Vodič za neznalice: Depresija se ne liječi ni motikom, ni tabletom

Depresija nije lijenost, nedostatak volje, osjećaj slabog raspoloženja ili prolazne tuge, to je bolest čitavog tijela, izaziva u čovjeku neopisivu duševnu bol. Slikovito rečeno, depresija je pakao u vlastitom srcu. Kako bolest napreduje, dolazi se u zonu užasa i to se najčešće uoči kada ni sreća i osmijeh najmilijih i najbližih ne mogu više kod oboljelog izazvati baš nikakvu radost. Nažalost, velik broj depresija ostane neprepoznat, neki podaci govore čak i o 60 posto. Jednim dijelom to je zato što su simptomi prikriveni nekim drugim, primjerice tjelesnim simptomima i ostaju neprepoznati, a dijelom zbog stigmatiziranja psihičkog poremećaja.

Na sredstva za smirenje i lijekove protiv depresije godišnje se u Hrvatskoj potroši čak 160 milijuna kuna, u posljednjih pet godina njihova je upotreba porasla za dvadeset posto. Na globalnoj razini, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija, depresija će do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem. Trenutačno je na četvrtom mjestu, u ženskoj populaciji prvi.

Portal živim donosi nekoliko stvari koje će razumjeti samo oni koji uzimaju antidepresive.

Antidepresivi nisu lijek

Antidepresivi koji se najčešće koriste za liječenje depresije, utječu na niz kemikalija u mozgu koji se zovu neurotransmiteri, a za koje se smatra da su uključeni u regulaciju našeg raspoloženja. Iako lijekovi mogu napraviti drastičan preokret u poboljšanju raspoloženja, to ne znači uvijek da je ‘lošim’ danima došao kraj.

– Antidepresivi nisu sretne pilule. Oni mi samo uklone maglu, te mi pomažu da stvari vidim jasnije – rekla je Zagrepčanka Martina. Gotovo dva desetljeća (s pauzama) uzima lijekove koji joj pomažu u borbi s depresijom i anksioznošću.

– Moji antidepresivi su samo jedan komad alata u mojoj kutiji za alat – rekla je.

Josipu iz Zagreba antidepresivi su pomogli tako da su mu negativne misli brže ‘nestale’ iz glave. Kaže da bi se bez lijekova zasigurno osjećao slomljeno.

– Kad pijem lijekove ne osjećam se grozno, a negativni osjećaji brzo prođu. A to je zapravo drastično poboljšanje – kaže.

Ne morate na njima biti zauvijek (no možda ćete i biti)

Kao i što se kod uzimanja antidepresiva morate savjetovati s liječnikom, tako se i u slučaju prestanka također morate konzultirati. Nikako nije uputno sam određivati terapiju, posebno njezino trajanje. U većini slučajeva, vaš doktor će htjeti da budete relativno bez simptoma oko godinu dana, prije nego što uopće uzme u obzir zaustavljanje terapije.

Ako i jeste na njima stalno, to nije zato što ste ovisnik

– U glavi sam si stalno davala rokove kad ću prestati uzimati tablete. Trebalo mi je dosta vremena da se pomirim s činjenicom da ću ih najvjerojatnije uzimati do kraja života. Vjerujem da je to dio moje genetike i nešto što mi je potrebno – kaže Martina. Njen stav je, kažu stručnjaci, ključ u razumijevanju dugoročnog uzimanja antidepresiva.

Nije uvijek lako donijeti odluku da ih počnete piti

– Mnogi su skeptični oko lijekova, brinu se osude okoline. Što će drugi reći… Moja najveća unutarnja borba bila je kad sam se htjela osjećati bolje sama od sebe. Da sam samo više pila ‘čudotvorne’ čajeve, više meditirala, razgovarala sa psihijatrom… izliječila bih se prirodnim putem – govori Martina. Dodaje da je takav način nije doveo nigdje.

– Znala sam da trebam nešto učiniti. Nešto više. Shvatila sam da si sama ne mogu pomoći. Liječnik mi je sve objasnio, i nakon razgovora sam odmah znala da je to najbolja odluka za mene – kaže Martina.

Nuspojave mogu biti bezopasne ili paklene

Mnoge nuspojave poput debljanja, nesanice, mučnine, niskog libida, proljeva zvuče zastrašujuće. Pojedini lijekovi imaju lošiju reputaciju zbog određenih nuspojava, no mučnine, glavobolje i osjećaj nervoze obično nestaju nakon nekoliko tjedana.

– Terapija se određuje upravo po profilu nuspojava, odnosno po podnošljivosti lijeka, budući da su svi antidepresivi djelotvorni, u korelaciji s kliničkom slikom i individualnim osobinama bolesnika. Lijek je samo dio liječenja, i to ne kod svih i ne u svim okolnostima; zato je važna individualna prosudba kada i kome dati lijek i kakvom terapijom početi liječenje, a nadasve što očekujemo od pojedinog modaliteta liječenja. Naše kliničko iskustvo potvrđuje da su u radu s teže depresivnim pacijentima, posebice onima u psihotičnim slikama, slikama suicidalnog ponašanja, silnih tjeskoba i dubokih otklona raspoloženja, lijekovi neizostavna terapija. Ni jedan depresivni pacijent nije sličan drugom pa naglašavam potrebu individualnog pristupa liječenju. Važno je da se svaki postupak i modalitet liječenja poduzima s razlogom – kaže prim. dr. sc. Petrana Brečić, prenosi portal živim.