Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62af859718d1cb0c978b45ef/80
Foto: Hrvatsko nadzemlje

Ugledni psihijatar Franić o problemu novog doba: ''Naši stari su do podne znali popiti do dvije litre bevande i narezati ploču pancete, ali bi ih sagorjeli motikom''

Brojke koje kažu da su nam djeca najdeblja u Europi s 30% pretilih govore da nešto radimo opasno krivo, tvrdi Franić
Sve češće uočavamo da mladi danas imaju drugačije prehrambene navike od starijih generacija. ''Kuga novog doba'' kako neki stručnjaci nazivaju pretilost, sve je češća upravo kod djece i mladih. Gotovo svako deseto dijete pri upisu u prvi razred je pretilo. Razlozi su najčešće zbir djelovanja različitih čimbenika; genetskog, načina života i prehrane, a pretilost, nepravilna prehrana, pušenje i tjelesna neaktivnost vodeći su uzroci bolesti srca i moždanog udara. Upravo je usvajanje zdravih životnih navika u djetinjstvu najbolji način prevencije bolesti srca kasnije u životu. 

Djeca i adolescenti koji imaju uravnoteženu pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost odrast će u zdrave ljude. Pretila djeca približno su tri puta više ugrožena od visokog tlaka nego djeca koja nisu pretila. S druge pak strane sve veći broj mladih osoba boluje od poremećaja u prehrani, više od 35.000 osoba, većinom mlade žene ili mladi muškarci koji imaju značajnih poteškoća s prihvaćanjem vlastitog tijela što rezultira izgladnjivanjem, nezadovoljstvom i manjkom samopoštovanja. 

Povod je to za razgovor s prof. dr. sc. prim. Tomislavom Franićem, dr. med., profesorom na Medicinskom fakultetu i uglednim splitskim dječjim psihijatrom. Razgovarali smo o fenomenu hrane s emocionalnog, psihološkog, psihijatrijskog i sociološkog aspekta, ali i o poremećajima u prehrani. 

Uočavajući trendove kada sve više mladih ima posebne prehrambene navike. Što možemo reći - kakva je prehrana bila nekad, a kakva je danas? 

- Prehrana nekad i sada se bitno razlikuje ako govorimo o samim namirnicama kao i prehrambenim prerađevinama. Repertoar i količina hrane su bili bitno manji i uži i sve je bilo iz prirodnijeg uzgoja. Napretkom tehnologije napredovala su i agronomija i prehrambena industrija. Proizvodi se više i raznolikije, a postoji i niz potpuno novih prehrambenih derivata. Također globalizacija je dovela i do toga da se u prehrani mogu lako naći proizvodi iz cijelog svijeta koji su nekad bili čista egzotika jer se jednostavno zbog sporosti transporta i nemogućnosti zamrzavanja ili konzerviranja nisu ni mogli dopremiti u jestivom stanju.

Postojanje sve većeg broja prehrambenih derivata može značiti veću mogućnost prisutnosti ''neprirodne'', ''umjetne hrane''. To otvara prostor većem i nekontroliranom unosu nezdravih namirnica u smislu količine i odnosa pojedinih bjelančevina, ugljikohidrata, masti, soli, minerala, zaslađivača, aditiva, konzervansa... To bi naravno u uređenoj, zdravstveno osviještenoj državi i naciji trebalo biti pod strogom kontrolom sustava, ali i u domeni naše odgovornosti - što, koliko i kako ćemo jesti. Napredak je doveo i do ubrzanja života, a time i potrebe i za brzom prehranom. Nisu samo u pitanju fast-food lanci ili polugotovi pripravci za podgrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Čak i tradicionalna hrana se rafinira pa je dovoljno spomenuti primjer pure ili palente koja se danas skuha u proključaloj vodi za par minuta, a ona prava mljevena u kamenom mlinu se kuha sat dva. Ubrzanje nas tjera prema brzom jedenju i preskakanju obroka. S druge strane nismo se ubrzali ili pojačali u fizičkoj aktivnosti.

Napredak nam je donio brojna transportna i radna pomagala, a i koncept našeg učenja, življenja i rada je sve više sedentaran ili sjedilački. Dakle imamo kombinaciju za prehrambenu katastrofu: sve više (loše) hrane i prehrambenih derivata i sve manje kretanja uz sve više sjedenja pred ekranima ali ne i za obiteljskim ručkom. Obitelj je ili rastrčana na sve strane ili razorena. Ne znači da taj recept moramo primijeniti, a ipak brojke koje kažu da su nam djeca najdeblja u Europi s 30% pretilih kazuju da nešto radimo opasno krivo. 

