Sabor u četvrtak o izbornom zakonodavstvu

SDP predlaže uvođenje preferencijalnog glasovanja po uzoru na izbore za Europski parlament, dakle s jednim preferiranim glasom i prohibitivnom klauzulom od 10 posto.

Predvidjeli su i diskvalifikaciju lista koje ne ispunjavaju tzv. žensku kvotu, odnosno lista na kojima je manje od 40 posto kandidata podzastupljenog spola, a sve će liste uz kandidaturu morati priložiti i najmanje 1500 potpisa birača.

SDP i HNS najavili su amandmane vezane uz zamjenu preferencijalno izabranih zastupnika i zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenih.

SDP-ov prijedlog izmjena izbornog zakona predvidio je da zastupnika, koji ode na nespojivu dužnost, zamrzne mandat ili mu on prestane po sili zakona, mijenja sljedeći na listi po broju osvojenih preferencijalnih glasova, pod uvjetom da je ispunio prohibitivnu klauzulu, odnosno da broj preferencijalnih glasova koje je osvojio prelazi 10 posto broja ukupnih glasova koje je osvojila lista na kojoj se kandidirao.

HNS-ov amandman, oko kojega su dvije stranke u srijedu postigle suglasnost, kaže, međutim, da će tako izabranog zastupnika zamijeniti kandidat iz iste stranke, čak i ako na listi postoji kandidat iz druge stranke koji je prešao prag za preferencijsko glasovanje, a ostao ispod crte.

SDP će, pak, predložiti da se zabrani kandidiranje svima koji su pravomoćno osuđeni na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci do isteka roka rehabilitacije.

Nakon višetjednih pregovora, dvije su stranke postigle dogovor oko konačnog teksta zakona pa je za očekivati da će vladajući imati dovoljnih 76 ruku da izglasaju zakon koji se mora promijeniti do petka, jer sredinom veljače nastupa izborna godina, u kojoj se po preporukama Venecijanske komisije ne bi trebala mijenjati izborna pravila.

Za razliku od SDP-a, laburisti predlažu da se biračima omogući da na izbornoj listi za koju glasuju, umjesto jednog, zaokruže do tri kandidata kojima daju prednost pred ostalima.

Laburisti nisu predvidjeli nikakav prag nakon kojega bi se kandidatima priznavali preferirani glasovi.

Predlažu i zabranu istodobnog obnašanja dužnosti lokalnog čelnika i zastupničke te da se kandidiranje zabrani pravomoćno osuđenima za najteža kaznena djela i za kaznena djela protiv službene dužnosti.

Laburisti predlažu i izmjene Zakona o izbornim jedinicama koje bi udovoljile tumačenju Ustavnog suda da bi preveliko odstupanje u broju birača između pojedinih izbornih jedinica moglo dovesti u pitanje zakonitost i ustavnost provedenih izbora.

Laburisti upozoravaju da je u najvećoj, devetoj izbornoj jedinici preko 90 tisuća birača više nego u najmanjoj četvrtoj, što odgovara broju birača potrebnih za 3,5 zastupničkih mandata.

Predlažu da se Hrvatska, umjesto sadašnjih 10, podijeli u šest izbornih jedinica, u kojima bi se birao različit broj zastupnika, ukupno njih 140.

Jedinice koje predlažu laburisti slijede granice županija, što je također preporuka Ustavnog suda.

Najavljuju da će, ne prihvati li Sabor njihov prijedlog, podnijeti ustavnu tužbu na rezultate sljedećih parlamentarnih izbora.