Rezultati istraživanja pokazali: Hrvati su najdeblji muškarci u Europi

Piše:

Prema podacima iz posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Europske unije, Hrvatska je najgora zemlja kad je u pitanju prekomjerna tjelesna masa. Najmanji postotak žena s prekomjernom težinom u EU ima Italija (37 posto), a udio žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne mase iznosi 58 posto. Uvjerljivi šampioni pretjerane tjelesne mase su hrvatski muškarci. Čak 73 posto muškaraca u Hrvatskoj ima više kilograma nego što bi trebali imati, a udio preteških muškaraca najniži je u Francuskoj te iznosi 53 posto, piše Jutarnji list.
Budući da je uočeno da su ljudi tijekom lockdowna i primjene strogih epidemioloških pravila promijenili obrasce prehrane i smanjili kretanje, očigledno je da problem prekomjerne tjelesne mase i pretilosti postaje dramatičan. S obzirom na ogromni udio osoba s prekomjernom težinom, očigledno je da će se hrvatski zdravstveni sustav suočavati sa sve većim problemima. Možemo očekivati epidemiju bolesti povezanih s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću, koja bi za samo nekoliko godina mogla uzrokovati kolaps zdravstvenog sustava koji je ionako na krhkim financijskim nogama

Psihološki problemi

Podatke o debljini u našoj populaciji ozbiljno pratimo u Hrvatskoj posljednjih godina i činjenica jest da su naši muškarci u europskom vrhu po debljini i prekomjernoj tjelesnoj težini te da ih manje od trećine ima normalan indeks tjelesne mase. Posljednja ispitivanja pokazuju da je kod žena situacija u poboljšanju te da ih oko 50 posto ima normalnu tjelesnu težinu. Kod djece je situacija u pogoršanju i više od trećine ih je prekomjerno teško, pa uzevši u obzir da su debela djeca poslije gotovo uvijek debeli odrasli, problem bi u sljedećim godinama mogao eskalirati – upozorio je Davor Štimac, predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka, inače vrlo angažiran po pitanju pretilosti.
Debljina je bolest sama po sebi i dovodi do razvoja drugih bolesti.
Važno je naglasiti da je debljina bolest koja je prepoznata i po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i u nju uvrštena pod šifrom E66. Uz to, ona dovodi do razvoja dvaju intermedijarnih rizičnih čimbenika, hipertenzije i dislipidemije. Debljina je i jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj: srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora – objasnila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, specijalist epidemiolog i voditeljica Službe za promicanje zdravlja.
Primjerice, uz prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost izuzetno rastu šanse za razvoj inzulinske rezistencije, potom preddijabetesa te u konačnici dijabetesa tipa 2. Poznato je kako loša kontrola glikemije kod osoba s dijabetesom razvija cijeli niz teških zdravstvenih komplikacija koje svuda, pa tako i u Hrvatskoj, generiraju najveći dio troška zdravstvenog sustava. Ne treba zanemariti ni činjenicu da pretilost kod mnogih uzrokuje različite psihološke probleme, piše Jutarnji list.