Možemo čuti o zdravoj i nezdravoj hrani, zašto je maslac loš, a avokado dobar? 

- Spreman sam ići do ekstrema i kazati da ne postoji ni jedna vrsta hrane koja je je nužno nezdrava. Skloniji sam reći da postoje nezdrave prehrambene navike i odnos prema hrani. Što je nezdravo u jednom masnom hamburgeru od nekoliko stotina kalorija ako ga pojedemo jednom mjesečno? A postoje i nezdravi obrasci fizičke aktivnosti odnosno neaktivnosti.  Naši stari su kao težaci do podne znali popiti litru dvije bevande i narezati ploču pancete, ali bi te kalorije i sagorjeli motikom. 

Koja je tajna zdrave prehrane? Ne vrijedi li pravilo, sezonsko, lokalno, domaće u umjerenim količinama? 

- Na ovo pitanje se nema što dodati osim još umjereno, raznovrsno, redovito. 

Koliki je utjecaj medija, influencera u oblikovanju stava prema poželjnom izgledu? Kako se s time nositi kao mlada osoba? 

- Mladima, a osobito adolescentima u njihovoj formativnoj fazi, su potrebni uzori obično su to ili vršnjaci ili neke medijski eksponirane osobe. S roditeljima u tim burnim godinama ratujemo čak ih i sotoniziramo. To nam je potrebno da odrastemo u zrelu osobu. A kako se odvojiti od roditelja, od tate koji je najjači i mame koja je najljepša i najbolje kuha ako ne odlaskom u suprotnost i bijeg od tih boomera koji ih nagovaraju. Dakle uzori se traže u drugima. Kao uzore biramo od onoga što nam se nudi a čini mi se da ponuda baš i nije sjajna. Jako je malo influencera koji nude sadržaj, nudi se  samo shape of you - oblik, forma. Nositi se s time nije lako, no mislim da je na nama starijima  pa čak i tim samo nešto starijim influencerima da ponudimo sadržaj i kvalitetu. Uvijek se ide iz postavke mladi su krivi, nikad gorih mladih i tako još od Sokrata 400 godina prije Krista. Nisu krivi mladi krivi smo mi. Djeca, a onda i mladi, su naš proizvod. 

Koji su uzroci i prvi simptomi poremećaja u prehrani? Gdje tražiti pomoći? 

- To ovisi o kojem poluporemećaja prehrane govorimo, ali to nije teško. Pitanje je koliko želimo vidjeti da nam je dijete bolesno, a i koliko to vidi mlada osoba. Ako govorimo o anoreksiji  odgovor se krije u samom porijeklu naziva anoreksija koji označava pomanjkanje teka, što je točan prijevod s grčkog jezika, gdje je a=bez, a rexis=želja. Temeljno psihološko obilježje je ekstremno iskrivljeni doživljaj i slika vlastitog tijela. To obično znači da oboljeli vide sebe kao pretile, s prevelikom tjelesnom težinom a često imaju i neke ciljne iskrivljene slike onoga što bi bio njihov ''idealan'' izgled ili tjelesna težina, a koji brojevi su često nespojivi sa životom. Prisutan je i intenzivan strah od dobitka na tjelesnoj masi ili debljanja i/ili stalna nastojanja i ponašanja koja ometaju povratak tjelesne mase.

Pretilost je povećana tjelesna masa iznad određenog postotka prema razvojnim tablicama za dob. Anoreksija je primarno medicinski duševni poremećaj i pomoć se traži kod medicinara, liječnika-psihijatra. Naravno po uputi liječnika obiteljske medicine. Dijagnosticiranje anoreksije i pretilosti uključuje ne samo utvrđivanje tih poremećaja nego i isključivanje drugih mogućih tjelesnih stanja koji ih mogu imitirati (hipotireoza, hipertireoza, tumori hipofize, drugi endokrilni poremećaji, šećerna bolest i niz drugih). Pretilost je malo šire područje i psihijatri tu nisu u prvom planu, no i tu je dokazana recipročna povezanost.

