Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5719fc070890d2a4178b508a/80
Foto: Miroslav Lelas

Korado Korlević za Dalmacija News: Hrvatska na papiru ima znanstvenika za "zgaziti" Ruse, a ne ulaže u naprednu djecu

Korado je u jednosatnom izlaganju iznio povijest potrage za inteligentnim životom u svemiru, a za Dalmacija News komentirao je odnos države prema znanosti

U ožujku ove godine, na svečanoj sjednici Sveučilišta u Zadru, počasni doktorat dodijeljen je profesoru Koradu Korleviću, voditelju zvjezdarnice Višnjan i Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan. Upravo je ovaj svestrani i u svjetskim okvirima dobro znani promotor znanosti u sklopu Festivala znanosti gostovao na Zvjezdanom selu Mosor. Iako je bio radni dan i nije bilo organiziranog prijevoza posjetitelja, predavanju "Projekt SETI - potraga za inteligentnim životom u svemiru" nazočilo je 130 znatiželjnika. Spomenimo i da je među okupljenima bio i bračni par iz SAD-a, Audrey i Harry Lesner koji su svoje "mosorsko" iskustvo opisali na svome blogu.

Korado je u jednosatnom izlaganju iznio povijest potrage za inteligentnim životom u svemiru, ali je odmah na početku predavanja objasnio složenost definicije inteligentnog života.

- Po mnogim kriterijima veliki majmuni, kitovi i dupini su inteligentna bića. Područje interesa nas i dupina poklapa se samo u sardinama, a to i nije neko osobito široko područje za razmjenu iskustva - duhovito je Korado komentirao kompleksnost teme. Zaključio da zapravo tražimo tehnološki razvijenu civilizaciju. I tu se javljaju pitanja definiranje iste, a zaključio je da tehnička civilizacija nastaje kada se počne koristiti neki neograničen izvor energije, u našem slučaju bio je to izum parnog stroja.

Strojevi će pokoriti svemir

Korado je naglasio da smo za sada detaljnije istražili tek manji dio vlastite galaksije, a razvojem modernih teleskopa i tehnologija uslijedit će detaljnija istraživanja. Ljudsko tijelo je prekrhko za boravak u svemiru i postaje izvjesno da će međuplanetarna i međuzvjezdana putovanja preuzeti roboti koje ćemo u početku sami kreirati, no onda će se nastaviti sami razvijati. Teško je odrediti kada će nastati točka singulariteta, odnosno trenutak kada će stroj postati inteligentniji od čovjeka, no procjenjuje se da bi se to moglo zbiti između 2035. i 2050. godine.

- Strojevi će putovati svemirom, a oni će podatkovno imati pohranjen cijeli genetski kod čovjeka, životinja, biljaka... Na nekom vrlo udaljenom nastanjivom planetu moći će nas isprintati i jedino na taj način čovjek će moći kolonizirati svemir. Strojevi će nas pogotovo printati ako požele uništiti neki određeni planet - našalio se Korado.

Mnogi su znanstvenici svu svoju karijeru i životni vijek posvetili potragom za inteligentnim životom u svemiru. Na sreću ili na žalost, jer oba zaključka je Korado detaljno obrazložio, do danas nemamo nijedan dokaz da inteligentni život postoji izvan Zemlje.

Još dugo ćemo biti "sami"?

