Gdje s građevinskim otpadom? Deponiji se gomilaju, a pojedinci i dalje u oglasima nude ilegalno odlaganje

Scene ilegalnih deponija i građevinskih ostavština na dnevnoj bazi sve su učestalije, štoviše priča iz dana u dan postaje sve aktualnija jer se pod okriljem noći u Županiji svakog dana rodi barem po jedno mjesto gdje građani ostavljaju svoj otpad, posebice građevinski, u narodu poznatiji kao šut, nakon brojnih radova.

Tijekom ljetne sezone redali su se slučajevi divljih deponija diljem Dalmacije. Javnost je bila zgrožena jednim na Kozjaku, bilo ih je i pokraj Jadra, u Žrnovnici, u Brnazama pokraj Sinja, a onaj najnoviji, barem po objavama medija, bio je onaj u Vrsinama pokraj Marine.

U većini slučajeva, već i ranije napisano, tvorci odlagališta djeluju u noćnim satima ostavljajući za sobom nemjerljivu štetu, ali još jedan gori problem stvorio se kada je donesena odluka kako je, za građevinski otpad, Karepovac geschlossen, što na njemačkom znači zatvoren. Niti njemačka Hilfe (sinonim za pomoć) ne bi pomogla apsurdnim situacijama s kojima se susreću građani Splita koji se upuštaju u renoviranje stanova, apartmana ili obiteljskih kuća jer, jednostavno rečeno, šut nemaju gdje odvesti.

Odlučili smo stoga provjeriti gdje završava građevinski otpad, ali i pokušali saznati kako riješiti problem šuta koji, zapravo, nema mjesto gdje bi se odvezao. Čest posrednik u cijeloj priči je splitska Čistoća, a iako oni nisu odgovorni za deponije, točnije to nije u njihovoj nadležnosti.

– Nelegalno odloženi građevinski otpad se svakodnevno prijavljuje komunalnom redarstvu. Čistoća d.o.o. Split ne može zbrinjavati tako odloženi otpad bez naloga komunalnog redarstva. Trenutno na području Splitsko-dalmatinske županije ne postoji odlagalište građevinskog otpada koje je organizirala neka od jedinica lokalne samouprave. Građani bi sami kod izvođenja radova trebali voditi brigu o zbrinjavanju građevinskog otpada – stoji u odgovoru iz Čistoće na naš upit o nelegalnim odlagalištima otpada.

Kako kažu, postoji tek nekoliko prostora na širem području na kojima se može odložiti građevinski otpad:

– Na području županije postoji nekoliko subjekata koji prihvaćaju nerazvrstani građevinski otpad (Dugopolje i Imotski) od građana te na području Kaštel Sućurca u eksploatacijskom polju Sveti Kajo, tvrtka Cemex d.d. koji prima razvrstani građevinski otpad. Najbliže odlagalište građevinskog otpada koje je organizirala jedinica lokalne samouprave je odlagalište Bikarac kod Šibenika – zaključuju iz Čistoće.

Stvari tu postaju jasnije. Po svemu sudeći, za legalno odvoženje građevinskog otpada potrebno je potegnuti put do Šibenika što uistinu nije jeftin pothvat. Odlučili smo zato potražiti na web oglasnicima osobe ili obrte koji nude usluge odvoza šuta.

– Oko 40 vreća šuta stajalo bi vas 700, 800 kuna jer je malo nezgodno zbog deponiranja tog šuta otkako su to zabranili na Karepovcu.

– Gdje odvozite taj šut?

– Vi ne brinite što se toga tiče.

– Pa sami ste rekli da se na Karepovac više ne može odvesti otpad?

– Da, rekao sam. Prijatelj na selu ima svoju privatnu rupu u kojoj mi bacamo taj šut – rekao nam je jedan od onih kojeg smo našli u oglasniku, a koji nas je iznenadio svojim odgovorom.

Svako odlaganje, zapravo, svede se na iste postupke odlaganje šuta na ilegalnim mjestima. Pitali smo stoga Županiju, točnije Komunalni odjel gdje bi taj građevinski otpad trebao završiti.

–  Gospodarenje građevnim otpadom temelji se  na Zakon o održivom gospodarenju otpadom i provedbenim propisima.
Cilj sustava gospodarenja sustav građevnim otpadom je osigurati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i drugi način materijalne oporabe, uključujući postupak zatrpavanja i nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale.

Sukladno važećem Zakonu održivom gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave dužne na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada – rekli su u Županiji, a takvog mjesta, kako su nam potvrdili iz Čistoće, na području naše jedinice nema.

O tom problemu na aktulnom satu Tematske sjednice Gradskog vijeća Splita govorio je i HNS-ov vijećnik Srđan Gjurković pritom ističući kao rješenje problema Lećevicu:

– Danas se svaki stan preuređuje u apartman, gdje se to sve odlaže. To je bio temelj za korupciju. Naš stav je da je Lećevica štetan projekt, dovest će do financijske ovisnosti. Potrebna je rekonstrukcija projekta, treba vidjeti je li povoljan za odlaganje građevinskog i drugog otpada – kazao je, među ostalim, Gjurković.

Po neslužbenim informacijama baš je to nelegalno odlaganje otpada koštalo i bivšeg direktora Čistoće te pozicije. Na teret mu se, po nekim saznanjima, stavlja kako je na nagovor drugih osumnjičenih dopustio odlaganje građevinskog otpada bez plaćanja naknade i time tvrtku oštetio za više od 400 tisuća kuna.

U posjedu smo informacija i kako se gradovi Split, Solin i Kaštela pokušavaju dogovoriti oko zajedničke lokacija za rješenje problema odlaganja građevinskog otpada, ali do tada ćemo i dalje biti svjedoci nastajanja novih mjesta koje će ‘krasiti’ građevinski otpad. Tko zna, možda jedno takvo ‘nikne’ i ispred Banovine jer, po dojmu, strpljenje građana je ‘na isteku’.