PD Promina – Ovisnost o planini i boravku u prirodi

Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije i visoka je 1148 metara. Planina dominira cijelim krajolikom okolnog područja, te se s nje pruža prekrasan pogled na Miljevački plato, te na kanjon Krke i Čikole. S njenog vrha se može vidjeti i Jadransko more, od kojeg je udaljena 30-ak kilometara.

Planina obiluje borovom šumom, izvorima i rudnim bogatstvom. Do vrha vodi nekoliko pješačkih staza i “off-road” puteva. Ime Promona veže se za povijesni delmatski grad, a po njemu je nazvana planina Promina, kao i teritorij između rijeke Krke i Cetine.

Planinarsko društvo pod današnjim imenom “PD Promina” osnovano je 5. prosinca 1958.godine, a želje lokalnog stanovništva o okupljanju u udrugu planinara sežu od 1934. godine., dok je 19. listopada 1938. godine osnovano Hrvatsko planinarsko društvo Moseć. Na opće zadovoljstvo svih zaljubljenika u planinarenje i prirodu, Društvo je kontinuiranim ulaganjem u opremu i znanje doseglo vrhunsku razinu kojom bi se pohvalila i ponajbolja svjetska planinarska društva.

Predsjednik Društva Tomislav Jerković zbog privatnih/poslovnih obveza nije bio u mogućnosti razgovarati pa nam je u susret izašla članica i blagajnica Društva Tatjana Galić, od koje doznajemo da je zaslugom tadašnjeg članstva, pod vodstvom predsjednika Vice Novakovića 1977. godine započela gradnja planinarske kuće na Promini. Kuća je dovršena 1984. i u prizemlju ima uređen prostor za dnevni boravak, kuhinju i sanitarni čvor, a na katu se nalazi šest soba s 40 ležajeva sa sanitarnim čvorom i kupaonicom.

Potkrovlje je također uređeno, navodi nam Tatjana i govori kako ima 10 ležajeva. U kući je postavljeno centralno grijanje, električna energija, voda iz cisterne i kuća je otvorena preko vikenda kada je organizirano dežurstvo nekog od članova Društva. Za posjete preko tjedna, ipak se potrebno najaviti, a svi podatci su dostupni na web stranici www.pd-promina.hr.

– Promina se nalazi sjeverno od grada Drniša u zaleđu županijskog središta Šibenika, odnosno 33 kilometra cestovne udaljenosti od mora. Osamljena je planina, a svojom dužinom od 10 kilometara prostire se između rijeke Krke i Petrova polja. Također, zanimljivo je odredište koje skriva rudna bogatstva, špilje, borove šume, gromače i kamene ograde, a do vrha vodi više planinarskih staza i jedna cestovna – opisuje nam Tatjana.

Više staza za više lokacija

– Najjednostavniji uspon na Prominu je iz osamljenog sela Lišnjaka na prominskoj cesti. Iz središta Drniša treba krenuti prema Oklaju 1,5 kilometar do mjesta gdje se desno odvaja asfaltna cesta 4 kilometra u selo Lišnjak. Skretanje je označeno malim planinarskim putokazom. Od Lišnjaka do planinarske kuće na 855 metara nadmorske visine, nastavlja se makadamskim putem u dužini od 5 kilometara. Cesta nakon odvojka prema planinarskoj kući završava 4 kilometra dalje, kod repetitora na vrhu Čavnovki. Čavnovka je najviši vrh Promine koja se proteže na 1.148 metara nadmorske visine, a ime duguje prastaroj Čavinoj kapeli koja je u davnini stajala na vrhu – govori nam Tatjana.

Ističe da od planinarske kuće vodi više zanimljivih staza i to prema izvoru vode Veliki točak za 35 minuta hoda, izvoru Bukovac za 25 minuta hoda, vrhu Promine “Čavnovka” za jedan sat hoda, špilji Liluša i drugima. Uređeno je, veli ona, nekoliko penjačkih smjerova na Margaretašu iznad izvora Mali točak te mogućnost penjanja prvenstvenih smjerova iznad izvora Mijalovac. 

Posebno za lijepog vremena, govori Tatjana, zadivljuje pogled na cijeli kanjon rijeke Krke i Čikole, šibenski arhipelag s Kornatima, Velebit i Dinaru. S ponosom nam govori da je u njihovom prostoru izrađena prva bouldering stijena u Šibensko-kninskoj županiji, a sve zbog zalaganja njihovih članova.

Planinarska škola i iskusni predavači

– Društvo broji oko 80 članova, a sastanci se redovito održavaju svakog četvrtka u prostorijama Društva. U prostoru društva izrađena je prva bouldering stijena u Šibensko-kninskoj županiji 2008. godine, a zahvaljujući nesebičnom zalaganju dvojice naših članova Tonija Parata i Mladena Matetića. Također, 2005. osnovan je speleološki odsjek PD Promina Drniš, te je istraženo više od 15 speleoloških objekata na širem području Drniša – s ponosom će Tatjana.