- Sa životom je druga priča, njega vrlo vjerojatno ima. Prije se mislilo da tek svaka deseta zvijezda ima planetarni sustav, sada znamo da ga ima gotovo svaka! Kada tražimo život na drugim planetima vrlo je bitna udaljenost planeta od Sunca, a život se može razviti samo tamo gdje nije ni prevruće ni prehladno. Voda je najzastupljenija molekula u svemiru. Postoje brojni planeti čije okretanje oko zvijezde traje jednako kao i okret oko osi, to znači da su zvijezdi okrenute uvijek na istu stranu. Rotacija svemirskog tijela koja je sinkronizirana s revolucijom zove se sinkrona rotacija. Na takvim planetima strana okrenuta zvijezdi (Suncu) je spaljena zemlja, strana u vječnom mraku je zaleđena, a između te dvije zone nalazi se prsten otopljene vode. S obzirom na ogromne temperaturne razlike toplog i hladnog dijela ovakvih planeta, na njemu pušu stalni orkanski vjetrovi. Zanimljivo je da je najveći broj otkrivenih planeta upravo ovakav, a nijedan SF film nije prikazao planete na ovakav način - komentirao je profesor Korelvić i dodao da se ne "pregledavaju" samo planeti, već i njihovi sateliti koji nerijetko imaju puno bolje preduvjete za nastanak života.

Zaključak predavanja bio je da tehnološke civilizacije vjerojatno postoje, i to brojne, no jako je mnogo razloga zašto to još ne znamo. Jedan od glavnih je taj da se neka civilizacija ugasi prije nego uspije "komunicirati" s drugom. - Kao krijesnice su u svemiru; jedna se upali, druga ugasi. Radi se o golemim udaljenostima, a osim toga, mi smo vjerojatno jedna od prvih civilizacija koja se uopće uspjela razviti. Sam Hawking je u travnju ove godine rekao da vjerojatno još jako dugo nećemo pronaći inteligentni oblik života u svemiru - zaključio je profesor Korlević svoje predavanje.

Sat vremena odgovaranja na pitanja

Ipak, tu druženje sa svestranim Istrijanom nije završilo. Punih sat vremena Korado je odgovarao na brojna više ili manje povezana pitanja uz samo predavanje. S obzirom na golem pokazani interes za predavanjem Korada Korlevića, tajnik Zvjezdanog sela Mosor, Tomislav Nikolić, obećao je da se na Korlevićevo sljedeće predavanje na mosorskoj zvjezdarnici neće čekati 10 godina, kao u aktualnom slučaju, već da će novo predavanje biti organizirano 2017. godine. Nakon druženja s Koradom upriličeno je promatranje noćnog neba pod vodstvom astronoma animatora Zorana Kneza.

Nismo propustili priliku profesoru Korleviću postaviti nekoliko pitanja.

Što bi preporučili mladim ljudima, čime da se bave?

-  Nije bitno područje, neka se bave svime što je ljudsko stvaralaštvo, jer je ono u svojoj punini svugdje zanimljivo. Miješati znanost, tehnologiju i umjetnosti je ustvari vrhunac 20. stoljeća. Sada se to zove STEAM (Science, Technology, Engineering, Arts, Agriculture, Math). Dakle, model genijalca 21. stoljeća je Leonardo da Vinci, a ne Einstein. Einstein je bio stopostotni fizičar i gledao svijet isključivo kroz fiziku, danas vidimo da treba biti i intelektualac i umjetnik za razumjeti svijet koji nas okružuje.

Je li državno izdavanje sredstava za znanstvene potrebe dovoljno?

-  Pravo pitanje je koliko država izdvaja sredstava za edukaciju mladih u znanosti. Kada pogledamo koliko Hrvatska ima znanstvenika na papiru, to je velesila za „zgaziti“ Ruse. Imamo 15.000 njih s titulama i plaćama znanstvenika. Kada vidio ukupan proizvod koji iz toga proizlazi da se zaključiti da je on više nego skroman. Kada pogledamo sljedeću generaciju koja mora odraditi sljedeći ciklus razvoja, vidimo da se taj posao ne radi kako treba.

Primjerice, mi znamo kako ide edukacija u glazbi. Dijete s roditeljima ode na koncert, djetetu se to svidi i roditeljima kaže „ja bih to htio“. Onda to dijete poslije osnovne škole upiše Glazbenu školu. Međutim, kada netko ode na Festival znanosti i kaže „meni se to sviđa“, zainteresirani pojedinac nakon toga može ići samo „doma“, jer ne postoji onaj sljedeći ciklus koji je ekvivalent glazbenoj školi iz prethodnog primjera. Gdje će netko „trenirati“ za biti inženjer i znanstvenik? Mi smo u fazi kada imamo nekompletan ciklus. Iako imamo super projekt „Festival znanost“, ne vidimo da nam nedostaje još jedna karika, a to je djeci dati mogućnost da se igraju i budu znanstvenici.

