Grabar-Kitarović: Svijet NATO treba više nego ikad

Piše:

Današnji svijet treba više, a ne manje NATO-a, rekla je u subotu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknuvši kako drži da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nastaviti suradnju u Sjevernoatlantskom savezu.

Grabar-Kitarović je na panelu o NATO-u u sklopu Međunarodnog sigurnosnog foruma u Halifaxu u Kanadi istaknula kako smatra da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nakon inauguracije i upoznavanja s informacijama, međunarodnim obavezama koje SAD ima s NATO-om i činjenicama da današnja situacija u svijetu zahtijeva sjevernoatlantsku suradnju, ostaviti pozitivno nasljedstvo u tom paktu.  

– Vjerujem da ćemo u budućnosti pronaći zajednički jezik, no slažem se i s činjenicom da trebamo ispunjavati naše obaveze, počevši od moje države Hrvatske – istaknula je predsjednica aludirajući na Trumpove izjave tijekom predsjedničke kampanje kojima je dovodio u pitanje načela na kojima počiva Sjevernoatlantski savez, te pozvao saveznike da ulože više u taj pakt.

Washington daje gotovo 70 posto izdataka za NATO, te već dugo traži da ostali učine više po tom pitanju, a Trump je tijekom svoje kampanje zapanjio saveznike kad je rekao da bi SAD mogao razmisliti dvaput hoće li stati u obranu neke članice ako nije platila svoj udio u savezu. 

Novoizabrani američki predsjednik u petak je telefonski razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, te su se složili da je “došlo do napretka u pravednijoj raspodjeli tereta, no da ima još mnogo toga za napraviti”. 

Hrvatska predsjednica je na panelu istaknula kako je prisustvovala posljednjem summitu NATO-a u Varšavi gdje je uvidjela da je Hrvatska jedna od rijetkih država koja nije povećala svoja izdvajanja za obranu. 

– Za mene tu nije riječ o troškovima, nego o investicijama, te o ispunjavanju međunarodnih obaveza – rekla je predsjednica, dodavši kako je riječ i o jačanju svoje obrambene i sigurnosne politike, ne samo investicijama u vojne snage, nego i u prilagodbu sigurnosnog aparata prijetnjama koje su sve bliže Europi. 

– Drago mi je vidjeti da nova hrvatska vlada veoma ozbiljno pristupa međunarodnim obavezama i novom konceptu domovinske sigurnosti, te sam ohrabrena time što će ne samo povećati izdvajanja za obranu, nego to učiniti u područjima u kojima je to stvarno potrebno, a to su tehnologija, inovacije, te harmonizacija naše opreme sa zapadnim i NATO-ovim standardima – istaknula je predsjednica.

Na panelu su uz nju sudjelovale i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller, potpredsjednica ukrajinske vlade zadužena za europske i euroatlantske integracije Ivana Klimpuš Cincazdze, te američka senatorica iz New Hampshirea Jeanne Shaheen. 

Predsjednica je naglasila kako treba ubrzati politiku otvorenih vrata prema novim članicama.

– Crna Gora će postati članica za nekoliko mjeseci, no što je s Makedonijom. Prijepori oko imena ne mogu biti važniji od sigurnosne situacije”, istaknula je i dodala kako će “biti prva osoba koja će izraziti dobrodošlicu Srbiji ako uđe u NATO – za što vjeruje da će se dogoditi. 

Govoreći o ruskoj prijetnji, predsjednica je naglasila kako tu državu neće “uplašiti milijarde dolara investicija” u obranu, nego kako je potrebna “solidarnost” i “brze i okretne reakcije na rusko djelovanje”.

– Greška koju smo napravili s Krimom i Ukrajinom je bila u tome što smo bili prespori u svojem odgovoru – dodala je. 

Pritom je istaknula kako Rusija nije smisao postojanja, neprijatelj ili suparnik NATO-a, nego da s njom treba surađivati.