- To je Ronapreve koji je kombinacija dvaju mononuklonskih antitijela koji se već primjenjuje u nekim zemljama. Uz njega je Europska agencija za lijekove je odobrila još 4 koktela. - To su lijekovi koji su sintetizirani od jedne imunosne stanice i tim lijekom se zapravo u organizam unose gotova protutijela. Lijek djeluje tako da se veže na proteine šiljka i sprječava ulazak virusa u stanicu. Mononuklonska protutijela su učinkovita ako se daju na početku bolesti. Prema smjernicama daju se u prvih 7 dana bolesti, ali njihova je učinkovitost to veća što se prije daju. Što se ranije daje, njegova je učinkovitost bolja. Koktel se daje u obliku intravenske infuzije tijekom sat vremena i potreban je bolnički nadzor nad pacijentima tijekom primjene lijeka radi moguće reakcije, objasnio je dr. Puljiz dodavši da je lijek indiciran kod osoba za koje se očekuje da će razviti teži oblik bolesti - imunokompromitirane osobe svih dobnih skupina, kronične bolesnike, pretile osobe, starije osobe. Kaže kako se u narednim mjesecima očekuje i pojava lijekova u obliku tableta.  

- Lijek će na neki način rasteretiti bojnički sustav. Jako je važno da se takvi pacijenti na vrijeme prepoznaju, tu će biti bitna suradnja s obiteljskim liječnicima. Takvi pacijenti neće nužno zahtijevati bolničko liječenje, liječit će se preko dnevne bolnice. Ti su lijekovi relativno skupi, jedan košta oko 15 tisuća kuna, tako da će bolničko povjerenstvo na razini bolnica, klinika odlučivati o tome tko će dobiti lijek, kaže dr. Puljiz.  

- Istraživanja su pokazala da je lijek nešto slabiji kod delta varijante jer su ta antitijela sintetizirana prije njegove pojave. Ostaje i pitanje kakva će biti učinkovitost lijeka na omikron, hoće li trebati nešto mijenjati u tim antitijelima ili ne. No, nama je važno da dok prevladava delta varijanta, da detektiramo takve ljude i napravimo raspodjelu lijeka svom bolničkim centrima unutar RH, poručio je za HRT predstojnik Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

Cijeli svibanj ekstremno je topao, a premda još nije počela turistička sezona u pravom smislu, splitske plaže solidno su popunjene, većinom domaćim stanovništvom. Naša fotoreporterka Ivana Ivanović napravila je đir Splitom i snimili neke od glavnih plaža poput - Obojene, Bačvica i Žnjana. Sudeći prema prizorima, Splićani su uživali u ljetnim radostima i prije nego je ljeto počelo i dok ne navale turisti kada će se sve pretvoriti u "mravinjak"...

U Split je jutros počeo Hod za život čiji cilj je prema riječima organizatora skretanje pažnje na poštivanje svakoga ljudskog života. Njihov stav je da život počinje začećem i da ga treba štititi od tada do smrti. Šetnja građana počela je na Rivi i nastavia se do Zvončaca gdje je održan prigodni program.

Član Predsjedništva SDP-a Ivan Račan, predsjednik splitskog SDP-a Damir Barbir te njihov gradonačelnički kandidat Davor Matijević okupili su jutros predstavnike medija ispred splitske ribarnice, taman pred okupljanje Hoda za život stotinjak metara dalje na Rivi.

- Ne slažem se s idejama Hoda za život, no uvažavam pravo na izražavanje stavova. SDP će se zalagati da u Ustav uđe pravo žene na pobačaj. Stečeno pravo se ponovno dovodi u pitanje, a SDP će krenuti u zakonsku incijavitu izmjene Ustava, da pravo izbora postane Ustavna kategorija i da prestane biti podložno interpretacijama. Pravo na izbor ne smije biti ugroženo - rekao je u kratkom obraćanju Račan.

Kandidat za splitskog gradonačelnika Matijević je naglasio kako Splitu treba fond za medicinski potpomognutu oplodnju.

- Oko 100 tisuća parova u Hrvatskoj ima potrebu za medicinski potpomognutom oplodnjom, svake godine obavi se 10 tisuća zahvata nakon kojih se rodi 1200 djece. Godišnje se u Splitu na takav način rodi oko 100 djece. Predlagao sam kao gradski vijećnik da Split dobije fond za medicinski potpomognutu oplodnju. Nadam se da ću doći u priliku provesti tu mjeru u djelo. Tada sam predlagao fond 600 tisuća kuna ih kojeg bi se sufinancirao postupak. Imamo općinu Gradac koja je to uvela prije tri godine i ta mjera daje rezultate - istaknuo je Matijević dodavši i to da kada je tu mjeru predložio kao vijećnik, da ga je bivši gradonačelnik Ivica Puljak molio da povuče amandman.

- Iz kojeg razloga, mogu samo nagađati. MOST je bio protiv te mjere. Ja to ne zamjeram kolegama. Mi se duboko ne slažemo s njihovim vrijednostima, ali smatramo da imaju pravo na svoj stav. Zamjeram Puljku koji se predstavljao kao gradonačelnik i lijeve opcije i centra. Ovo je tema od koje nema potrebe da se prepucavamo, to je jasna demografska mjera koja može polučiti rezultate - zaključio je Matijević.