Naša država je nedavno odobrila više od 1.300 novih radnih mjesta u sklopu mjere "Mladi za mlade-pomagači u nastavi"...

- Radi se o asistenciji za djecu koja imaju loše rezultate u školi. To samo po sebi nije sporno, ali gdje je ulaganje u naprednu djecu? Nisu li upravo ona nositelji budućnosti ove države?

Znanstvena zajednica šuti o tome?

-   To je pitanje za profesora Piska koji predstavlja sindikat znanstvenika i koji se grčevito bori za nešto, ali ne to što pitate. 

hr Fri Apr 22 2016 12:27:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/629a21b318d1cbb3528b4573/80
Foto: unist

Svečano proslavljena 25. obljetnica osnutka Medicinskog fakulteta u Splitu: "Studenti su naš najveći kapital"

"Studente ne učimo samo kako položiti ispit, već težimo tome da steknu što više praktičnih znanja i vještina"

Današnjoj proslavi 25. obljetnice osnutka Medicinskog fakulteta u Splitu, uz dekana prof. dr. sc. Antu Tonkića i prodekane prof. dr. sc. Darka Moduna, prof. dr. sc. Antu Pundu, prof. dr. sc. Katarinu Vukojević, izv. prof. dr. sc. Renatu Pecotić, izv. prof. dr. sc. Joška Božića, izv. prof. dr. sc. Ivana Galića, nazočili su mnogobrojni uzvanici - državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić, akademik Zvonko Kusić, akademik Miroslav Radman, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, pročelnik Službe za društvene djelatnosti Grada Splita Mario Negotić, rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić s prorektorom prof. dr. sc. Milenkom Bevandom, prorektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Tomislav Kilić, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ivica Mihaljević, dekanica Stomatološkog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Zrinka Tarle, kao i prodekani medicinskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Mostaru, čelnici sastavnica Sveučilišta u Splitu, članovi Senata splitskog sveučilišta, ravnatelj KBC Split prof. dr. sc. Julije Meštrović, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik izv. prof. dr. sc. Marijo Bekić, predsjednik Upravnog vijeća bolnice Sveta Katarina prof. dr. sc. Dragan Primorac, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ doc. dr. sc. Željka Karin, ravnatelj Doma zdravlja SDŽ Marko Rađa, ravnatelj Ljekarni SDŽ dr. sc. Ante Mihanović, ravnatelj REGIOMED KLINIKEN Alexander Schmidtke, direktor Medicinskog fakulteta REGIOMED prof. dr. Johannes Brachmann, članovi Fakultetskog vijeća, zaposlenici i studenti Fakulteta.

Dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Ante Tonkić je istaknuo kako je proslava ove značajne obljetnice izvrsna prigoda s poštovanjem se prisjetiti brojnih zaslužnih nastavnika, nekadašnjih dekana i prodekana te studenata i zahvaliti im na svemu što su učinili do sada.

- Studij Medicine u Splitu započeo je još 1974. godine kao dio zagrebačkog Medicinskog fakulteta, koji je odigrao značajnu ulogu i pri osnivanju samostalnog fakulteta u Splitu, na čemu ćemo uvijek biti neizmjerno zahvalni – ustvrdio je dekan Tonkić, naglasivši kako se danas izvode četiri integrirana studija Medicina, Dentalna medicina, Farmacija u suradnji s Kemijsko-tehnološkim fakultetom, te Medicina na engleskom jeziku. Od osnivanja do danas na studiju Medicine diplomiralo je 1154 studenta, 250 na Dentalnoj medicini, 183 na Farmaciji te 130 na Medicini na engleskom jeziku. Što se tiče poslijediplomskih doktorskih studija, na Fakultetu se izvode tri: Klinička medicina utemeljena na dokazima, Biologija novotvorina te TRIBE - Translacijska istraživanja u biomedicini na kojima je doktorsku titulu do sada steklo 353 znanstvenika. Isto tako, u svom izvješću je dekan Tonkić naglasio kako se na Fakultetu trenutačno provodi 46 projekata, od čega je 16 europskih čime ova ustanova značajno pridonosi u znanstvenim istraživanjima i međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta u Splitu.

