Počinje nova školska godina za više od pola milijuna učenika

Prvoga dana nove školske
2014./2015. godine u klupe će sjesti oko 330 tisuća osnovaca, među kojima
je prema privremenim podatcima o broju upisanih gotovo 41 i pol tisuća
prvašića, što je nešto više nego prošle školske godine kada je, prema
podatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) u Hrvatskoj
bilo 40.777 učenika prvih razreda osnovnih škola.

Drugoga ponedjeljka u rujnu nova školska godina počet će i za
gotovo 45 tisuća učenika prvih razreda srednjih škola od kojih je, prema
podatcima Uprave za odgoj i obrazovanje MZOS-a, čak 35.329 učenika ili
njih 78,73 posto, ostvarilo pravo upisa u prvi program na listi
prioriteta.

U drugi program na listi prioriteta upisalo se 4980 učenika
(11,10 posto), a njih 1767, odnosno 1,75 posto, u treći program na listi
prioriteta, 786 učenika (1,75 posto) u program kojim im je bio četvrti
prioritet, 398 ili 0,89 posto u peti prioritet i 0,46 posto, odnosno 208
učenika, u program koji je im je bio tek šesti na listi prioriteta.

Nakon ljetnog upisnog roka u srednje škole ostalo je samo 1405
djece, odnosno 3,13 posto, koja nisu uspjela ostvariti pravo upisa ni u
jedan od maksimalno šest programa koje su mogli staviti na svoju listu
prioriteta.

Najveći interes budući srednjoškolci pokazali su za gimnazije i
zanimanja iz sektora ekonomije, trgovine i poslovne administracije,
elektrotehnike i računarstva te turizma i ugostiteljstva u koje je u
ljetnom roku u prve razrede upisano 27.638 učenika, a najmanje za
zanimanja u sektoru tekstila i kože.

Slobodnih mjesta za jesenski upis ostalo je u strukovnim
programima, uglavnom u trogodišnjim programima te u privatnim školama. U
jesenskom roku većim će se dijelom popuniti srednje glazbene te druge
škole, ali, ističu u MZOS-u, ostat će i određeni broj slobodnih mjesta
dijelom zbog neracionalnoga planiranja, a dijelom u trogodišnjim
obrazovnim programima jer su, zbog činjenice da više nema bodovnog
praga, učenici odlučili upisati četverogodišnje programe. Također,
napominju u Ministarstvu, sve je manji broj djece koja završavaju osme
razrede, što je posebice slučaj u manjim sredinama i na otocima.

Više od 18.800 osnovaca ima teškoće u učenju

Jedno od pitanja koje je na početku nove školske godine izazvalo
dodatnu pozornost jest i hoće li učenici s posebnim potrebama 8. rujna
ući u razred sa svojim asistentima u nastavi i to zbog promjene načina
financiranja asistenata u nastavi koje, od ove školske godine, više neće
za njihov rad plaćati osnivači škola već će se njihove plaće
financirati iz socijalnoga fonda Europske unije (EU) za što je raspisan
natječaj koji je, rekao je pomoćnik ministra znanosti za standard,
strategije i posebne programe Staša Skenžić, u završnoj fazi.

Od ukupnoga broja učenika u osnovnim školama je 18.816 (5,61
posto) učenika s teškoćama, a njih 14.909 (4,45 posto od ukupnoga broja
osnovaca) integrirano je u redovite razredne odjele.

Uz tu potpunu integraciju, u osnovnim školama ostvaruje se i
djelomična integracija učenika koju realizira stručnjak
edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnom razrednom odjelu. Prema
podatcima Uprave za odgoj i obrazovanje MZOS-a, u osnovnim školama je u
školskoj godini 2012./2013. u navedeni oblik školovanja bilo uključeno
673 učenika i učenica. U redovitim školama ustrojeni su i razredni
odjeli za djecu s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju u koje
je uključeno 150 učenika i učenica. U osnovnim školama s općeobrazovnim
programima su i razredni odjeli za djecu s većim intelektualnim
poteškoćama i u njih je uključeno 250 učenika i učenica, a u sustavu
MZOS-a je i 19 osnovnoškolskih ustanova u kojima se nastava ostvaruje po
posebnim programima za djecu s teškoćama u koje su uključena 2254
učenika u sustavu osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u dobi do 21
godine.

I ove godine neće biti ocjena na polugodištu

Ni u novoj školskoj godini učenici neće dobiti ocjene na prvome
polugodištu, najavio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran
Mornar i napomenuo kako smo, otkako je ukinuto zaključivanje ocjena na
polugodištu, svjedoci brojnih rasprava u kojima je struka, pa i javnost,
podijeljena oko efikasnosti ove mjere i njezina učinka na kvalitetu
odgojno-obrazovnoga sustava. Nerijetko se pak, dodao je, posljednjih
dana mogu u javnosti čuti stavovi nekih roditelja, ravnatelja i
nastavnika, kako je nezaključivanje ocjena na polugodištu dovelo do
lošijeg uspjeha učenika.

Ali, istaknuo je Mornar na nedavnome susretu s novinarima,
usporedi li se uspjeh učenika u tri prethodne školske godine počevši od
2011./2012. godine u kojoj se zadnji put ocjene zaključivalo na
polugodištu, i školske godine 2012./2013., odnosno 2013./2014. u kojima
nije bilo zaključivanja ocjena na polugodištu, takve tvrdnje nisu
utemeljene.

Ministar je to potkrijepio podatcima preuzetim iz e-Matice na
dan 1. rujna 2014., iz kojih je vidljivo poboljšanje uspjeha učenika u
školskim godinama u kojima se ocjene na polugodištu nisu zaključivale.
Može se čak govoriti i o tome da su učenici, kojima se nisu zaključivale
ocjene na polugodištu u školskoj godini 2012./2013., odnosno
2013./2014. generalno gledajući ostvarili bolji uspjeh u odnosu na
školsku godinu 2011./2012. u kojoj su se ocjene na polugodištu
zaključivale.

Strategija bi trebala riješiti i pitanje licenciranja ravnatelja

Ministar Mornar nada se da će Hrvatski sabor uskoro donijeti
Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije, kojom se predlaže i
uvođenje licenciranja ravnatelja škola i uvođenje profesije ravnatelja, a
ne kao do sada, da funkcija ravnatelja bude samo jedna od faza u radu
nastavnika. U skladu sa Strategijom, nastavnik koji želi postati
ravnatelj, morat će proći i edukaciju za ravnatelje.

Budući da bi se 1. siječnja 2015. godine trebalo ići u reizbor
ravnatelja, postavlja se i pitanje hoće li uvjet za njihov reizbor biti
licenca što, po riječima ministra Mornara, neće biti uvjet za reizbor
ravnatelja.

Strategija predviđa da ravnatelji škola nužno trebaju imati
visoku stručnu spremu te se, s tim u vezi, postavlja i pitanje što će
biti s ravnateljima koji tu dužnost obnašaju s višom stručnom spremom
(VŠS), a u Hrvatskoj ih je 188 prema posljednjim podacima kojima
raspolaže MZOS , a prikupljeni su prije nekoliko mjeseci.