Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5ff2be136f52dfda908b4601/80
Foto: Petar Delaš

Pravobraniteljica: Posljedicama potresa izravno pogođeno više od 13 tisuća djece

Stručnjaci preporučuju da se u kriznim situacijama djeci nastoji što prije vratiti barem dio uobičajenih aktivnosti kao što je pohađanje nastave jer to može pridonijeti njihovu oporavku.

Posljedicama razornog potresa izravno je pogođeno više od 13 tisuća djece, potres je utjecao na sve njih, a najviše su pogođena ona koja su ostala bez doma i koja su i prije njega odrastala u siromaštvu, ističe u razgovoru za Hinu pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević

Stručnjaci ističu da općenito, kod djece možemo očekivati poteškoće vezane za spavanje, probleme s apetitom, intenzivne emocionalne reakcije poput tuge, ljutnje ili straha, koje će se ovisno o dobi djeteta različito manifestirati, kaže pravobraniteljica koja je u nekoliko navrata posjetila stradalo područje.

Koliko djece živi na tom području, imate li podatke koliko ih živi izvan svojih oštećenih domova, u kontejnerima i organiziranom smještaju?

Prema procjenama koje su nam dostupne, na području koje je pogodio razorni potres, njegovim je posljedicama izravno pogođeno oko 70 tisuća ljudi, a među njima više od 13 tisuća djece. U stalnom smo kontaktu s predstavnicima Ureda Hrvatskog Crvenog križa (HCK) s kojima smo obišli neka mjesta gdje su privremeno smještene obitelji s djecom. Doznali smo da broj djece u tim smještajima varira iz tjedna u tjedan, jer se obitelji vraćaju u blizinu svojih kuća - u mobilne jedinice za stanovanje ili nalaze smještaj kod rodbine.

Imate li podatke koliko je djece nakon potresa napustilo Banovinu?

Zasad ne raspolažemo cjelovitim podacima, znamo da su brojne obitelji našle smještaj u Istri i Primorju te u mnogim drugim krajevima Hrvatske, kod rodbine ili prijatelja, a neki su otišli i u inozemstvo, što često nije evidentirano. Nadam se da ćemo uskoro imati jasniju sliku o tome.

Potres je utjecao na svu djecu, no koju biste skupinu (ili skupine)  izdvojili kao posebnu pogođenu?

Svakako su najviše pogođena djeca koja su ostala bez doma, kao i djeca koja su i prije potresa odrastala u siromaštvu i okolnostima koje su bile rizične za njihov psihofizički razvoj, te djeca koja i inače trebaju posebnu skrb i podršku zbog teškoća u razvoju ili bolesti. No potres je bez sumnje utjecao na svu djecu.

Tko se teže nosi s posljedicama potresa, odraslija ili mlađa djeca i koji su njihovi glavni strahovi?

Ne možemo reći da se neka dobna skupina djece bolje ili lošije nosi s traumatskim iskustvom, ali njihove će se reakcije razlikovati ovisno o dobi djeteta. Stručnjaci ističu da općenito, kod djece možemo očekivati poteškoće vezane za spavanje, probleme s apetitom, intenzivne emocionalne reakcije poput tuge, ljutnje ili straha, koje će se ovisno o dobi djeteta različito manifestirati - mlađa djeca mogu biti plačljiva i odbijati odvajanje od roditelja, a starija mogu biti razdražljiva, neraspoložena za razgovor, nemirna, povući se u svoj svijet, osjećati se bespomoćno. Djeca koja su doživjela potres mogu se osjećati izrazito uznemireno i nesigurno prilikom povratka u kuću, čak i ako ona nije oštećena.