- Od osnutka objavljeno je ukupno 5200 radova u 2143 časopisa, a Fakultet ima h-indeks 140 te preko 121 tisuća citata. O postignućima najbolje govori podatak da je Sveučilište u Splitu u 2020. godini po prvi puta rangirano u Quacquarelli Symonds (QS) ljestvici upravo u području medicine – kazao je dekan Tonkić.

- Studenti su naš najveći kapital, upravo smo studente stavili u centar procesa učenja. Ne učimo ih samo kako položiti ispit, već težimo tome da steknu što više praktičnih znanja i vještina – ustvrdio je dekan, naglasivši kako su studenti iznimno motivirani za studiranje, čemu svjedoči iznimno visoka prolaznost na razini cijelog Sveučilišta. Isto tako, aktivni su u radu mnogih studentskih udruga, humanitarnih akcija te edukacija i sudjelovanja u sportskim aktivnostima – kazao je dekan kazavši i kako će ova uprava i dalje poticati i pomagati njihove napore i rad.

Ustvrdio je kako je biti dijelom Medicinskog fakulteta uvijek bila čast i privilegija, a jedna od najboljih referenca nastavne i znanstvene izvrsnosti je i uspješna suradnja s njemačkim klinikama.

Pisane čestitke Fakultetu uputili su i kolege s prestižnog američkog sveučilišta Penn State, a pozdravnim govorima uvaženom skupu obratili su se prorektor prof. dr. sc. Tomislav Kilić, koji je čestitao ovu značajnu obljetnicu u ime Sveučilišta i rektora prof. dr. sc. Dragana Ljutića, prof. dr. sc. Zoran Đogaš, u ime svih bivših dekana, prof. dr. sc. Dragan Primorac, u ime Alumnia te rektor prof. dr. sc. Zoran Tomić, kao i Mario Negotić, iz Grada Splita,  splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, akademici Miroslav Radman i Zvonko Kusić te Tomislav Dulibić, državni tajnik Ministarstva zdravstva.


hr Fri Jun 03 2022 17:07:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/628140d318d1cb66048b459a/80
Foto: Facebook

Splitski genijalci osvojili prvo mjesto u kategoriji robotske konstrukcije i programiranja na natjecanju Robokup

Na natjecanju je sudjelovalo sveukupno 15 ekipa, odnosno 45 učenika iz cijele zemlje
Odlične vijesti stižu nam iz Stubičkih Toplica, točnije hotela Matija Gubec gdje je održano državno prvenstvo iz elementarne robotike - 15. Robokup.

Lora Bavčević, Ivano Tabak, Pave Ljubić osvojili su 1. mjesto u kategoriji robotske konstrukcije i programiranja. U druge dvije kategorije (strujni krugovi, programiranje mikroupravljačkog sučelja) bili su također odlični i time osigurali 1. mjesto u sveukupnom poretku kao najbolja ekipa ovogodišnjeg Robokupa! 

Na natjecanju je sudjelovalo sveukupno 15 ekipa, odnosno 45 učenika iz cijele zemlje. 

