U okviru Festivala znanosti 2014 Kemijsko-tehnološki fakultet organizirao je Otvoreni dan tijekom srijede u vremenu od 10 do 16 sati. Predstavio se s bogatim i raznolikim programom prilagođenim svim dobnim skupinama; od učenika osnovne škole od 1. do 4. razreda (Znanstvena školica, kemijski pokusi) i učenika osnovne škole od 5. do 8. razreda (kemijski pokusi, prezentacije, spot “Zadaje li vam kemija glavobolju?“), do učenika srednje škole (znanstveno popularna predavanja, radionice, kemijski pokusi, Znanstvena školica II, kviz „Vrstan poznavatelj kemije“,) te općenito široj javnosti (izložba „Vremeplov laboratorijskih vaga KTF-a“). 

Tako se među kemijskim pokusima moglo vidjeti kako pretvoriti kapljevinu u krutinu za sekundu, napuhati balone s CO2, obojiti plamen duginim bojama, napraviti magični silikatni vrt, pretvoriti vodu u vino, mlijeko ili pivo, slonovsku fontanu, divovske balone od sapunice, uređaj za gašenje požara, mrljice u čaši, kemijske čarolije sa suhim ledom i niz drugih oku atraktivnih kemijskih zanimljivosti. Demonstracijom pokusa "Je li moguće hodati po vodi" zaključilo se da je moguće hodati po nenewton-ovom fluidu pripremljenom od kukuruznog škroba i vode. 

U skladu sa temom ovogodišnjeg Festivala znanosti, dr.sc. Mirko Marušić održao je predavanje o zvučnim valovima i glazbenim instrumentima uz praktičnu demonstraciju zvučnih valova, a doc. Ivica Blažević održao je predavanje o svjetlosnim valovima kao ključu strukture organskih molekula. Slijedila su zanimljiva predavanja o lančanim reakcijama slobodnih radikala izv. prof. Olivere Politeo, kao i predavanje o mediteranskoj prehrani uz mjerenje indeksa tjelesne težine i masnog tkiva prof. Tee Bilušić, dr.sc. Ivane Generalić Mekinić i Danijele Skroza dipl. ing. Radionicu pod nazivom "Od cvijeta do sapuna" održale su znanstvena novakinja Irena Banovac zajedno sa studenticom doktorskog studija kemije Marinom Obradović. 

Slijedila su predavanja asistenata, znanstvenih novaka i studenata doktorskog studija. Tako je predavanje o kemiji fotografije održala Maja Marasović, o eteričnim uljima Marina Obradović, o kemiluminiscenciji Maja Biočić. Što sve udišemo u cigaretnom dimu, uz praktičnu demonstraciju, pojasnio je Tomislav Kraljević, dok je o kvaliteti vode koju pijemo predavanje održala Tina Dumanić. S neobičnim svijetom lebdećih čestica upoznala nas je Žana Škaričić Gudelj, a o desalinizaciji predavanje je održala Marina Barnjak. O sadržaju metala u čaju od kadulje, kamilice i lipe upoznala nas je Antonija Jurić. 

U pauzama između sekcija predavanja, radionica, kemijskih pokusa i Znanstvene školice posjetitelji su mogli uživati u izložbi laboratorijskih vaga te vidjeti kako se mjerila točnost i preciznost kroz godine na KTF.

Čak i kad primite cjepivo, trebat će vremena da vaše tijelo izgradi imunološki odgovor koji će vas zaštititi pa stoga liječnici pozivaju ljude da se pridržavaju preventivnih mjera čak i nakon cijepljenja.

Oni koji su je preboljeli će isto tako biti upitani žele li se cijepiti, rekao je dr. William Schaffner sa Sveučilišta Vanderbilt i dodatno razjasnio da se neće praviti razlika između onih koji su zaraženi, koji su bili zaraženi, ili onih koji dosad nisu zaraženi.

Schaffner isto tako kaže da bi zaštita koja se dobije cijepljenjem mogla trajati duže od one koja se stječe prirodnom infekcijom.

Mnogi stručnjaci za bolesti za koronaviruse kažu da su među onima koji izazivaju nepotpunu reakciju imuniteta. To je i razlog zbog kojeg znanost još uvijek nije pronašla pravi i konačan lijek čak ni za običnu prehladu.

Dr. Gregory Poland iz američke klinike Mayo u Rochesteru smatra da postoji šansa da osobe koje su imale tek blaže ili nikakve simptome bolesti COVID-19 možda nisu razvile dugoročni imunitet na tu bolest. Kaže da se uobičajeno imunitet gubi u roku od nekoliko mjeseci, ili najviše godinu do dvije, s obzirom na to da su trenutačno u optjecaju četiri beta-koronavirusa u svijetu.

Nadalje, i dr. Amesh Adalja iz Centra za sigurnost zdravlja sveučilišta Johns Hopkins, kaže da dok prirodna infekcija pruža zaštitu na određeni period, još se uvijek ne može predvidjeti koliko je jak odgovor imuniteta bio kod pojedinaca.

Adalja je dodao da bi cjepivo kod onih koji su preboljeli COVID-19 dodatno ojačalo prirodni imunitet tijela, a time bi se i učinkovitije spriječilo širenje bolesti.

U kliničkim testiranjima također su sudjelovale i osobe koje su već bile zaražene novim koronavirusom. Njih će se pratiti još mjesecima i godinama kako bi se vidjeli učinci cjepiva na njihov imunitet. - prenosi zimo.hr

Oba cjepiva temelje se na istom principu glasničke ribonukleinske kiseline (mRNA) pa je zanimljivo znati kada stižu, kako funkcioniraju, kako se proizvode, koliko su učinkovita, sigurna itd.

Masovno cijepljenje trebalo bi omogućiti postupno ublažavanje epidemioloških mjera i normalizaciju života koju svi toliko priželjkujemo i trebamo.

Kada stižu prva cjepiva i tko će ih dobiti?

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatska je ukupno naručila 5.6 milijuna doza cjepiva raznih proizvođača, a cijepljenje bi moglo započeti Pfizerovim cjepivom koje bi početkom siječnja trebalo prvo stići u 125.000 doza, piše Index.