Nekoordiniranost u hotelu Lav: Tko je ovdje lud?

Po običaju je potpredsjednik Vlade Branko Grčić imao najviše
toga za reći okupljenim novinarima u hotelu Lav, gdje se na konferenciji The
Economista okupila poslovna i politička creme de la creme ovog kantuna svijeta.

No na ono najaktualnije, pogotovo za splitsko područje –
kakvi su problemi u škveru i kamo smjera vlasnik Tomislav Debeljak – nije želio
odgovoriti.

– To morate pitati kolegu Vrdoljaka. Brodosplit je kao i
ostala brodogradilišta u njegovoj direktnoj nadležnosti, njemu se morate
obratiti detaljnije za sve pritužbe iz Brodosplita, iako sam kao potpredsjednik
za gospodarstvo čuo za taj problem. No to nije cijela istina o Brodosplitu i
ukupnom aranžmanu vezanom za restrukturiranje Brodosplita.

– Imamo najveći standard, kad usporedimo zemlje u regiji
imamo duplo i još i više plaće i mirovine. – zadovoljan je bio Grčić, no
priznao je i mjesta za određena poboljšanja, prvenstveno da je relativno malo
sredstava odlazi za R&D, istraživanje i razvoj.

– Planiramo prije svega kroz EU fondove povećati to za
duplo, sa 0,7 na 1,4 posto BDP-a. Osigurali smo novce za to, što je najvažnije.
U ove dvije, tri godine pripremili smo ogroman broj velikih, kapitalnih
investicija. Većina njih bit će financirana iz EU fondova, preko 70 posto je
financiranje javnih projekata sredstvima EU u novim zemljama članicama. To je
strategija koju ima i naša Vlada. – kazao je Branko Grčić, dodajući zapravo
očigledno, da je strategija vlasti da sve što se može financirati novcima EU –
i financira novcima EU?! Krenuo je potom s nabrajanjem velikih projekata i
cifiri: zagrebački aerodrom (250 milijuna eura), dubrovački aerodrom (250
milijuna eura), most Čiovo (30), vodoopskrba Osijek (70), vodoopskrba Poreč
(60), nabrojao je potpredsjednik Vlade, zadovoljno konstatirajući kako je u
proteklom valu jako velik broj pokrenutih i pripremljenih investicija. Jedva
čeka, najavio je potpredsjednik Vlade, narednih mjeseci pokretanje projekta
pelješki most (330 milijuna eura) i čitav niz manjih projekata, među kojima i
deset regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a svaki nije ispod 50
milijuna eura vrijedan.

“Građani su svojim potpisima izrazili svoje neslaganje”

– Vi znate što je dovelo do odustajanja od projekta
monetizacije, “prijetnja” referendumom jednom projektu koji je zbilja
trebao biti financijska injekcija smanjenju ukupnog javnog duga za 3 milijarde
eura. Ali, građani su svojim potpisima izrazili svoje neslaganje. Mi s jedne
strane čvrsto vjerujemo da je taj projekt bio dobar za Hrvatsku, omogućavao je
povrat jednog dijela javnog duga, što je jedan od glavnih problema Hrvatske, no
s druge strane imate volju građana koju je trebalo respektirati. – zaključio je
Branko Grčić.

Iako je nabrajao još silnije projekte povezivanja
(cestovnog, željezničkog,…) tako daleko u budućnost sve do 2030. godine, iako
drži da se tragedija poput one u Germanwingsu ne može dogoditi u Croatia
Airlinesu, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hajdaš Dončić, nije se
pak puno zabrinjavao.

– Novac za projekt monetizacije nije potrošen, četiri
milijuna kuna služi za nastavak procesa monetizacije. Vlada RH, još jednom
moram istaknuti, nije odustala od pojekta monetizacije. Mi i dalje monetiziramo
javni dug. – jasno i glasno je rekao Hajdaš Dončić.

Zanimljivo je da se sve odvijalo u razmaku od nekoliko
minuta, ove dvije izjave naime, pa ako već nisu razgovarali na sastancima Vlade
ili užeg kabineta, mogli su se barem “iskoordinirati” Grčić i Hajdaš
Dončić tu, u predvorju hotela Lav.