- Naši učenici za svoj rezultat dobili su vrijedne nagrade: Micro:bit maqueen robote i besplatno sudjelovanje na Ljetnoj školi tehničkih aktivnosti koju ovo ljeto u Zadru organizira Hrvatska zajednica za tehničku kulturu (HZTK) - organizator Robokup natjecanja. - kazali su iz Udruge Inovatic. 


hr Sun May 15 2022 20:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/626fb0f5ecdbd190788b4650/80
Foto: Ivana Ivanović/Dalmacija News

[FOTO] Festival znanosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Šestodnevna manifestacija će se održavati u Splitu, Sinju, Trilju, Muću, Ogorju, Imotskom...
Popularizacija i približavanje znanosti građanima, prvenstveno djeci i mladim ljudima cilj je Festivala znanosti koji se održava diljem Hrvatske pa tako i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ovaj "domaći" organizira Sveučilište u Splitu, a šestodnevna će manifestacija zaviriti na različite lokacije - od Splita pa sve do Sinja, Trilja, Muća, Ogorja, Imotskog, Kaštela, Mosora i Omiša. Gotovo dvjesto predavanja, radionica, prezentacija, izložbi, pokusa, tribina i okruglih stolova bit će na ovom znanstvenom događanju čiji je krak posegnuo i do Zadra.

- Iznenadilo nas je koliko je zainteresiranih za Festival ove godine. Bit će skoro 200 sudionika koji će prezentirati što se i na koji način radi na više mjesta u našem gradu. I to je nešto što nam osigurava budućnost. Jedan moj prijatelj je kazao da djecu ne pozivamo na fakultet iz srednje škole, nego iz osnovne i iz vrtićke dobi. Zašto? Jer kad osjete čar istraživanja, proučavanja i što mogu saznati od malih nogu, nema straha ni za naše Sveučilište. Naravno da nam je najbitniji broj studenata - rekao je rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić.

Tema ovogodišnjeg festivala je život.

Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanost i inovacije objasnila je kako je tema života "bila inspirativna za znanstvenike, studente, ali i druge dionike koji sudjeluju na Festivalu znanosti jer su joj pristupili na različite načine".
- Vjerujem da će svi pronaći ponešto za sebe - kazala je.

I zbilja će pronaći jer na otvaranju Festivala bilo je i ljudskih tijela, forenzičarskih analiza, vulkana s lavom, sportskih lopti i drugih pomagala, modela zgrada i ustanova u 3D-u. No, to je tek dio.

Više se može pronaći OVDJE.

hr Mon May 02 2022 12:24:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/6261034fecdbd1f64c8b4570/80
Foto: hpps.com.hr

Hrvatska proljetna pedijatrijska škola od 25. do 29. travnja na Žnjanu

HPPŠ je namijenjena specijalistima pedijatrije, školske i adolescentne medicine, svim liječnicima, specijalizantima te ostalim medicinskim strukama
Od 25. do 29. travnja će se u hotelu Amphora na Žnjanu održati 38. po redu Hrvatska proljetna pedijatrijska škola. Svečano otvaranje je 25. travnja u 9 sati. Otvorenju će prisustvovati dužnosnici Grada i Županije, Sveučilišta, Medicinskog fakulteta i iz uprave KBC-a Split te Klinike za dječje bolesti.

Kongres Hrvatska proljetna pedijatrijska škola (HPPŠ) je trajni poslijediplomski tečaj I. kategorije s međunarodnim sudjelovanjem. Organizatori i pokrovitelji HPPŠ-e su Klinički bolnički centar Split, Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, Hrvatsko udruženje medicinskih sestara - Pedijatrijsko društvo, Sveučilište u Splitu - Sveučilišni odjel  zdravstvenih studija.

HPPŠ je namijenjena specijalistima pedijatrije, školske i adolescentne medicine, svim liječnicima, specijalizantima te ostalim medicinskim strukama koje se bave zdravstvenom zaštitom i skrbi o djeci. Predavači, iz Hrvatske i inozemstva, su  stručnjaci u pojedinim užim specijalističkim područjima. Bogata tradicija svrstava HPPŠ među jedinstvene i prepoznatljive oblike edukacije, ne samo u Hrvatskoj, već i izvan hrvatskih granica.



hr Thu Apr 21 2022 09:10:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .