Zmajlović obišao novouređenu “Grgosovu špilju” u koju je uloženo 700.000 kuna

Ministar
zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović obišao je u srijedu novouređenu
“Grgosovu špilju” (Otruševečka špilja) u Otruševcu kraj Samobora,
najljepšu špilju u ovom dijelu Hrvatske, u koju je za uređenje, uloženo više od
700.000 kuna.

Projekt uređenja te špilje je
sa 80 posto sredstava sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, a sa 20 posto sredstava Javna ustanova za upravljanje zaštićenim
područjima na području Zagrebačke županije “Zeleni prsten”. U sklopu
projekta uređena je rasvjeta, staza, ulaz u špilju i pješački pristup.

Otruševečka odnosno “Grgosova špilja”
nalazi se na početku sela Otruševec. Otkrio ju je 1973. Josip Grgos, po kojemu
je i dobila ime, koji je, kako je rekao, godinama u brdu skupljao kamenje za
gašenje vapna. “Grgosova špilja” je 1974. zaštićena kao dragocjeni
geomorfološki spomenik prirode. Špilja je bogata sigama, ima dvije dvorane,
visoka je 19 metara, a dugačka 30 metara. Josip Grgos je 2007. otkrio novu
špilju, u susjedstvu prve, bogatu sigama, koja ima tri dvorane i dugačka je 130
metara.

Ministar Zmajlović je izjavio da su špilje, pored
toga što predstavljaju prirodno bogatstvo Hrvatske, i turistička atrakcija. 

– Zato ulaganje u ovu špilju, koje se nadovezuje i na napor i višegodišnji
trud ovih ljudi ovdje (Josipa Grgosa s obitelji), zapravo stvara novu dodanu
vrijednost i zato je ovo dobar primjer kako možemo na održivi, pametan, mudar način
prirodna bogatstva upotrijebiti i za razvoj – istaknuo je Zmajlović. 

Dodao
je kako je “Grgosova špilja” dobar primjer kako zaštita prirode i
turizam mogu ići skupa. 

– Postoje određena pravila kako da omogućimo
posjećivanje ovakvih lokaliteta, a da se zapravo ta prirodna vrijednost ne
naruši – pojasnio je ministar. 

Vjeruje da će “Grgosova špilja” i
taj lokalitet imati veliki značaj za daljnji turistički razvoj grada Samobora.

Istaknuo je da se ulaže i u druge špilje u
Hrvatskoj, putem različitih izvora – iz Europske unije, EU fondova, iz zajma
Svjetske banke, Projekta integracije ekološke mreže Natura 2000. Rekao je da iz
tih projekata financiraju uređenje špilje “Vrlovke” u Karlovačkoj
županiji te špilje “Veternice” u Parku prirode Medvednica. Podsjetio
je da je 2012. obnovljena špilja “Lokvarka” u Lokvama u
Primorsko-goranskoj županiji te je u toj špilji omogućeno posjećivanje.

Istaknuo je da će te špilje sigurno izgenerirati
novi broj posjetitelja, jer one predstavljaju turističku atrakciju i puno znače
i za lokalnu zajednicu. Dosad je u održivi razvoj zaštićenih područja uloženo
oko 400 milijuna kuna, a u pripremi za EU sufinanciranje su projekti vrijedni
550 milijuna kuna. Za projekte iz prirode do 2020. Hrvatskoj je iz EU fondova
dostupno više od 1,7 milijardi kuna.

Jana Bedek iz Državnog zavoda za zaštitu prirode
rekla je da Hrvatska ima sreću da oko pola njezine površine pripada kršu
Dinarida koji je “svjetska vruća točka bioraznolikosti špiljske
faune” te da to državi daje veliku obavezu da istraži, prikupi informacije
i zaštiti te špilje. U Hrvatskoj je dosad istraženo više od 9000 špilja. Velik
broj špilja nalazi se u zaštićenim područjima koje zbog svoje atraktivnosti
predstavljaju veliko prirodno bogatstvo, ali i priliku za privlačenje novih posjetitelja
i održivi razvoj.

Trenutno se provodi projekt prikupljanja podataka i
izrade Katastra speleoloških objekata, vrijedan milijun kuna. Projekt će se
realizirati u suradnji sa speleološkim udrugama, a podaci o prvih 1000
speleoloških objekata u Katastar će ući u prvom dijelu iduće godine. Tim
projektom povećat će se razina zaštite područja obuhvaćenih ekološkom mrežom
Natura 2000 kojom su obuhvaćena velika područja Dinarskog krša.