Stručnjaci mentalnog zdravlja pripremili su brojne informativne materijale za roditelje, o tome kakve sve reakcije možemo očekivati kod djece koja su doživjela potres i žive u vrijeme pandemije Covid-19 i kako im možemo pomoći da prebrode ta iskustva. Roditeljima je ukazano i u kojim situacijama bi trebali potražiti stručnu psihološku pomoć, te su i djeci i odraslima ponuđeni kontakti za telefonsko savjetovanje sa stručnjacima mentalnog zdravlja, što je izuzetno važno. Ono što otežava rad na povratku osjećaja sigurnosti, koji je važan za mentalno zdravlje ljudi pogođenih potresom je podrhtavanje tla koje se i dalje osjeća. Upravo je zato važno s djecom raditi na njihovom osnaživanju i edukaciji o tome što oni mogu učiniti kako bi se zaštitili i kako bi sami sebi pomogli u slučaju kada osjete podrhtavanje tla, kako trebaju postupiti ako su kod kuće sami ili se nalaze u vrtiću ili školi.

Razgovarali ste sa stručnjacima, što kažu: Kako će ta djeca podnijeti dvostruki teret, onaj što im je donijela korona i ovaj 'potresni'. Kada će se vidjeti razmjeri trauma koje su proživjela?

Raspravu o dugoročnim posljedicama ovih traumatskih i kriznih događaja bih ostavila stručnjacima. No, s velikom sigurnošću se može reći da će u vremenu pred nama postojati pojačana potreba za brigom o mentalnom zdravlju djece i odraslih, a ona je vidljiva već i sada. Važno je da odgovor na te potrebe bude takav da se osigura sustavna, dostupna i dostatna stručna pomoć i podrška svima kojima je potrebna. Nažalost, problemi u području zaštite mentalnog zdravlja djece – ponajprije nedovoljan broj stručnjaka mentalnog zdravlja koji rade s djecom i nedostupnost stručne psihološke pomoći djeci koja žive izvan većih gradova - postoje već godinama. Krizni i traumatski događaji kao što su potresi i pandemija učinili su te probleme vidljivima. Ovo je trenutak kada se ti problemi moraju početi rješavati sustavno.

U situaciji kad djeca s Banovine žive u stalnom strahu od novog potresa, a dio njih i u kontejnerima, teško se može govoriti o njihovoj ravnopravnosti s vršnjacima

Teško je u takvim uvjetima govoriti o ravnopravnosti. Govorimo o djeci u izrazito ranjivoj situaciji, čije stanje moramo pažljivo pratiti, uočiti i reagirati na njihove potrebe, omogućiti im da kažu kako se osjećaju, pružiti im podršku u svim područjima, pokazati im da nisu sami i da njihove obitelji nisu prepuštene same sebi. Dakle, nužno je planirati povećani angažman i podršku za djecu s tog područja na duži rok.

Držite li dobrim da se djeca s Banovine čim prije uključe u online školu ili bi s tim, ipak, trebalo pričekati?

Stručnjaci preporučuju da se u kriznim situacijama djeci nastoji što prije vratiti barem dio uobičajenih aktivnosti kao što je pohađanje nastave jer to može pridonijeti njihovu oporavku. Ali prije donošenja odluke o tome svakako treba vidjeti imaju li sva djeca mogućnosti za praćenje online nastave. Doznajemo da u nekim stradalim područjima, primjerice u području Gline i Hrvatske Kostajnice, postoji ozbiljan problem sa signalom pa djeca teško mogu pratiti online nastavu.

Sudjelovali ste na sastancima klastera psihosocijalne podrške koji je organizirao Hrvatski Crveni križ, što kažu Vaše informacije je li ta podrška stigla do djece u pravo vrijeme i koje su povratne informacije?

Ovi se sastanci organiziraju radi koordinacije timova koji na terenu pružaju psihosocijalnu podršku ljudima pogođenim potresom, na njima se razmjenjuju informacije o iskustvima rada na terenu i uočenim potrebama. Vidljivo je da postoji visoka razina svijesti o potrebi posebne brige o djeci i o ranjivim skupinama. Djeca se, razumljivo osjećaju jako pogođena potresom. Ovo iskustvo poljuljalo je njihov osjećaj sigurnosti te kod mnogih izazvao niz traumatskih stresnih reakcija tako da je izuzetno važno pružiti im odgovarajuću podršku i pomoć.

