Političko probližavanje SAD i Kube šteti kubanskim disidentima

Odluka američkog predsjednika da okonča polustoljetno neprijateljstvo s Kubom potreslo je političke disidente iz te karipske otočne države i natjeralo ih da počnu razmišljati o novoj taktici.

Cijeli trajanjem Hladnog rata, a i nakon njega, SAD su se oslanjale na malobrojni disidentski pokret kao predvodnika oporbe komunističkim kubanskim vlastima i izvor informacija o slučajevima kršenja ljudskih prava.

Stoga se sad neki disidenti osjećaju izdanima i nesigurnima glede svojeg pokreta koji vlasti čini bijesnima, a ima malu potporu u narodu.

SAD će i ubuduće poticati Kubance da traže veća politička prava, ali sad imaju izravni kanal do vlade predsjednika Raula Castra, što disidentima otvara pitanje vlastite budućnosti, odnosno vrijednosti koju će imati za Amerikance.

Neki su disidenti pozdravili promjenu politike jer kubanskoj vladi izbija argument isprike za ekonomske nestašice i strogu političku kontrolu, ali drugi izražavaju negodovanje zbog toga što je dogovor postignut bez njihovog znanja i protiv njihove volje.

“Predsjednik Obama je pogriješio”, smatra Berta Soler, čelnica Dama u bijelom, većinski katoličke skupine koja svake nedjelje održava prosvjede. “To ide na ruku kubanskoj vladi, koja će ojačati i bolje opremiti svoj represivni aparat”.

Guillermo Farinas, koji je bio privođen nakon baš svakog od 38 tjednih prosvjeda pred svojom kućom u Santa Clari, još je kritičniji.

– Osjećam se izdanim. Znam da ta riječ neke ljude vrijeđa, ali sam je namjerno upotrijebio – kazao je Farinas, kojega osobito smeta potpuna tajnost u kojoj su se pregovori vodili više od godinu i pol dana i činjenica da se dididente ništa nije pitalo.

U ponedjeljak se u uredu 14ymedio, infomativne mrežne stranice poznate blogerice Yoani Sanchez, okupilo 29 najuglednijih disidenata na ključnom sastanku na kojem su međusobne nesuglasice izglađivali punih deset sati, da bi u javnost izašli s jedinstvenim stajalištem potpore odluci o približavanju SAD i Kube, koja je omogućila oslobađanje američkog humanitarnog aktivista Alana Grossa i više od 50 zasad neidentificiranih kubanskih zatvorenika.

Dugogodišnji disident Elizardo Sanchez poslije sastanka je rekao kako su se svi sudionici suglasili da Obamin potez zahtijeva novi pristup u provedbi pritiska na vladu i traženju javne potpore.

– Zbog ove će promjene vlada morati izmijeniti svoj diskurs, ali ćemo ga morati izmijeniti i mi… Ovo je trenutak da izmijenimo i prilagodimo taktiku u skladu s promjenama na političkoj sceni – rekao je Sanchez.

Sudionici sastanka ponovili su svoje zahtjeve za višestranačkim izborima, puštanjem na slobodu svih političkih zatvorenika i poštivanjem Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima.