Pomrčina Sunca u Splitu će svoj maksimum imati u petak u 10,39 sati

Nakon 16 godina u petak će se iz Hrvatske moći promatrati djelomična pomrčina Sunca. Mjesec će kod nas pokriti polovinu sunčevog diska, a zona totaliteta (potpune pomrčine) bit će daleko na sjeveru, uglavnom preko oceana. Djelomična pomrčina bit će vidljiva diljem Europe, Sjeverne Afrike i Rusije, a prolazak Mjeseca između Zemlje i Sunca trajat će oko 90 minuta. Pomrčina u Splitu počinje u 9,31 sati, dok će u Zagrebu ona početi dvije minute kasnije. Maksimalnu fazu u Splitu će imati u 10,39 sati, u Zagrebu u 10,42 sata, a ta će faza potrajati dvije minute i 45 sekundi. Zadnja velika pomrčina Sunca dogodila se 1999. godine. 

– Imali smo djelomične pomrčine sunca 2003. i 2011. godine. Totalna pomrčina Sunca rijetko se ponavlja na istom mjestu, ali otprilike svakih nekoliko godina možemo promatrati djelomičnu pomrčinu Sunca. Ovoga puta to je pomrčina gdje će zona totaliteta biti između Islanda i Skandinavije, jedina naseljena mjesta gdje će prolaziti su Farski otoci i otočje Svalbard. Trajat će do 11,50 sati i u tom intervalu ćemo moći pratiti određene faze djelomične pomrčine. Mi ćemo biti u jednoj polusjeni jer preko nas neće proći kompletna sjena Mjeseca koja će biti maksimalno široka oko 460 kilometara – kaže astronom Ante Radonić.

Upozorava kako je posebno opasno za to vrijeme gledati u Sunce jer ako se to radi bez pravih filtera postoji mogućnost da dođe do teških oštećenja oka, pa i gubitka vida. Najbolje je, dodaje, gledati projekciju Sunca.

– Ako imamo dalekozor ili teleskop usmjerimo instrument prema Suncu, mi se okrenemo leđima prema Suncu i iza okulara gledamo projekciju na jednom bijelom papiru kojeg držimo udaljenog od okulara dalekozora ili teleskopa. Tako možemo sigurno i ljepše promatrati pomrčinu Sunca. Može se iskoristiti i običan bijeli karton ili papir od kojih napravimo malu ploču na kojoj napravimo rupicu promjera oko jednog milimetra i onda opet dva do tri metra dalje imamo jedan karton ili papir, ali mora biti bijele boje da dobijemo projekciju iz te rupice. To je jedan način tipa camere obscure gdje možemo dobiti Sunce, ali bez potrebe optike – objašnjava Radonić.

Od davnina se pomračenje Sunca smatralo lošim znamenjem na nebu, jer je Sunce oduvijek bilo izvor života, a u trenutku kad ga Mjesec prekrije djeluje kao da sila mraka pobjeđuje svjetlost. Međutim, Radonić kaže kako pomrčina nema nikakav loš utjecaj na ljude.

– Jedini loš utjecaj je ako ljudi gledaju prema Suncu, a nemaju nikakve filtere. Prema suncu se može gledati jedino ako za to imamo posebne filtere. To su recimo maske za zavarivanje, ali i one moraju imati određen broj filtera. Ne smije imati slabiji filter da ne bi oštetili oko, ne smijemo gledati prema Suncu s običnim sunčanim naočalama, ali najsigurnije je gledati projekciju. Pomrčina ne djeluje ništa loše, na sjevernim dijelovima Europe će temperatura pasti svega tri stupnja, a brzina vjetra će biti manja jedan metar u sekundi. To su posljedice manjeg zagrijavanja Zemlje dok bude pomrčina – ističe Radonić te dodaje kako je teško točno reći kada će biti sljedeća pomrčina Sunca, ali se iduća velika očekuje iza 2020. godine.