Ostaci skradinskog konjanika idu na DNA analizu u Veliku Britaniju!

Na arheološkom nalazištu Vaćani – Lauše, kod Skradina, u petak će se obaviti uzimanje uzoraka sa starohrvatskog groblja koji će biti poslani na analizu DNA u novootvorenom laboratoriju za drevnu DNA u University College Dublin, na analizu stabilnih izotopa na University of Oxford, a datiranje ugljikom C14 obavit će se na Queen’s University u Belfastu. Uzimanje uzoraka obavit će dr. sc. Mario Novak sa zagrebačkog Instituta za antropologiju. U posljednjih desetak godina provode se intenzivna antropološka istraživanja ljudskih koštanih ostataka s niza nalazišta u Dalmaciji i zaleđu kako bi se proučili uvjeti, kvaliteta i način života starohrvatskih populacija, a ovo istraživanje bit će prvo u Hrvatskoj po tome što se do sada nije koristila kombinacija ovako kompleksnih analiza na jednom nalazištu.

– Osim standardnih antropoloških analiza kojima se određuje spol i starost, rekonstruira visina te bilježe prisutnosti patoloških promjena, u posljednje vrijeme koriste se najsuvremenije metode kao što su analize stabilnih izotopa u svrhu rekonstrukcije ishrane, analize drevne DNA u svrhu određivanja rodbinske povezanosti i određivanja spola kao i datacija ugljikom C14 kako bi se dobilo točno vrijeme ukopavanja analiziranih osoba – tvrdi dr. sc. Mario Novak i napominje kako su ove analize iznimno skupe te se ne provode u Hrvatskoj, već u inozemstvu, najčešće u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Dr. Novak ističe kako su arheološka istraživanja, koja posljednje tri godine provodi mr. sci. Željko Krnčević iz Muzeja grada Šibenika, pružila jedinstvenu priliku da se kroz kombinaciju standardnih antropoloških analiza te analize stabilnih izotopa, drevne DNA i datiranja ugljikom C14 pokusa rekonstruirati život pripadnika zajednice koja je tijekom ranog srednjeg vijeka nastanjivala to područje.Sustavna arheološka istraživanja na lokalitetu koji se nalazi u blizini Bribirske glavice financira Ministarstvo kulture, Šibensko-kninska županija i Grad Skradin, a do sada je otkriveno i istraženo 15 grobova iz vremena od 8. do 10. stoljeća.

Riječ je o ranosrednjovjekovnom groblju karakterističnom za ovo razdoblje u kojem doseljeni Hrvati još uvijek imaju neke poganske običaje, kao što je ostavljanje „poputbine“ u grobove. U proteklim kampanjama najznačajniji su nalazi keramičkih posuda, te ukop dva pokojnika u kamenom sarkofagu u kojem su pronađene i ukrašene mamuze. U zadnjih stotinjak godina, koliko traju istraživanja na području Šibenika, pronađeno je samo sedam mamuza i to bez ukrasa – kaže Željko Krnčević.

Ističe kako je za skelete pronađene u sarkofagu utvrđeno da su muškarci stari 35 i 15 godina koji su bili pokopani s konjaničkom opremom. Prošle je godine pronađen još jedan sarkofag u kojem je pokopan vrlo važan član te zajednice.

– Kolega Gunjača je uveo naziv „plemenski odličnik“ i čini mi se da je o tome riječ upravo i u Vaćanima. U sarkofagu koji je bio pokriven velikom monolitnom kamenom pločom pronađeni su izuzetni nalazi: starohrvatski mač s okovima korica, ostruge s opremom, te uz ostalo i cjelovito sačuvana staklena posuda. Staklene posude su izuzetna rijetkost u starohrvatskim grobovima, a pronađene su jedino na starohrvatskom groblju Nin Ždrijac. Usto, pronađen je i zlatnik Konstantina V Kopronima, a što na uvelike pomaže u datiranju cijelog horizonta starohrvatskih grobova – tvrdi Krnčević.

Slična istraživanja planirana su i za starohrvatska groblja u Dubravicama kraj Skradina te u šibenskom Donjem polju.