U nastavnoj godini
koja je završila prije nekoliko dana svi učenici osmih razreda pisali su
nacionalne ispite iz osam predmeta. Njihovi rezultati nisu ulazili u prosjek
ocjena, a cilj ispita bio je dobiti realnu sliku znanja naših učenika. Novinari
HRT-a istražili su je li se to i dogodilo.
Za početak treba
podsjetiti da su nacionalne ispite prošle godine učenici osmih razreda pisali u
samo 81 školi, a ove godine cijela generacija. U početku nije bilo jasno hoće
li rezultati ulaziti u ocjenu ili neće.
Nakon što su mnogi izjavili da je to dodatni stres za učenike, i kako ne bi
bilo sveopće pobune – donijeta je odluka – neće biti ocjenjivanja. Učenicima je
rečeno da budu opušteni i da se ne trebaju posebno pripremati. Tako su to mnogi
i shvatili.
“Zato što se oni ne ocjenjuju, osmaši nisu pokazali neki entuzijazam
ukratko”, “Bili su u trećem mjesecu ispiti, usred nastavne godine,
kad se pišu provjere kad je redovna nastava pa možda bi trebalo razmisliti da
se pomakne za kraj”, neke su od reakcija učitelja.
– Nekako sam se nadala da će to biti za srednju, pa da neću morati pisati
prijamni, ali to se nije dogodilo tako da imam osjećaj da sam uzalud pisala te
nacionalne ispite. Izgubili smo dosta nastave i bila je strka oko toga, kaže
učenica Iva.
A nakon strke došli su i rezultati. Na ispitu iz hrvatskog jezika najviše
učenika dobilo je trojku, matematike dvojku. Najbolje su napisali engleski
jezik, a najlošije fiziku i povijest. Gotovo 23 posto ocijenjeno je jedinicom.
– Povijest je pisana
zadnja i već je djeci bilo dosta svega. Neki su nakon 10 minuta izlazili van to
znači da su samo prolistali, kaže Snježana Hrkač Odak, prof.
povijesti i ravnateljica II. osnovne škole iz Čakovca.
Na fizici je bilo
pet puta više jedinica nego petica. Čak 16 posto, a dvojki 46 posto.
Učenica Ivana kaže
kako je “puno profesora reklo da to njima ništa ne znači, jer znaju da se
učenici nisu pripremali za te ispite.
– Učenici trebaju znati na početku školske godine koji je smisao i svrha
nacionalnih ispita, naglašava Bosiljko Đerek, prof. fizike u
zagrebačkoj OŠ Središće.
Iako nitko nema ništa protiv nacionalnih ispita u školama, kažu, pravila se
moraju znati na početku, a ne mijenjati ih u hodu, jer nisu nimalo jeftini,
riječ je o 3,5 milijuna eura.
To je jako puno novca, ako se ne shvaćaju ozbiljno. Pa se postavlja pitanje
kako će se na temelju toga analizirati realno znanje naših učenika. Dobru ideju
Ministarstva obrazovanja očito je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje ipak
trebao bolje pripremiti i provesti.