Na Peristilu promoviran najugledniji i najstariji hrvatski časopis

Novi broj najuglednijeg i najstarijeg znanstvenog časopisa posvećenog kulturnoj baštini i hrvatskoj povijesti umjetnosti, “Peristil”, koji je počeo izlaziti prije 60 godina, večeras je promoviran u prostorijama splitskog Filozofskog fakulteta na Peristilu.

Časopis su pokrenuli povjesničari umjetnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za povijesti umjetnosti profesori Grgo Gamulin (1910. – 1997.) i Milan Prelog (1919. – 1988), u nakladi Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. U dugoj povijesti časopis je profilirao hrvatsku znanost povijesti umjetnosti. Iako je ime dobio po Peristilu časopis se prvi puta promovira u Splitu i to baš na mjestu s kojim ga ne veže samo ime.

Glavna urednica časopisa Irena Kraševac je rekla da je u novom broju objavljena kompletna bibliografija i autorsko kazalo.

– U tih 60 godina u “Peristilu” je svoje članke i znanstvene radove vezane uz problematiku povijesti-umjetnosti objavilo više od 200 povjesničara-umjetnosti, a sveukupna bibliografija broji 700 jedinica. To je veliki minuli rad. Radi se o časopisu koji je bio relevantan za stručna pitanja i koji je pokrenut unutar Društva povjesničara-umjetnosti Hrvatske. Do danas nam je ostala enigma zašto časopis nosi naziv “Peristil’ jer se nije proslijedila usmena predaja među kolegama iz generacije na generaciju – rekla je Kraševac. Ona misli kako je naziv odabran “zbog jednog od naših najvrijednijih spomenika- Peristila koji se može istaknuti iznad svih ostalih u Hrvatskoj.”

Predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Zvonko Maković je naglasio kako je časopis “Peristil” višestruko važan jer su kroz njega prodefilirali najznačajniji povjesničari-umjetnosti koji su tu profilirali sebe kao stručnjake iznoseći svoje teze utemeljivši modernu znanost povijesti-umjetnosti.

-Rijetki su oni u našoj struci koji nisu imali objavljen tekst u ovom časopisu jer je to na određeni način i statusni simbol. Ono što nas zanima, a čega u novom broju “Peristila” nema to je status naše struke. Predsjednik sam jedne časne struke koja postoji već 60 godina i koja se pokazala iznimno važnom za kulturnu politiku, znanosti i kulturu uopće – rekao je Maković. Kako je istaknuo, nažalost vrlo često glas povjesničara umjetnosti se ne čuje, pogotovo kada je u pitanju kulturna baština, zaštita spomenika.

Današnja promocija časopisa je nastavak suradnje koju Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta ima s Društvom povjesničara umjetnosti Hrvatske.