanaest u spomen na svakog od ubijenih redarstvenika, u okviru Memorijala dvanaest redarstvenika.

 Policajci Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.) ubijeni su iz zasjede, nakon što su u noći s 1. na 2. svibnja 1991. godine dvojicu njihovih kolega, Zvonimira Matkovića i Dalibora Križanovića, tijekom redovite ophodnje, u Borovu zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi.  U napadu su ranjena 23 policajca.