Depresivno dijete zbog depresije može postati pretilo i obrnuto pretilo dijete zbog pretilosti može postati depresivno. Dakle i tu je psihijatrija u igri, no ne tako u prvom planu. Naravno nakon dijagnosticiranja nam neizmjerno su nam važni provjereno educirani psihoterapeuti i drugi profili stručnjaka no najvažniji i najproksimalniji lječidbeni faktor bi trebala biti obitelj koju moramo educirati da razumije što se zbiva, educirati da zna kako pružiti podršku i razumijevanje, ali pružiti podršku i razumijevanje i njima samima.
hr Sun Jun 19 2022 11:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62c2f6a018d1cb29da8b458c/80
Foto: HZV

Povećan broj požara u 2022. godini: Budite savjesni. Spriječite požar!

Podaci potvrđuju da je u ovoj godini došlo do povećanja broja požara u gotovo svim kategorijama te da se opožarena površina povećala za više od 240% u odnosu na prošlu godinu

U prvih 6 mjeseci ove godine zabilježena su ukupno 9.673 požara i 6.890 požara na otvorenom prostoru što je gledajući postotke, povećanje ukupnog broja požara od 34% dok je ukupan broj požara na otvorenom prostoru u odnosu na prošlu godinu povećan za više od 50%. Podaci su to Državnog vatrogasnog operativnog središta 193 koji potvrđuju da je u ovoj godini došlo do povećanja broja požara u gotovo svim kategorijama te da se opožarena površina povećala za više od 240% u odnosu na prošlu godinu.


Nažalost, došlo je i do povećanja broja stradalih pa je tako prošle godine u promatranome razdoblju zabilježeno 15 smrtnih slučajeva dok su ove godine zabilježena čak 22. Također, povećan je i broj ozlijeđenih osoba pa ih je tako prošle godine bilo 62 dok je u ovoj godini 84. Povećani su i zahtjevi za angažiranje zračnih snaga za gotovo 30% kao i zahtjevi za angažiranjem pripadnika Državnih vatrogasnih intervencijskih postrojbi za 200%.


- Prve mjesece ove godine obilježilo je razdoblje bez većih padalina uz dosta vjetra što je svakako pridonijelo povećanju broja požara. Osobito je to vidljivo u proljetnim mjesecima kada se građani, unatoč apelima za ekološko zbrinjavanje, i dalje odlučuju na spaljivanje biljnih ostataka. Često to rade za vjetrovita vremena te mjesto spaljivanja ostavljaju bez nadzora što za posljedicu ima da se požar brzo proširi na okolno raslinje, kazao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Također je podsjetio još jedanput na odgovorno ponašanje kojim svi možemo doprinijeti smanjenju broja požara.

- Na svim ovim požarima na otvorenom prostoru angažirani su značajni ljudski i materijalni resursi, a nerijetko su bili ugroženi i objekti kao i ljudski životi. Svjedoci smo sve ekstremnijih klimatoloških pojava, a visoke temperature i manji broj padalina uzrok su velikog i vrlo velikog indeksa opasnosti od šumskih požara koji je proglašen za gotovo cijelu Hrvatsku. Stoga ponavljamo da je važno da građani ne lože vatru na otvorenome, ukoliko koriste roštilje u svojem domaćinstvu da ugase žar, da ne bacaju opuške te da zovu vatrogasce na broj 193 ili Centar 112 ukoliko primijete požar, zaključno je kazao Tucaković.

hr Mon Jul 04 2022 16:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62c2e3d018d1cb2ada8b457b/80
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan

Predsjednik Milanović primio predstavnike Udruge veterana Domovinskog rata 114. brigade Hrvatske vojske

Ova brigada je utemeljena 1991. godine u Kaštel Sućurcu od ‘škverske bojne’ iz splitskog brodogradilišta i postojećih satnija, a poslije i drugih poduzeća Splita, Solina i Kaštela…
Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je danas u Uredu predsjednika predstavnike Udruge veterana Domovinskog rata 114. brigade Hrvatske vojske. Na sastanku su bili predsjednik Udruge umirovljeni satnik Ante Banović-Krilnik, bivši zapovjednik 114. brigade HV-a umirovljeni general-bojnik Slaven Zdilar i zapovjednik 3. bojne 114. brigade HV-a umirovljeni satnik Stipe Ćoso.

Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjem radu i daljnjim planovima Udruge veterana Domovinskog rata 114. brigade HV-a pri čemu su članovi Udruge informirali predsjednika Milanovića i o problemima s kojima se Udruga i članovi Udruge suočavaju. Udruga danas ima oko 300 članova.

