Već ovaj mjesec, doznajemo, Hrvati kreću na obvezne i besplatne sistematske preglede. Prvi u redu bit će građani koji posljednje dvije godine nisu bili kod liječnika. A njih ima kao stanovnika Splita, piše RTL. 

Trinaest preventivnih pregleda na besplatnom sistematskom. Mjerit će se šećer i masnoća u krvi, EKG srca, mamografija, oštećenje vida ali i sluha. 

-Za sluh smo u kontaktu sa svjetskom zdravstvenom organizacijom, aplikaciju koja je ne engleskom trebamo prilagoditi hrvatskom jeziku.

 Ne znam hoće li to biti spremno za pilot projekt, ali kada krenemo na nacionalnu razinu imat ćemo i to, poručio je Tomislav Benjak, voditelj Radne skupine za preventivne sistematske preglede HZJZ-a.

Pilot projekt obuhvatiti će 500 do 1000 građana koji dvije godine nisu bili kod liječnika. Takvih je u Hrvatskoj čak 170 tisuća. Prvi na redu bit će oni stariji od 40 godina u nekoliko odabranih županija.

Sistematski pregledi obavljat će se u domovima zdravlja, odnosno na posebno organiziranim punktovima. Tko će preglede obavljati još nije do kraja poznato.

-Zaposleni bi bili oni koji žele doći na punkt, ili dodatno zaposlenje ili djelatnici domova zdravlja. Vodimo računa da obiteljski liječnici daju konačno mišljenje na pregled, ali da ga ne obavljaju u cijelosti, poručio je Benjak.

Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine, smatra da će sistematski pregled funkcionirat ako ministar ispuni svoja dosadašnja obećanja.

-Da bi obiteljski liječnici mogli u tome na pravi način sudjelovati potrebno je da ministar ispuni svoja davno dana obećanja o enormnom administrativnom rasterećenju od čega do danas nismo vidjeli ništa., rekla je.

Bit će organiziran call centar, a prvi građani na sistematski pregled bit će pozvani do kraja mjeseca. Građanima bi to trebao biti slobodan i plaćen dan, svi detalji ministar najavljuje bit će poznati za 10 dana.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo odredio je dobne i spolne skupine i koje kategorije moraju bit obuhvaćene. Na taj način se čuva zdravlje, rano otkrivaju onkološke, ali i kronične nezarazne bolesti, poručili su iz Ministarstva zdravstva.

-Ne ostajemo samo na ovom setu pretraga nego ako se otkrije sumnja osoba što prije treba ući u dijagnostički postupak. Tome i služi pilot projekt da vidimo koliko je zdravstveni sustav spreman primiti tako novootkrivena stanja, poručio je Benjak.

Vremena nema puno jer plan je da preventivni pregledi na nacionalnoj razini zažive na jesen, prenosi RTL. 

Iako je Europska unija još prije nekoliko godina najavljivala da će ukinuti ljetno i zimsko računaje vremena i usvojiti jedinstveno, to se (još uvijek) nije dogodilo. Hrvati i ove godine pomiču kazaljke na satu.

Vlada RH je donijela Uredbu o ljetnom računanju vremena u kojoj stoji: “Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.”

Ova Uredba navodi i kako će se vrijeme regulirati sve do kraja 2026. godine.

Zbog čega je pomicanje sata sporno?

Na naš organizam u mnogim stvarima utječe količina sunčeve svjetlosti koju primamo i količina sna. Ako se te dvije stvari mijenjaju, mijenjaju se i procesi u našem tijelu, uglavnom ne na bolje. - piše N1.

Primijećeno je da su ljudi depresivniji, da imaju više problema sa zdravljem, a zanimljiv podatak je i onaj da zbog nedostatka sna, prvog dana nakon pomicanja kazaljki na ljetno vrijeme raste broj ozljeda na poslu…

Zašto mičemo kazaljke?

Vlada na ovaj način pokušava uštedjeti energente. Prvi put je ova praksa zaživjela tijekom Prvog svjetskog rata, ali od nje se relativno brzo odustalo. Ipak, nije sve tako ružičasto. Iako štedimo struju, više vozimo i na taj način trošimo više goriva.

Znanstvenici upozoravaju i da ljetno računanje vremena nije prirodno za naš organizam, ali i da benefiti koji se često spominju, nisu tako veliki.