Grad Split ima 115 skloništa osnovne zaštite i još deset dopunskih. U nekima su zakupci, budući da se temeljem Zakona javna skloništa u miru mogu dati u najam, ali se na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, moraju isprazniti u najkasnije 24 sata. Neka skloništa se i koriste, pojedina su zapuštena, jedno čak spremno za deložaciju.

Skloništa su bila pod ingerencijom Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje, a onda su stavljena pod plašt Službe za gospodarenje gradskom imovinom.

- Njima se bavio samo jedan službenik. Radio je sve, od zakupa, do javnih nabava, održavanja… Službenik je otišao u mirovinu u prosincu 2021. godine - u pisanom je odgovoru nabrojila Marijana Bronzović, pročelnica po ovlaštenju Službe za gospodarenje gradskom imovinom u Banovini, a koja je u veljači ove godine sjela na tu fotelju.

Skloništima se bavio Zdenko Radovniković.

- Kako sam Službu preuzela prije nepuna tri mjeseca, a smatram da je osnovu svakog posla kvalitetna, točna i ažurirana baza podataka, u smislu postojanja iste trenutno se radi scan svih skloništa iz kojeg će biti razvidno koje daljnje korake eventualno treba poduzeti - objasnila je Bronzović.

U odgovoru je uz pojedinačne brojke o stanju u skloništima koristila termin "cca" (circa, odnosno "oko"), iako postoji popis skloništa (kojeg smo dobili u posjed, op.a.), a u kojem se točno navodi koja se skloništa koriste, koja su u zakupu ili su prazna. Popis je iz travnja 2022. godine.

Kad smo ustvrdili da nevjerojatno zvuči da se jasni brojčani podatci kazuju u približnim vrijednostima, dobili smo ovo:

- U ranijem odgovoru izrijekom je navedeno da Grad Split upravlja sa 117 skloništa koja je preuzeo od Policijske uprave splitsko-dalmatinske, prema tome pročelnica vrlo dobro zna broj skloništa kojima Grad upravlja. Navedeno Vam je da je cca 55 skloništa u zakupodavnom odnosu iz razloga što se nekoliko korisnika očitovalo da nakon isteka ugovora vjerojatno neće nastaviti zakup, a ugovori su im pred istekom i taj broj je promjenjiva varijabla - napisala je Bronzović.

Predmet upita nije bila budućnost, nego aktualno stanje.

Nekoliko dana prije Bronzović je komentirala kako se "radi scan svih skloništa". U novom odgovoru dio je poznat, naglasak skeniranja je "na skloništima koja su prazna te na onima koja se koriste kao skladišta pa se pretpostavlja da se redovito ne otvaraju".

- Zašto to prije netko nije napravio, ja ne znam - pita se i sama pročelnica po ovlaštenju Službe za gospodarenje gradskom imovinom.

Da kao odgovor na legitiman upit nije prihvatljivo da je netko na tu funkciju stigao ima tri mjeseca, reagirali smo u službeno poslanom upitu. Oglasila se i Marijana Bronzović.

- Očito ste premladi pa nemate iskustva i ne znate puno o obimu i vrsti poslova kojima se bavi Gradske uprava. Kao građanin to ne morate znati ali kao novinar bi morali. Ajde sjednite Vi na ovo mjesto i pokušajte se o kompletnoj gradskoj imovini informirati i sve posložiti u nepuna tri mjeseca: zakupe, najmove, uknjižbe, kupoprodaje, prvokupe, procjene… i pri tom voditi računa o održavanju i rukovanju kompletnom gradskom imovinom. Ja ću Vas kandidirati za Nobelovu nagradu!

Bronzović je uvodno navela kako je taj drugi službeni upit bio “zlonamjerno intoniran”.

Marijana Bronzović niz je godina u splitskoj Gradskoj upravi. Od urbanizma, prostornog planiranja, savjetnice za sport pa do gradske imovine, tako je poslagan put nekoć prve žene Društva arhitekata. Poznata je postala nakon što ju je tadašnji gradonačelnik Željko Kerum smijenio pa se za takav potez pokajao.

U Banovini obnaša i funkciju povjerljive osobe kojoj su dužnosti vezane za nepravilnosti u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru i koja promiče poštivanje zakonskih rješenja u poslovanju.

Štoviše, prije nekoliko je tjedana, dok je još bio gradonačelnik Ivica Puljak, Bronzović doveo pomoć u liku Maje Đerek kojoj je u opisu posla "savjetovanje i stručna pomoć oko izrade Registra imovine Grada Splita te se obvezuje sudjelovati u izradi Registra imovine Grada Splita i Gradu Splitu pružati savjetodavne usluge i stručnu pomoć oko njegove izrade, sve do njegove uspostave".

Mjesečno za takve usluge prima naknadu od 14 tisuća kuna u bruto iznosu.