Kuščević: Tri velika državna projekta mogu pokrenuti građevinarstvo

Građevinski sektor nije u dobrom
stanju, iako neka izvješća govore o laganom oporavku, ustvrdio je Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević u razgovoru za Hinu. 

 – Građevinarstvo je u lošem
stanju u odnosu na razdoblje od prije desetak godina i treba mu
pomoći – kaže ministar, najavljujući pomoć na više
frontova. Istaknuo je kako će se ove godine putem POS-ovih programa,
izgraditi velik broj stanova, što bi građevinarima trebalo
omogućiti dosta posla.

 Pretpostavlja
da će nove poslove donijeti i nastavak energetske obnove zgrada koju
smatra odličnom,  jer sredstava za nju dolaze iz EU-ovih
fondova. Građevinare bi iz gliba trebali izvući i veliki
državni  projekti poput gradnje Pelješkog mosta,
navodnjavanja, kanala Dunav – Sava te obnove i modernizacije
željezničke pruge Dugo Selo – Križevci. Šteta je, kaže, što u
protekle četiri godine niti jedan od tih projekata nije realiziran.

 – Već bi ta tri projekta
zaposlila gotovo svu najjaču građevinsku operativu – kaže
ministar koji će građevinarima pokušati pomoći i prijedlogom
smanjivanja nekih fiskalnih i parafiskalnih nameta, koji bi se uskoro
trebao naći pred Vladom.

 – I tu ima prostora gdje im
se vrlo brzo može pomoći – kaže Kuščević koji smatra da
Hrvatsku koči prenormiranost koja se, primjerice, vidi  u
primjeni Pravilnika o energetskom certificiranju. 

 Taj je
pravilnik u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog
uređenja, a po njemu će, kaže Kuščević, prižatelji usluga
smještaja u domaćinstvu morati imati energetski certifikat.

 – Ovaj
mjesec donijet ćemo konačnu odluku. Pravilnik je nespretno sročen
i pitanje je, s pravne strane, koliko je uopće usklađen sa zakonom
i europskom direktivom. Postoji i mogućnost da se njegova primjena
odgodi i iznajmljivači izuzmu, ali i da ostane na snazi- rekao
je ministar.

Agencija za
legalizaciju riješila tek 35 posto predmeta

 Budući da je na prvoj sjednici
Vlade kazao kako je nezadovoljan radom Agencije za legalizaciju, na
pitanje hoće li ona nastaviti s radom odgovorio je kako je
legalizacija dobar projekt koji je započeo još ministar Bačić, a
četiri godine provodila bivša vlada. 

 Kuščević
tvrdi kako je za postupak legalizacije zaprimljeno nešto više od
800.000 predmeta, da ih je nešto više od 400.000 riješeno, dok je
Agencija dosad izuzela 106.000 od čega je riješila relativno malo,
njih 35 posto. Istovremeno su se, kaže ministar, ispostave na
terenu, koje rade i druge poslove, pokazale boljima, rješavajući i
više od 50 posto predmeta.

 – Smatram da Agencija za
legalizaciju može raditi puno brže i bolje. Osnovana je na određeni
rok, njezinih 214 zaposlenih ima ugovor o radu i ne želim ishitreno
donijeti odluku o tome hoće li oni u budućnosti postojati ili ne.
Ako do kraja aktualne godine riješe sve preuzete predmete, onda nema
razloga za njeno ukidanje – kaže Kuščević.

Priprema eventualnog poreza na
nakretnine

 Kuščević zasad ne zna hoće li
Vlada uvesti porez na nekretnine, no ističe da će jedna od glavnih
zadaća njegovog ministarstva, a to je točno evidentiranje
nekretnina, odnosno stanja na terenu pomoći da porez, ako ga bude,
bude pravedniji. 

 – U tom
smjeru razvijamo Zajednički informacijski sustav (ZIS) koji će
objedinjavati podatke za zemljišne knjige i katastar. Taj je projekt
trebao bit gotov do konca lanjske godine i sad smo u razgovorima s
izvođačima kako bismo vidjeli gdje je zapelo. Čim uvedemo ZIS
stanje će biti puno jasnije. Tu je i veliki projekt spajanja
zemljišnjih knjiga i katastra koji će detaljno i jasno evidentirati
sve nekretnine – ističe ministar.

Objedinjavanje zemljišnih knjiga i
katastra

Prema njegovim
riječima, stanje je trenutno takvo da se o jednoj nekretnini u
zemljišniku vodi evidencija o vlasništvu i eventualnim teretima, a
na drugoj strani je katastar koji vodi evidenciju o površini,
posjedniku, kulturi, dakle je li riječ o zgradi, pašnjaku ili čemu
trećem. Dodatna otežavajuća okolnost je što situacija na terenu
vrlo često ne odgovara ni zemljišnim knjigama niti katastru koji je
rađen u 19. stoljeću kada su, prema sadašnjim mjerilima, oprema i
angažman ljudi za taj posao bili vrlo upitni. 

