Marko Bertolino: Premalo planiranja i nejasne ideje dovode do anarhije i nereda kakav danas vlada na Žnjanu

Marko Bertolino je u saziv Skupštine Splitsko-dalmatinske županije prije tri i pol godine ušao na Listi don Ivana Grubišića, ali je djelovanje vrlo brzo nastavio kao nezavisni vijećnik. Na kraju mandata kaže da je rad u Skupštini za njega bilo zanimljivo iskustvo te da ga najviše veseli to što su neke inicijative bile uspješne. Unatoč tome, dodaje, još nije odlučio hoće li biti kandidat na izborima u svibnju.

– Postoje neki kontakti, ali još uvijek dvojim oko toga hoću li se aktivno angažirati u politici u ovom trenutku – kaže ovaj poduzetnik i projektant hidrotehničkih građevina. 

Najaktivniji je bio kada se raspravljalo o temama vezanim uz važnost upravljanja pomorskim dobrom. Smatra da se korištenje pomorskog dobra mora osigurati i „malom čoviku“, a da se investitorima treba omogućiti da planiraju investicije po definiranim uvjetima i zadanim pravilima. Boji se da će se prevelikom komercijalizacijom pomorsko dobro uništiti te da će se raskinuti veza ljudi koji žive na tom području u svrhu profita.

– Nužno je uspostaviti sustav gospodarenja pomorskim prostorom koji će zadovoljiti sve interese. Bojim se da će tzv. „komercijalna sidrišta“ potjerati male ljude s mora radi komercijalnih interesa pojedinaca, a ti mali ljudi drže svoje brodice u mandračima, plaćaju koncesiju na te mandrače, plaćaju vez, plaćaju korištenje pomorskog dobra, te kroz PDV na opremu i održavanje doprinose proračunu. Kad se zbroji sav benefit koji država dobiva, ta cifra u ukupnom iznosu donosi više od komercijalnih sidrišta i drugog komercijaliziranog sadržaja na pomorskom dobru. Kada nestane tih malih brodica i mandrača, njihovo mjesto će zauzeti elita s velikim jahtama, a mi koji ovdje živimo ćemo biti potisnuti s mora i time ćemo izgubiti i dio identiteta i tradicije. To se ne smije dogoditi! – upozorava Bertolino.

Komercijalna sidrišta

Trenutno je u izradi studija kojom bi se reguliralo postavljanje komercijalnih sidrišta. Ona bi trebala definirati uvale u kojima bi se ta sidra mogla stavljati, osnovne oblikovne elemente, kao i broj plovila.

– Trenutačno stanje je konfuzno i dugoročno neodrživo. “Sidrišta ” nisu predviđena prostornim planom, a da bi se moglo raditi komercijalno “sidrište” potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu, pa su se Uredi državne uprave dosjetili izdavati lokacijske dozvole na lokacijama gdje je u pomorskim kartama ucrtano sidro. I tu dolazimo do velikog problema. Ako je uvala pogodna za sidrenje vlastitim sidrom s plovila, znači da ispunjava nekoliko kriterija: da se povijesno koristi kao sidrište, da je dovoljna zaštićenost, da nije preduboka i da je sastav dna takav da omogućuje sidrenje vlastitim sidrom. Iz tih je razloga na pomorskim kartama i u peljarima ucrtano sidro.

One uvale koje su preduboke, kamenitog dna ili ako su zaštićene, neće imati ucrtano sidro, kao ni one uvale gdje se nalazi podvodna infrastruktura, dok područja izvan uvala nisu označena kao pogodna za sidrište, jer pomorska karta oslikava stanje na određenoj lokaciji tijekom čitave godine. Drugim riječima, komercijaliziramo uvale koje su najbolje za sidrenje vlastitim sidrom, te stavljamo bove, a one uvale koje su pogodne za staviti bove, ali ne i za sidrenje vlastitim sidrom, se ne komercijaliziraju. Jasna je diskrepancija između povećanja nautičkog sektora i smanjivanja iskoristivog prostora za korištenje – obrazlaže Bertolino te dodaje kako je motiv za postavljanje komercijalnih sidrišta najčešće povećanje broja plovila u uvalama u kojima se nalaze ugostiteljski objekti.

Povećanje broja plovima ima negativne strane

Upozorava kako povećanje broja plovila ima i svoje negativne strane poput utjecaja na eko sustav uvale, povećanje broja plovila dovodi i do povećanja zagađenja, a najugroženije su uvale koje su najzaštićenije od vjetrova.

– Sadašnjim sustavom se samo otima, a ne daje se ništa ili vrlo malo, što naročito pogađa vlasnike manjih brodica, lokalne nautičare, ribolovce, moreplovce i ribare. Nije zanemariv podatak o obvezi plaćanja naknade za korištenje pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici plovila, te kako iznos prikupljen od te naknade donosi više sume prihoda od svih koncesioniranih sidrišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji – kaže Bertolino i naglašava kako je glavni problem taj što se premalo vremena posvećuje planiranju u prostoru, a nejasne ideje dovode do anarhije i nereda kakav danas vlada na Žnjanu.

– Ista priča je i s (ne)planskom izgradnjom škola, nedovršenom komunalnom infrastrukturom po gradu i županiji. Ne mislim samo da se premalo vremena posvećuje prostornom planiranju, nego dugoročnom planiranju koje bi dalo odgovor čemu težimo, koji nam resursi za to trebaju, kako ostvariti taj plan slažući pojedine segmente sukladno realnim mogućnostima, a kad završimo sa slagalicom da nam grad i županija zablistaju u jednoj cjelini. Žnjan je pokazao i nemoć inspekcijskih službi i obraze k’o đonove uključenih u taj nered – kaže on.

Protukandidatima na izborima u svibnju biti će poprilično teško

Za župana Zlatka Ževrnju kaže da je profesionalac iza kojeg stoji dobro organizirana stranka i misli da će svim njegovim protukandidatima na izborima u svibnju biti poprilično teško. Problem je nezavisnih lista, tvrdi, nedostatak stranačke stege.

– Na lokalnoj razini ideologija ne bi trebala biti važan faktor, pa očekujem nastavak pojavljivanja nezavisnih lista i dalje, jer te promjene tjeraju i vladajuće i oporbu na agilniji angažman, što je u finalu dobro za razvoj i napredak – smatra Bertolino.