Srbija uz velike izazove preuzima predsjedanje OESS-om

Srbija počinje 2015. godinu
velikim izazovima na unutarnjoj i međunarodnoj političkoj sceni, a
preuzimanjem predsjedanja Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju
(OESS) bit će na dodatnoj provjeri njezina vjerodostojnost u
multilateralnim odnosima i doprinos razvoju uzajamnog povjerenja u
regiji.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić posljednjih je
dana 2014. posebno isticao da će Beograd, postajući diplomatskom
prijestolnicom za 57 država članica OESS-a, te predstavnika 11 drugih
zemalja, biti “vjerodostojan i pošten pregovarač”.

Pregovaračko umijeće Beograda bit će poglavito nužno u slučaju
ukrajinske krize, jer se Srbija nalazi u škarama između Bruxellesa i
Moskve.

Ti odnosi u međuvremenu nisu postali ništa manje složeni jer
Europska unija i dalje očekuje da joj se Srbija, kao kandidat za
članstvo, pridruži u sankcijama Rusiji, dok iz Kremlja stižu poruke koje
ohrabruju srbijanski državni vrh da ostane na istoj političkoj liniji
“tradicionalnog srpsko-ruskog prijateljstva”.

Srbijanski šef diplomacije upravo je na izmaku 2014. godine
nastojao posjetom Ukrajini dodatno objasniti poziciju Srbije u odnosima
Bruxelles-Beograd-Kijev-Moskva i, sudeći po izvješćima beogradskih
medija, vratio se zadovoljan time kako su Ukrajinci razumjeli stajališta
Srbije.

To je, iz nešto drukčijeg kuta, dodatno objasnio i otpravnik
poslova ukrajinskog veleposlanstva u Beogradu Mikola Džigun ocjenom da
je njegova zemlja “zadovoljna stavovima koje je Srbija iznijela uoči
predsjedanja OESS-om”.

“Ne smatramo da će tradicionalno prijateljstvo Srbije i Rusije
predstavljati problem”, rekao je Džigun, istaknuvši da su sankcije
Rusiji “način da se poštuje međunarodno pravo”, te da Ukrajina od Srbije
očekuje “neke hrabre odluke”.

Diplomatski odgovor Beograda je da u središte stavlja mirovni
proces. “Svjesni smo da će i 2015. Ukrajina biti dominantna tema u
OESS-u. U tom kontekstu glavni prioritet našeg predsjedanja bit će
poticanje sveobuhvatnog mirovnog procesa”, poručio je Dačić, naglasivši
kako “prioritet Srbiji ostaje i zapadni Balkan”, te jačanje odnosa u
regiji kako bi se premostili problemi iz prošlosti. Te probleme iz
prošlosti Srbija će rješavati, kako je najavio Dačić, “naročito s
najbližim susjedima”.

Paralelno s predsjedanjem OESS-om, Srbija ima obvezu održavati
napredak u europskim integracijama, dijalog i dodatnu normalizaciju
odnosa s Prištinom, a državni vrh u Beogradu više je puta ukazao da
istodobno nastoji jačati odnose s državama izvan EU-a, među kojima su
dominatne veze s Rusijom i Kinom.

Prvi potezi Srbije s mjesta predsjedajuće države Organizacijom
za europsku sigurnost i suradnju vidjet će se već nakon 15. siječnja,
kad Ivica Dačić od švicarskog kolege treba formalno preuzeti vođenje
Stalnog vijeća OESS-a, što će označiti i službeni početak predsjedanja.

U svakom slučaju, Srbija će biti pred velikim ispitom jer kao
predsjedateljica OESS-om, dolazi u tešku i neugodnu poziciju da ispuni
velika očekivanja partnera i na Zapadu i na Istoku i da istodobno
nadraste iskušenja u regiji kao država koja se nastoji nametnuti kao
jedan od lidera u tom dijelu Europe.