U ovim okolnostima je važno odgovarajuću psihološku podršku pružiti i odraslima koji se brinu o djeci i koji su njihove osobe od povjerenja jer djeca prate reakcije odraslih - roditelja, baka i djedova, odgajatelja, nastavnika - i na određeni način ih zrcale.  Osim članova obitelji, jako je važno i osnaživanje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, koji se ujedno moraju nositi s vlastitim iskustvom potresa. U tu svrhu organizirani su webinari za nastavnike u Sisačko-moslavačkoj županiji i Gradu Zagrebu, a u planu su i dodatne radionice te daljnje praćenje njihovih potreba i o drugim oblicima osnaživanja. Doznali smo da se slična podrška planira i za djelatnike dječjih vrtića.

hr Sun Jan 31 2021 12:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/602bf9616f52df3bd18b477d/80
Foto: DalmacijaNews

HND o Indexu: "To nije govor mržnje, nego sloboda govora i satira"

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) smatra da pop-up nije govor mržnje

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) smatra da pop-up postavljen jučer na naslovnici portala Index.hr, koji traži od čitatelja da odgovore na anketno pitanje jesu li ljudi ili članovi HDZ-a, ne predstavlja govor mržnje nego oblik slobode govora u vidu satirične kritike vlasti, koja dijelu javnosti može biti neprihvatljiva, uvredljiva ili neukusna.

- Iako ovakva objava u dijelu javnosti također može izazvati i pitanje je li na razni profesionalnog, odgovornog novinarstva, ona se ne može okarakterizirati kao govor mržnje jer ne huška na skupinu ljudi ili pripadnike skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, invaliditeta rodnog identiteta ili kakvih drugih osobina. - stoji u priopćenju. 

Sve koji smatraju kako je u navedenom slučaju došlo do nepoštivanja univerzalnih novinarskih etičkih načela, odnosno povrede Kodeksa časti hrvatskih novinara, a kojeg bi se trebali pridržavati svi novinari – HND upućuje da se obrate Novinarskom vijeću časti.  

HND također podsjeća da javne osobe – a političari koji dolaze iz najmoćnije stranke u Hrvatskoj to svakako jesu – zbog svog položaja trebaju biti u stanju otrpjeti kritike javnosti kanalizirane putem različitih medijskih sadržaja. Osuda i obeshrabrivanje objavljivanja kritičkih sadržaja u medijskom prostoru ne pridonosi jačanju pluralizma mišljenja i demokracije. U trenutku kada se protiv novinara i novinarki vodi više od 900 sudskih tužbi Hrvatskom novinarskom društvu su najave i prijetnje tužbama predsjednika Vlade Andreja Plenkovića neprihvatljive.

Također, HND ne želi dalje sudjelovati u raspravi koja je, umjesto strukovnog, u zemlji opterećenoj teškom gospodarsko-zdravstvenom krizom, postala prvorazredno političko pitanje za dnevnu uporabu. Stoga sveukupnu javnost (ili aktere na medijskoj sceni) pozivamo na smanjenje tenzija u javnom prostoru, čime bi puno više pomogli proklamiranim tezama o odgovornosti za javnu riječ i slobodu medija. - napisali su. 

hr Wed Feb 24 2021 21:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f438de2daf72d10788b45d2/80
Foto: Dalmacija News

Pridržavaju li se hrvatski građani propisanih mjera i što će prvo napraviti kad završi pandemija?

Muškarci su, ako se pomno pogleda istraživanje, optimističniji

Većina građana misli da će se u iduća tri mjeseca poboljšati epidemiološka situacija, njih 69 posto. Da će sve biti kao sada, smatra 19 posto ispitanika, a da će se pogoršati 7 posto. Ne zna ili odbija odgovoriti njih 5 posto. - rezultati su istraživanja koje je provela Nova TV. 

Muškarci su, ako se pomno pogleda istraživanje, optimističniji. Takvi su i oni s osnovnom školom te stanovnici sjeverne Hrvatske.

Građani se sve manje drže mjera

Iako se većina građana i dalje pridržava svih ili većine mjera, taj postotak je u padu u odnosu na, primjerice, zadnje istraživanje.

