Premijer Orešković na sumitu EU-a i nizu sastanaka s europskim čelnicima

Premijer Tihomir Orešković doputovat će u
Bruxelles već u srijedu i sudjelovati na radnoj večeri na kojoj će se
razgovarati o zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. Na večeri koju organizira
predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk sudjelovat će i predsjednik Komisije
Jean-Claude Juncker te premijer Slovenije Miro Cerar i predsjednici Srbije i
Makedonije Tomislav Nikolić i Gjorge Ivanov. Na sastanku bi se, između
ostaloga, trebalo razgovarati o konkretnim mjerama za jačanje kontrole
migrantskog vala na granici Grčke i Makedonije.

  Premijer Orešković će u četvrtak
prije početka summita imati i bilateralne susrete s čelnicima Europskih
institucija, predsjednikom Europskog vijeća Donadlom Tuskom, predsjednik
Komisije Jean-Claude Junckerom i Parlamenta Martinom Schulzom.

 Pred sam početak summita, premijer
Orešković sudjelovat će i na sastanku čelnika četiriju država Višegradske
skupine – Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke, a na kojem će još sudjelovati i
Slovenija.

  Nakon tradicionalnog sastanka s
predsjednikom EP-a Schulzom, Europsko vijeće, koje čine šefovi država ili
vlada zemalja članica, počet će raspravu o prijedlogu za dogovor s Velikom
Britanijom. Nakon toga, tijekom radne večere razgovarat će se o migrantskoj
krizi, a paralelno s tim moguć je niz bilateralnih sastanaka o britanskom
pitanju.  U petak ujutro, čelnici zemalja članica okupit će se na
neformalnom radnom doručku na kojem će se ponovno razgovarati o dogovoru s
Velikom Britanijom.

 Budući da ima još dosta otvorenih
pitanja oko kojih nema pune suglanosti u vezi s britanskim zahtjevima, ne
isključuje se mogućnost da summit traje dulje nego što je uobičajeno, a
sastanci se obično završavaju u petak rano popodne.

  Temelj za raspravu o britanskom
pitanju bit će prijedlog dogovora što ga je početkom ovoga mjeseca
objavio Tusk.

 Prema prijedlozima na kojima se
radilo mjesecima, nacionalni parlamenti imat će veće ovlasti u donošenju
europskih zakona. Predlaže  se da 55 posto od 28 nacionalnih
parlamenta, njih 16 može zaustaviti ili promijeniti zakone u postupku donošenja.

Prijedlog uključuje i odredbe za
ograničenje socijalnih naknada radnicima iz drugih članica EU-a u slučaju
preopterećenosti socijalnog sustava zemlje članice, što je jedan od najtežih
britanskih zahtjeva jer zadire u slobodu kretanja osoba, jedno od temeljnih
načela EU-a, koje prema Tusku, ovim prijedlogom nije prekršeno.

Britanski konzervativni premijer Cameron
obećao je početkom 2013. svojim građanima da će, ako pobijedi na parlamentarnim
izborima 2015., organizirati referendum do kraja 2017. o ostanku ili izlasku
Velike Britanije iz EU-a. 

Prije toga, rekao je da će pokušati
postići dogovor o reformama koje bi zadovoljile britanske zahtjeve i koje bi
omogućile njezin ostanak u Uniji. Postigne li zadovoljavajuć dogovor,
referendum bi se mogao održati već u lipnju ove godine.

 Jedna od najspornijih točaka je
pitanje doplataka za djecu radnika iz drugih država članica, koji ne žive s
roditeljima u Britaniji, za koje se predlaže da se naknade za njih indeksiraju
prema socijalnim pravima u njihovoj zemlji. To znači da, primjerice poljski
radnik čija su djeca s njim u Britaniji dobiva više od svog kolege na istom
radnom i istim brojem djece, ali koja žive u Poljskoj. 

 Predloženo je također i da se
uvede mogućnost da se novopridošlim radnicima u Veliku Britaniju u prvo, još
neodređeno vrijeme, ograniče prava na socijalnu naknadu. Britanija želi da
strani radnici iz drugih zemalja članica ne počnu dobivati socijalnu pomoć a da
prije toga nisu ništa doprinijeli socijalnom sustavu, što je slučaj po sadašnjim
pravilima.

 Rješavanje tih pitanja ulazi u
samu srž jedne od temeljnih načela u Europskoj uniji – pravo na slobodu
kretanja osoba i zabranu diskriminacije. S druge strane, svi ističu da žele
zadržati Veliku Britaniju u Europskoj uniji, izići u susret njezinim
zahtjevima, a da se pritom ne prekrše temeljna načela i vrijednosti na kojima
Unija počiva.

 Što se migrantske krize tiče, na
ovom summitu neće biti nikakvih novih inicijativa, nego će fokus biti na
provedbi dosad prihvaćenih mjera, koje se slabo ili nikako provode.

 Čelnici bi u zaključcima trebali
istaknuti potrebu zaštite vanjskih granica, punu provedbu schengenskih propisa
te pozvati na ubrzanje priprema za uspostavu Europske granične i obalne straže.
Također će zatražiti da centri za registraciju migranata budu u potpunosti
funkcionalni. Traži se da svi koji ulaze u EU budu registrirani i da im se uzmu
otisci prstiju. Oni koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu trebaju ući u
program relokacije po zemljama članicama, a ekonomski migranti trebaju biti
vraćeni.

   Sve je dublji jaz u
pristupu za rješavanje izbjegličke krize između, s jedne strane zemalja
Višegradske skupine, i s druge strane Njemačke.

  Višegradska skupina se u
ponedjeljak sastala u Pragu, a na sastanak na vrhu pozvali su Bugarsku i Rumunjsku.
Oni traži jačanje kontrole na granici Makedonije i Grčke i smatraju da treba
napraviti alternativni plan u slučaju da ne uspije plan jačanja kontrole na
granicama i da akcijski plan s Turskom ne daje rezultate.

 Njemačka sa svoje strane smatra da
zatvaranje granica i jačanje kontrole ne može riješiti problem, nego drži
 da treba inzistirati na provedbi akcijskog plana s Turskom. Tako bi se
smanjio broj ilegalnih ulazaka u EU-u i otvorila mogućnost za relokaciju
izravno iz Turske onih ljudi koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu. 

 U vezi s tim, u austrijskom
stalnom predsjedništvu prije sastanka Europskog vijeća, održat će se
mini-summit 11 zemalja članice, tzv. “koalicije voljnih”, onih
zemalja koje žele primiti veći broj izbjeglica izravno iz Turske, jednom kada
se zaustavi priljev ilegalnih imigranata.