Bivši zapovjednici brigade i članovi Udruge predstavili su predsjedniku Milanoviću brigadu koja je utemeljena 1. lipnja 1991. godine u Kaštel Sućurcu od ‘škverske bojne’ iz splitskog brodogradilišta i postojećih satnija, a poslije i drugih poduzeća iz Splita, Solina i Kaštela, zbog čega su je zvali ‘radničkom’ brigadom. Postrojba je tijekom Domovinskog rata odigrala važnu ulogu na mnogim hrvatskim bojištima, bila je angažirana na Južnom bojištu, a sudjelovala je i u operacijama Peruča, Maslenica Velebit, Zima ’94, Ljeto ’95. i Oluja. Tijekom ratnog puta kroz postrojbu je prošlo preko 7900 pripadnika, 88 ih je smrtno stradalo, a nekoliko stotina ranjeno.

Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.


hr Mon Jul 04 2022 14:58:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62c2e15e18d1cb7cda8b4568/80

Domovinski pokret: "Progresivna ljevica zarobljena u ne tako progresivnoj povijesti"

Ovih dana čitamo istup Suzane Piacun, SDP-ove kandidatkinje s proteklih izbora, koja kao uvjet ulaska u koaliciju s Centrom Ivice Puljka najavljuje restauraciju komunističkih simbola u javnom životu Splita
Domovinski pokret, veliko iznenađenje izvanrednih izbora u Splitu s dva vijećnička mandata oglasio se o aktualnim događajima u Splitu:
- Koliko puta do sada smo čuli kako nacionalna politička opcija, za ljevičare tzv. desnica, želi društvo vratiti u prošlost - u razdoblje Drugog svjetskog rata? Nacionalnoj političkoj opciji stalno se imputira kako živi na društvenim podjelama i ideologiji. Naravno kako su to medijski spinovi političke garniture koja u osnovi i nema ništa za ponuditi građanima osim ispraznog pozivanja na antifašizam, a ustvari na komunističku diktaturu.
Za razliku od "progresivne ljevice", nacionalna politička opcija predvođena Domovinskim pokretom jedina je na proteklim izborima ponudila konkretna rješenja za goruće probleme grada Splita. Detektirali smo ključne probleme i ponudili modele financiranja za realizaciju velikih projekata.
S druge strane, ovih dana čitamo istup Suzane Piacun, SDP-ove kandidatkinje s proteklih izbora, koja kao uvjet ulaska u koaliciju s Centrom Ivice Puljka najavljuje restauraciju komunističkih simbola u javnom životu Splita. Budući bi se u kolo s Puljkom i SDP-om trebao uhvatiti i Most, barem tako najavljuje Puljak, a dalo bi se zaključiti i po hodočašću čestitara iz Mosta u izborni stožer Puljka u noći izbora, bilo bi interesantno čuti i njihovo mišljenje o "datumu oslobađanja Splita".
Domovinski pokret i nacionalna koalicija koju predvodimo u Gradskom vijeću bit će konstruktivan faktor i predlagati rješenja za koja mislimo da su potrebna kako bi grad napredovao u svakom pogledu. Međutim, na bilo koji znak nametanja i vraćanja poraženih i zločinačkih ideologija u javni prostor grada Splita reagirat ćemo svim raspoloživim sredstvima.
Ova država stvorena je i obranjena na žrtvi naših branitelja u Domovinskom ratu, a sva ostala ideološka zastranjenja pod plaštom dnevne politike naići će na odlučan odgovor nacionalne političke opcije.

hr Mon Jul 04 2022 14:47:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62c2bc5718d1cb88d88b459e/80
Foto: PU SD

Međunarodna policijska suradnja na području cijele Dalmacije, ima ih iz devet zemalja

Policajaca ima sa svih strana svijeta, najviše iz zemalja iz kojih najviše turista dolazi u Hrvatsku
U sklopu projekta „Sigurna turistička destinacija 2022“ danas, 04. srpnja 2022. godine,  u Policijsku upravu splitsko-dalmatinsku stigli su strani policijski službenici koji će tijekom ljeta obavljati poslove u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Policijsku upravu splitsko-dalmatinsku stigli su strani policajci iz Republike Italije, Francuske, Južne Koreje, Njemačke, Bavarske, Poljske, Slovačke, Bosne i Hercegovine i Češke Republike. Biti će raspoređeni u policijskim postajama u Splitu, Trogiru, Omišu, Makarskoj, a poslove će također obavljati  u Postaji pomorske policije Split i u Postaji aerodromske policije Resnik.