Naime, sada se svih mjera pridržava 45 posto ispitanika.

Prije dva mjeseca bilo ih je 60 posto. Većine uputa pridržava se 44 posto i to je više nego u prosincu, kada se većine mjera pridržavalo 35 posto ispitanika. Dijela uputa pridržava se 10 posto i taj broj raste u odnosu na prosinac. 1 posto ispitanika ne drži se uputa.

I tu se vidi jasna podjela, žene i stariji su odgovorni, a mlađi to sve opuštenije doživljavaju.

Koliko je korona utjecala na financije

Hrvatska je tu podijeljena, tako 46 posto ispitanika kaže da je korona negativno utjecala na financije. Istodobno isti broj ispitanika misli da nije utjecala, a da su u koroni i profitirali, odnosno pozitivno misli njih 7 posto.

Financijski se ugroženijom smatra skupina od 30 do 44 godine te stariji. Oni koji misle da korona nije utjecala na njihove financije zastupljeniji su među mladima, visokoobrazovanima kao i stanovnicima Slavonije i sjeverne Hrvatske.

Opasnost za osobno zdravlje

Da je opasnost mala i jako mala misli 43 posto ispitanika, to je rast od 10 postotnih poena u dva mjeseca. 34 posto misli kako postoji osrednja opasnost po zdravlje. I taj je postotak od studenog u padu.

Pada broj onih koji misle da postoji velika mogućnost zaraze. Sada to misli 19 posto ispitanika. Još u prosincu takvih je bilo više od 30 posto. Ne zna, 4 posto.

Opasnost za članove obitelji

Dolaskom cjepiva i tu se mijenjaju neki trendovi. Da je osrednja opasnost, misli 40 posto ispitanika. Da je mala, misli 30 posto, a kod 24 posto njih postoji strah od zaraze ukućana. Ne zna 6 posto.

Zamjetni su trendovi pada broja onih koji misle da je velika opasnost od zaraze, a raste broj onih koji misle da je mala opasnost.

Kakvo je mentalno stanje nacije nakon godinu dana

Više od polovice građana smatra kako je korona negativno utjecala na njihovo psihičko i mentalno stanje. Točnije njih 51 posto.

Da nema utjecaja na mentalno stanje misli 40 posto, a 8 posto ispitanika smatra da je korona pozitivno utjecala na njihovo psihičko stanje. Ne zna njih 1 posto.

Žene sve oko epidemije malo teže psihički podnose. Tu su i stariji te stanovnici Zagreba i Slavonije. Muškarcima korona većinom nije utjecala na psihičko stanje. Tu spadaju i ispitanici od 30 do 44 godine. I na kraju među mladom populacijom do 29 godina iznadzastupljen je postotak onih na koje je korona pozitivno utjecala.

A što će građani nakon pandemije napraviti?

Ponudili smo mogućnost građanima da odaberu između nekoliko opcija što će prvo učiniti. Na prvom je mjestu odlazak u kafić. To će učiniti 16 posto ispitanika. Slijedi putovanje koje planira također 16 posto građana. 9 posto će posjetiti one koje nisu mogli vidjeti.

Proslaviti s prijateljima kraj korone planira 6 posto. Njih 4 posto želi živjeti normalno kao prije. 3 posto ispitanika planira izgrliti osobe koje nisu mogli zbog korone. Isto 3 posto njih će odabrati i organizirati neku zabavu. 3 posto ispitanika planira se vratiti na posao ili ga početi tražiti. 3 posto će napraviti obiteljsku feštu, primjerice svadbu.

2 posto planira prestati nositi masku. U disko će otići 2 posto, a na misu njih 1 posto. Ostale aktivnosti kao primjerice kino, kazalište, muzej ili u kupnju planira 10 posto.