– Najkraće
rečeno,  podaci iz katastra velikim su dijelom netočni. Isto
tako, zbog sustava oporezivanja u bivšoj Jugoslaviji ljudi nisu
mijenjali vlasničke, odnosno posjedovne odnose, tako da je većina
podataka zastarjela. Ako ćemo, međutim, voditi prostornu, plansku i
poreznu politiku, moramo točno znati s čime raspolažemo –
ističe ministar Kuščević. 

 Dodaje kako će se nakon
objedinjavanja zemljišnjih knjiga i katastra u jednoj instituciji
rješavati svi postupci vezani za zemljište: parcelizacija,
kupoprodaja, nasljeđivanje i sve ostalo što će u konačnici bitno
ubrzati postupak jer vlasnik, recimo, više neće morati trčati do
katastra po jedan papir, na drugo mjesto po vlasnički list itd.

 – Uz to, nastojat ćemo sve
digitalizirati, omogućiti javno dostupnim i transparentnim. Kada
jednog dana sve objedinimo u jednu bazu podataka obavit ćemo
poklapanje s ortofoto i satelitskim snimkama i katastrom, potom
izvršiti preklapanje s prostrornim i urbanističkim planovima itd.
Na kraju će na takvoj  podlozi moći kvalitetno raditi
prostorni planeri, arhitekti i građevinska inspekcija – kaže
Kuščević. 

 ZIS bi trebao
biti gotov do kraja godine, a do kraja mandata i objedinjavanje
zemljišnjih knjiga i katastra, najavljuje Kuščević, koji za
svog mandata namjerava uvesti i e-inspekciju, ali tek kada modificira
sadašnji sustav e-dozvola. 

e-inspektori sve će nadgledati iz
jedne sobe 

– Kada dovršimo ZIS i sve
digitaliziramo, građevinski inspektori će pomoću e-inspekcije, bez
izlaska na teren, moći vidjeti što se događa u nekom prostoru.
Dakle, kada dobije dojavu o nekoj gradnji, u trenu će znati sve
tome, imati koordinate, GPS, znati koji česticu kontrolira, a iz
ISPU-a će izvlačiti podatke je li riječ o građevinskoj zoni ili
ne, jesu li izdane građevinska ili uporabna dozvola, je li u tijeku
legalizacija i slično – kaže Kuščević.

 Bespravna
gradnja i njemu je, kao i njegovim prethodnicima, jedan od gorućih
problema. Kaže da će, ako to proračunske mogućnosti dozvole, ići
u medijsku kampanju o štetnosti bespravne gradnje. Smatra da
država mora sankcionirati bahato kršenje zakona, a da se pravomoćna
rješenja prioritetno moraju izvršavati na pomorskom dobru te
zaštićenim prirodnim i kulturnim dobrima,  naravno ne
samo uz Jadran već po cijeloj Hrvatskoj. 

 – Apeliram
na sve koji planiraju bespravno graditi da dobro razmisle kakvu štetu
i fiancijski trošak čine sebi i svojim obiteljima, da ne govorimo o
tome da je to kazneno djelo. Nastojat ću da građevinska inspekcija
izlazi na teren odmah gdje se uoči potencijalna bespravna gradnja, a
ne kada je nešto već izgrađeno, i kada nastaju ogromni troškovi –
istaknuo je ministar. 

 Više od
20.000 neprodanih stanova, većim dijelom u vlasništvu banaka,
Kuščević vidi kao – problem banaka.

 – To je
bio njihov poslovni rizik, iako je loše da te nekretnine stoje
prazne. Međutim, intenzivno razmišljamo o modelima daljnje
stanogradnje, što ovisi o financijskim sredstvima koja ćemo imati
na raspolaganju. Još ne znamo hoće li to biti POS, POS Plus ili POS
najam, možda i sva tri programa, a razmišljamo i o vraćanju
zakona o poticanju stambenih kredita. I na taj bi se način banke
mogle riješiti dijela neprodanih stanova – istaknuo je
Kuščević.  

 Iako je Zakon o strateškim investicijama u izravnoj
nadležnosti Ministarstva gospodarstva, njegovo će ministarstvo
aktivno sudjelovati u ubrzavanju budućih investicijskih procesa koji
se odnose i na prostorno planiranje i gradnju. Stavljanju
neiskorištene državne imovine u funkciju pomoći će putem
spomenutog evidentiranja te imovine i zemljišno-knjižnim
sređivanjem.