Istražili smo: Island, prekrasna zemlja teška za džep

Ipak, prije svih tih kombinacija istražili smo o Islandu – prekrasnoj zemlji koja je melem za oči i uživanje, ali itekako sa cijenama koje sežu duboko u džep…

Gejziri i termalni izvori. Prva asocijacija na Island, jednu od najbogatijih zemalja svijeta, ali i zemlja u kojoj 99,99 posto ljudi je pismeno. Uspoređujući s Hrvatskom u kojoj je pismenih oko 90 posto. Gledajući podatke za zaključiti je kako svaki deseti stanovnik Islanda napiše knjigu, a svaki državljanin godišnje pročita barem četiri. Kako bih imali usporedbu važno je za naglasiti kako u Hrvatskoj tek 47 posto stanovnika pročita jednu knjigu godišnje, a ovih ostalih 53 ne dovrši niti tu jednu.

Islanđani, dok druge zemlje ratuju zbog nafte ili drugih prirodnih izvora, oni pak ratuju zbog ribe. Zvuči nevjerojatno, ali zbog ribe zaratili su s Velikom Britanijom. Ipak, kako bi ostali neutralni odlučili su ne imati vojsku, a od ilegalnog ulova more štiti obalna straža.

Na Islandu kriminala nema, barem ne onog klasičnog, koji podrazumijeva noževe i pištolje jer laički rečeno – mali prostor površinom i mali broj stanovnika jednostavno ne može priuštiti mogućnost da se skrijete od svog nedjela.

Izolirani geografski ostali su bez utjecaja skandinavskih jezika, ali bogat vokabular krasi Islanđane što ipak nešto više govori o njihovim precima – Vikinzima. Zanimljivo je kako ne poznaju u svom vokabularu riječ „molim“, ali zato ne manjka verzija i inačica riječi „vrag“ kojih ima i više od 60.

Zanimljiva je činjenica kako Islanđani piju više Coca-Cole po glavi stanovnika nego ijedna druga država i to čak 115 litara godišnje.

Vratimo li se ponovno na književne retke važno je naglasiti kako se u Islandu iznimno cijeni književnost, a dok većina Hrvata ne zna kako je Nobelovu nagradu za književnost dobio pjesnik Ivo Andrić, Islanđani su ponosni na svog Halldóra Laxnessakoji je romanom „Islandsko zvono“ zaradio nagradu 1955.

Šokantna kriza 2008. godine pogodila je Island, zemlja je bila pred potpunim bankrotom, a građani su izašli na ulice prosvjedujući i tako dajući nepovjerenju vladi. Nova je struja tada došla na scenu, potegnula drastične korake i na sud poslala čak 26 bankara koji su osuđeni za sve ono što se događalo Islanđanima u proteklom razdoblju.

Ipak, „stanje bez glave“ riješilo se za Islanđane u proteklim godinama, a pogonski kotačić oporavka bio je drastičan porast turizma koji je „izvan vode“ ostavio Island i sve Islanđane.