Ne zna njih 7 posto, a da ništa neće napraviti tvrdi 15 posto ispitanika. - piše Dnevnik Nova TV.

hr Wed Feb 24 2021 20:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f9bf4dc6f52dfb72b8b4570/80

U KBC-u Split 15 sestara i ostalih djelatnika u izolaciji; Meštrović i o procijepljenosti bolničkog osoblja

Broj hospitaliziranih se stabilizirao na oko 65. Trenutno je pet osoba na respiratoru
Opuštanje je uzrokovalo skok broja novozaraženih u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nekoliko je žarišta - domovi, splitski KBC i zatvor na Bilicama. U KBC-u virus se probio na dva bolnička odjela.

Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split, rekao je za središnji Dnevnik HTV-a da se radi o odjelima nefrologije i neurokirurgije. 

Kazao je i kako trenutno nijedan liječnik nije u izolaciji. 15 medicinskih sestara i ostalih djelatnika su u izolaciji.

- Ponekad budu žarišta u bolnici. Važno je da se pridržavamo maksimalno higijensko epidemioloških mjera da to suzbijemo na najmanji mogući broj, rekao je.

U splitskom KBC-u cijepilo se svega 30 posto medicinskih sestara. Meštrović je rekao kako stalno rade na tome da se broj cijepljenih poveća.

- Cijepilo se preko 60 posto liječnika i 30 posto medicinskih sestara. Ako tome pridodamo one koji su bolest preboljeli, a izuzmemo one koji su s razlogom - bolovanja, porodiljni - izvan bolnice, onda su ove brojke respektabilne, a sigurno će se i povećavati, rekao je. 

Broj hospitaliziranih se stabilizirao na oko 65. Trenutno je pet osoba na respiratoru.

- To je brojka koju možemo dobro kontrolirati, a to znači da onda možemo pružati i druge zdravstvene usluge drugim našim pacijentima. Nastavit ćemo raditi koliko budemo mogli, reogranizirati se i biti spremni na ponovnu pojavu infekcije i veći broj pacijenata, ako to bude trebalo, zaključio je.
hr Wed Feb 24 2021 20:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60369fd26f52dfa8e28b45d4/80
Foto: Sisačka biskupija

Deveteročlana obitelj iz Banovine dobila stambene module, dar župe Slivna kod Imotskog

Za deveteročlanu obitelj Pereković u Selima, čiji je dom uništen u razornom potresu, župljani Slivna, u blizini Imotskog, osigurali su stambene module koje je u srijedu isporučio Caritas Sisačke biskupije

Na primopredaji dvaju stambenih modula obitelj Pereković u Selima bili su i župnik Slivna fra Željko Tolić sa suradnicima te ravnateljica Caritasa Kristina Radić. Darovima župljana kupljeni su stambeni moduli za tu deveteročlanu obitelj sa sedmero malodobne djece, izvijestila je Sisačka biskupija.

Dom te obitelji uništen je u potresu i privremeno je neuporabljiv, s čime je dobročinitelje upoznala majka obitelji gđa Ana-Marija Pereković. Ona je rekla kako su na kući popucali krovna konstrukcija, temelji i armirano-betonske ploče, zbog čega je bilo nužno hitno se pobrinuti za tu obitelj kako bi se ponajprije djeci osigurao smještaj.

Fra Željko Tolić istaknuo je kako je istog trenutka kada se Hrvatskom proširila vijest o razornom potresu u župi Slivnu pokrenuta rijeka solidarnosti i svi su željeli biti blizu ljudima koji su ostali bez krova nad glavom. Tako je nakon samo tjedan dana skupljeno za jedan stambeni modul, a uskoro i za drugi. Nakon što je saznao da će ti moduli ići toj obitelji, dodano su kupljeni računalo i printer koji će djeci uvelike pomoći u školovanju.

Fra Željko Tolić je poručio kako će ostati u kontaktu s obitelji Pereković, koja se i u sljedećem razdoblju može osloniti na župu Slivno.

Na kraju, neizmjernu zahvalnost župi Slivnu, župniku Toliću i sisačkome Caritasu, čijim je posredovanjem to realizirano, iskazala je gđa Ana-Marija Pereković, koja je istaknula kako su im tom donacijom uvelike olakšali život i čekanje trenutka kada će početi obnova njihova doma, istaknula je u priopćenju Sisačka biskupija.

hr Wed Feb 24 2021 19:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .