More se diže: Prijeti li Dioklecijanovoj palači sudbina Venecije?

Globalna razina mora konstantno raste i u posljednjih sto godina porasla je oko 20 centimetara, a porast razine mora u Hrvatskoj trebao bi slijediti globalne trendove. Rezultati klimatskih modela daju predviđanja porasta do 2100. godine u prosjeku od 40 centimetara za scenarij održivog razvoja čovječanstva, pa do 65 centimetara za scenarij razvoja temeljenog na fosilnim gorivima, objašnjava Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Ističe kako je zbog toga potrebno poduzeti odgovarajuće mjere zaštite od poplava posebno kod planiranja obalnih objekata dugog vijeka i dugoročnih aktivnosti u užem priobalnom području.

– Sustavna strategija prilagodbi na klimatske promjene na nacionalnoj razini još nije načinjena, navodno je u postupku izrade, no još važnije je djelovanje na lokalnoj razini, odnosno da razvojne strategije i prostorni planovi županija i gradova uključuju mjere prilagodbe na klimatske promjene, što trenutno nije slučaj na hrvatskoj obali Jadrana – upozorava Vilibić.

Porast razine mora se u posljednjih dvadesetak godina ubrzava te iznosi oko 33 centimetra u 100 godina. 

– Razina mora u Sredozemlju i Jadranu je u posljednjih 100 godina rasla s nešto manjim iznosima, zbog djelovanja atmosfere (lagani porast prosječnog tlaka zraka) i promjena u cirkulaciji mora, no u zadnjih dvadesetak godina je gotovo identična kao i globalni trendovi – objašnjava Vilibić te dodaje kako do podizanja razine mora dolazi zbog dva glavna čimbenika.

– Jedan je razlog termostatičko širenje mora, koje se događa zbog porasta temperature površinskog sloja mora do nekoliko stotina metara, a drugi je razlog dodana masa nastala zbog otapanja ledenjaka i ledenog pokrivača u polarnim područjima. Oba čimbenika su posljedica porasta temperature zraka, a ona je posljedica pojačane emisije stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinsku energiju u atmosferi – ističe Vilibić.

Najviša izmjerena razina mora u Splitu zabilježena je 1. studenog 2012. godine kada je more bilo 90 centimetara više od uobičajene razine. Međutim, osim ovog događaja, napominje Vilibić, u posljednjih desetak godina je razina mora bila više puta izuzetno visoka, mnogo viša nego u prethodnim desetljećima. Najugroženiji dijelovi Hrvatske su obalni gradovi i naselja čije će stare jezgre i kulturno nasljeđe biti ugroženo učestalim poplavama kakve se trenutno događaju u Veneciji. 

– Ugrožena će biti i niska poljoprivredna područja, poput doline rijeke Neretve, kao i obalna infrastruktura koja će, ako se ne provede prilagodba na porast razine mora, u budućnosti biti pod višestruko jačim djelovanjem mora, odnosno valova, struja, erozija – zaključuje Vilibić.