Policijski službenici raditi će na područjima na kojima ljetuje najveći broj gostiju iz njihovih zemalja. Uz ostale svakodnevne zadaće, značaj njihovog boravka i rada prvenstveno je razvidan u situacijama kada je stranim turistima potrebna pomoć policije, a njihovim sudjelovanjem u takvim situacijama nestaje i jezična barijera što znatno olakšava postupanje hrvatske policije. Danas je u policijsku upravu stiglo i započelo s radom ukupno 17 stranih policijskih službenika

Načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić zaželio je stranim policijskim službenicima dobrodošlicu i ugodan boravak i rad u Hrvatskoj. „Svakako će nam vaša potpora biti potrebna posebno u komunikaciji sa stranim turistima koji ljetuju na našem području. Obzirom na odlična dosadašnja iskustva, nadam se da će i ova sezona biti uspješna i da ćete nam se opet vratiti iduće godine. Ove godine na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske radit će i boravit strani policijski službenici iz devet zemalja. Međunarodna  suradnja policijskih službenika u odori uistinu je uspješan i hvale vrijedan projekt i do sada je postigao odlične rezultate.“ Naveo je načelnik Marendić.

Paško Ugrina, voditelj poslova prevencije u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj istakao je kako će strani policijski službenici poslove obavljati zajedno s hrvatskim policajcima i raditi će na području Splita, Trogira, Omiša, Makarske, ali ići će po potrebi i na druga područja i druge županije ukoliko to bude potrebno.

Strani policijski službenici od danas započimaju s radom zajedno s hrvatskim kolegama. Na uvodnom predstavljanju naveli su kako se raduju radu i boravku u Hrvatskoj. Temeljem dosadašnjih pozitivnih iskustava, sigurni su kako će njihov boravak i rad u Hrvatskoj biti uspješan i na korist njihovim državljanima koji su godišnje odmore odlučili ovog ljeta provesti u Hrvatskoj.

Točnije je reći da strani policijski službenici dolaze u cijelu Dalmaciju. Evo što kažu iz Policijske uprave Šibensko-kninske:

Projekt se provodi od 2006. godine te je u njemu sudjelovalo više od 20 zemalja. Od početka provedbe pa do kraja prošlogodišnje sezone na našoj obali boravilo je preko 850 stranih policijskih službenika. Strani kolege policajci doprinose većem osjećaju sigurnosti inozemnih gostiju te su na usluzi su svojim sugrađanima koji ljetni odmor provode u Hrvatskoj. U zajedničkom radu s hrvatskom policijom pomažu ostvarenju učinkovite komunikacije sa stranim turistima, pomažu u prevenciji kažnjivih radnji, poboljšanju sigurnosti prometa, ali i pružaju servisne informacije svojim sunarodnjacima.
 
Unatoč izazovne dvije posljednje sezone i stanju s koronom, strani turisti nisu promijenili mišljenje o Hrvatskoj kao sigurnom ljetnom odredištu te se nadamo da će to, s punim povjerenjem, učiniti i ove godine jer podaci Hrvatske turističke zajednice pokazuju da je broj turista skoro jednak brojkama iz rekordne 2019.g.
 
U sklopu ovog projekta na područje Policijske uprave šibensko-kninske u vremenu od 1. srpnja do 31. srpnja, raspoređeni na području Policijske postaje Šibenik službu će obnašati češka  policijska službenica Katerina Reslerova, makedonski policijski službenik Igor Spirovski,  njemački policijski službenik Robert Pocrnić i rumunjski policijski službenik Christian Ionita dok će na području Policijske postaje Vodice biti češka policijska službenica Helena Kahnova.
 
Strani policajci će obavljati posao u mješovitim patrolama s našim policajcima u Šibeniku, biti će odjeveni u svoje službene odore i biti na usluzi svojim sugrađanima tijekom njihova posjeta ovom području. Napominjemo, da vodeći se podacima o turističkom prometu, policijski službenici iz partnerskih policija će biti angažirani na onim područjima gdje najvećim dijelom borave turisti iz tih država.
 
Na području Policijske uprave šibensko-kninske navedeni policijski službenici će biti dok im ne dođu zamjene 1. kolovoza, a od tog datuma prvi put na području PU šibensko-kninske će biti raspoređeni i policijski službenici iz Italije, u dva ciklusa po 15 dana.
 


hr Mon Jul 04 2022 12:10:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .