Ministar Barišić sastao se s ravnateljima javnih znanstvenih instituta

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić sa suradnicima sastao se u utorak s ravnateljicama i ravnateljima javnih znanstvenih instituta, s kojima je razgovarao o financiranju znanosti novcem koji je na raspolaganju iz državnog proračuna i europskih fondova te o pripremama za promjene zakona.

Najviše smo razgovarali o ulaganju u znanstvenu infrastrukturu, obnovu znanstvene opreme i infrastrukture, o financiranju znanstvenih novaka i mladih istraživača te o velikim strukturnim projektima koje imaju veliki instituti kao što su ‘Ruđer Bošković’ i Institut za fiziku, rekao je nakon sastanka Barišić, dodajući da je rasprava bila sadržajna.

 Druga tema je bila zakonski okvir financiranja znanosti, ponajprije izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Povjerenstvo za izmjene i dopune zakona prihvatilo je prijedloge koje ćemo uskoro uputiti u javnu raspravu, najavio je.

 Ravnatelj Instituta “Ruđer Bošković” Tome Antičić istaknuo je veliki projekt O-ZIP, koji bi trebao početi krajem sljedeće godine i trajati do 2021., a čija je vrijednost 60 milijuna eura. “Taj projekt bi preporodio ‘Ruđer’, postao bi ‘Ruđer na kvadrat’ ili ‘Ruđer 2’ u kojem bi se koncentrirali isključivo na dijelove u kojima smo najbolji u Hrvatskoj i čitavoj regiji, i koji imaju velike potencijale za gospodarstvo, i od čega bi gospodarstvo dugoročno profitiralo”, istaknuo je Antičić.

 “O-ZIP je u operativnom programu Hrvatske i financirat će se sto posto iz tog dijela, što je iznimno veliki iskorak za hrvatsku znanost”, rekao je, ističući kako će kroza nj “Ruđer” imati moderniji akcelerator koji će omogućiti mnogo preciznije istraživanje materijala, omogućiti važnu komponentu za okoliš, što je vrlo važno za Hrvatsku i zbog ekologije mora i zahtjeva Europske unije, te za medicinu kroz novu opremu za istraživanje lijekova.

 “Uz taj projekt veže nas niz promjena u aktima ‘Ruđera’, da sve više bude orijentiran prema izvrsnosti i potrebama gospodarstva, tako da ćemo uz projekt dobiti jednu moderniju instituciju koju nastojimo prilagoditi sustavu koji funkcionira u zapadnoj Europi koliko je to moguće u hrvatskim prilikama i s hrvatskim financijama”, rekao je Antičić.

 Državni tajnik Matko Glunčić rekao je da je jedan od tih strukturnih projekata strateški projekt Ministarstva znanosti koji se bavi znanstvenim predviđanjem potreba hrvatske znanosti. Radi se o bazi podataka koja će se sastojati od baze znanstvenika, instituta, sveučilišta, novih znanstvenika koji ulaze u sustav i bazi članaka i znanstvene opreme. Na temelju te baze će se pokušati napraviti program koji će predviđati što je hrvatskoj znanosti potrebno da bi što bolje napredovala, istaknuo je Glunčić.

 Ministar Barišić je istaknuo da je Hrvatska povećala udio nacionalnog financiranja iz državnog proračuna, čime se još više otvorila mogućnost financiranja iz europskih strukturnih fondova. U ovoj kalendarskoj godini u državnom proračunu predviđeno je povećanje od 53 milijuna kuna za nacionalnu komponentu u tim projektima. Budući da nacionalna komponenta u pravilu iznosi 15 posto, računamo na 85 posto sredstava iz europskih strukturnih fondova, tako da u razdoblju od 2014. – ali su faktički počeli realizirati ta sredstva od ove godine – do 2021. godine imamo na raspolaganju oko 12 milijarda kuna za resor znanosti i obrazovanja. To je iznos koji je veći nego što smo ikad imali dosad na raspolaganju, rekao je Barišić.

Posebno je istaknuo centre znanstvene izvrsnosti s 380 milijuna kuna, zatim infrastrukturu s oko 800 milijuna kuna i druge projekte.

 Pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Jelena Budak poduprla je to što je ministar Barišić okupio predstavnike znanstvenih instituta kao savjetodavnu platformu te je izrazila zadovoljstvo “promjenama koje će nastupiti oko zakonskog okvira kako bi normativni akti podupirali znanstvenu izvrsnost i zadržali mlade znanstvenike u sustavu znanosti”.

Zahvalni smo što je ministarstvo prepoznalo manjkavosti i zauzelo se za njihovo uklanjanje. Vjerujemo da ćemo kroz ovu suradnju u godinu-dvije uspješno izvršiti planirano, rekla je Jelena Budak.

 Pomoćnik ministra Tomislav Sokol upoznao je novinare s promjenama zakonskog okvira koje se ponajprije odnose na promjenu za izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja koja su se u praksi pokazala manjkavima i kojima je cilj motivirati znanstvenika da nastave raditi kad budu izabrani u zvanja, pisati radove i slično. Smisao je pojednostavniti neke procedure da bi institucije mogle lakše provesti te postupke izbora, rekao je.

 Rečeno je da će se olakšati uvjeti za produljenje rada znanstvenicima i profesorima nakon 65. godine života, za koje znanstveno-nastavne ustanove ocijene da su im potrebni. Te ustanove bi same mogle određivati kriterije i potrebe za produljenje rada do 70. godine života pod uvjetom da se radi o osobama koji su izabrane u trajno znanstveno zvanje.