Kako obično biva, planinarska društva često prijateljuju sa susjednim društvima, ali i sklapaju međudržavna prijateljstva kao i suradnje. PD Promina četvrtu godinu zaredom organizira planinarsku školu u kojoj polaznike kroz teorijska i terenska predavanja, pripremaju članove na boravak u planinskim uvjetima.

– Prijateljujemo s PU Dinaridi iz Splita, HPD Zolj iz Vrlike, HPK Mihovil i Kamenar iz Šibenika.  Već četvrtu godinu zaredom organiziramo opću planinarsku školu gdje se polaznici kroz teoretska predavanja, vježbe i izlete upoznaju s osnovama planinarstva i opasnostima koje se mogu dogoditi u planini. Izlete za planinarsku školu organiziramo vikendom, uglavnom subotom ili nedjeljom. Izleti su uglavnom na planine Dinaru, Svilaju, Velebit i na našu Prominu. Vježbe, izlete i predavanja organiziraju i vode iskusni i dugogodišnji članovi Društva – navodi Tatjana.

Društvo se pobrinulo za kvalitetnu izobrazbu svojih članova i polaznika škole, te organizira svake godine predavanje iskusnih planinara i alpinista, među kojima i Stipe Božića. Iskusni planinari i alpinisti zainteresiranima iz prve ruke opisuju svoja putovanja u ekspedicijama, pobliže ih upoznavajući s nevoljama koje ih mogu zateći.

Vrhunski alpinistički usponi

– Gotovo svake godine u sklopu planinarske škole organiziramo predavanje nekog od iskusnih planinara, alpinista koji svim zainteresiranima održe predavanje, prezentaciju nekog svog planinarskog pohoda i ekspedicije. Tako smo do sada slušali predavanje Jane Mijailović koja je sudjelovala u ženskoj ekspediciji “Everest 2009”, Željka Bockovca pod nazivom “Uspon na Eiger” i Stipu Božića o usponu na drugi vrh po visini na svijetu “K 2” – priča nam Tatjana.
Planinarsko društvo ima tri licencirana vodiča, neki od članova završili su Mosorovu alpinističku školu, više članova ima završenu speleološku školu i više članova Društva su pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja.

– Članovi društva organizirali su alpinističke uspone od kojih su nam najznačajniji Mont Blanc na 4.810 metara 1998. godine, GossGlokner na 3.798 metara 1999. godine, Regina Margarita-Monte Rosa na 4.545 metara, Monte Chinto, Korzica na 2.790 metara i Breithorn na 4.165 metara nadmorske visine. Svake godine organiziramo zimske uspone na Sveto brdo, Velebit na 1.753 metara i Troglav na 1.913 metara nadmorske visine. Zabilježeni su vrlo uspješni usponi na Triglav, Durmitor, Čvrsnicu, Prenj, zimski usponi na Dinaru i mnogi drugi usponi – navodi nam Tatjana.

 Staze za brdski biciklizam

Promina je idealna destinacije za sportaše, rekreativce, turiste, izletnike i ljubitelje prirode, a od 2013. godine organizatori su brdskih, planinskih utrka i treking utrka gdje sudjeluje veliki broj sudionika od Istre do Dubrovnika. Ne namjeravaju stati i imaju još veći poticaj zbog odlične organizacije i realizacije.

– P.D. Promina je u svibnju 2015. bila domaćin i organizator utrke u planinskom trčanju Hrvatske planinske lige i kupa, koja je bodovana za Ekipno prvenstvo Hrvatske u planinskom trčanju i Juniorski planinski kup. Utrka “ProminaTrek 2015 Drniš” dio je šireg projekta i natjecanja nazvanog Proljetni treking kup kojeg uz drnišku čine još tri utrke koje se održavaju na području Mosora, Poljičke planine i omiške Dinare ImberTrek, Jesenice Treking i Mosor Grebening – govori Tatjana.

Navodi kako planina nije samo za planinare i planinarenje, te da se i drugi rekreativci koriste planinskim blagodatima. Pored svega navedenog, navodi da je jedna od prednosti planinarenja i pozitivan utjecaj na zdravlje čovjeka, zbog kojeg se stvara i ovisnost o planinarenju.

– Promina je i odredište biciklističkih utrka. Biciklistima je Promina omiljena za treninge s rijetko dobro uređenim stazama za brdski biciklizam. Također je idealna za zimske treninge jer ima najduži uspon u Šibensko-kninskoj županiji. Prednosti planinarenja su vjerujem svima poznati i osim pozitivnih utjecaja na zdravlje, a ja bih istaknula kao najveću prednost planinarenja odmor za dušu. Nedostaci planinarenja, pa brzo se postane ovisan o planini i boravku u prirodi – smije se Tatjana.