Crveni alarm u apotekama: Već je kritično stanje s jednim važnim lijekom, nema ni zamjenskog

U Hrvatskoj, sudeći po HALMED-u, nemamo kritične nestašice nijednog
lijeka nego su, kažu, dostupne zamjenske terapije s istim djelatnim
tvarima ili iz istih terapijskih skupina. No, situacija u ljekarnama
ipak je drugačija, piše Jutarnji list.

U apotekama trenutno nedostaju brojni lijekovi, a kritična je
situacija s lijekom Litalir, kojim se liječi kronična mijeloična
leukemija i za koji nema zamjenskog lijeka. Nadalje, nema Augmentin
sirupa, za koji na HALMED-ovim stranicama uopće nije objavljena
nestašica. Nema ni Klavocin sirupa, Hyzaara (za liječenje esencijalne
hipertenzije u bolesnika u kojih krvni tlak nije dobro kontroliran samo
losartanom ili samo hidroklorotiazidom), Propranolola 40 mg (koristi u
profilaksi stenokardije u bolesnika s kroničnom stabilnom anginom
pektoris u naporu), Tobrex kapi, kao ni Tobrex masti…

– U ljekarnama i veledrogerijama situacija je barem 30 posto lošija
od onoga što se može vidjeti na HALMED-ovim stranicama, i to se stanje
iz dana u dan mijenja. Agencija o nestašici lijekova obavještava na
osnovi informacija koje im daju nositelji odobrenja (proizvođači), a to
ne odgovara stvarnom stanju na tržištu – kaže za Jutarnji predsjednica
Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

Pacijenti se masovno žale da nisu uspjeli dobiti propisani lijek, a HALMED tvrdi da nema kritičnih nestašica.

Soldo pojašnjava da ljekarnici ne smiju izdati generički, zamjenski
lijek ako na stranicama HALMED-a nije napisano da lijeka nema na
tržištu.

– Primjerice, roditelj ode navečer na Hitnu s djetetom i liječnik mu
propiše Augmentin sirup, kojega trenutno nema, ali na HALMED-ovim
stranicama nije napisano da je nestašica pa mu ljekarnik ne može izdati
zamjenski antibiotik nego roditelja mora uputiti po novi recept za drugi
lijek – objašnjava Soldo taj apsurd.

Kako bi se to izbjeglo, Ministarstvo zdravstva radi na Projektu za
upravljanje nestašicama lijekovima u sklopu kojega bi zdravstvene
ustanove izvještavale kakvo je stanje na lageru i tada bi bila jasnija
slika kojih lijekova zaista nema i koje su zalihe pri kraju.

To je na tragu inicijative o transparentnosti distribucije lijekova koju je najavila Europska komisija.

Iz HALMED-a pojašnjavaju da je na našem tržištu u promet stavljeno više
od 3500 odobrenih lijekova. Moguća je povremena nestašica svakoga
lijeka, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima, iz
logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane potražnje.