“Ne možemo sami promijeniti zakon o uporabi ćirilice”

Vlada je u srijedu u hitnu saborsku proceduru uputila prijedloge izmjena dvaju zakona, kojima će se omogućiti raspuštanje lokalnih predstavničkih tijela koja, kako je rečeno, izbjegavaju uskladiti gradske i općinske statute s pravima na službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina.

Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako je Vlada time ispoštovala odluku Ustavnog suda, koji joj je u kolovozu prošle godine dao rok od jedne godine da izmjenama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina osigura mehanizme za slučajeve kada predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz toga zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Uz Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina Vlada predlaže izmijene i Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi.

Ministar Bauk je naglasio kako će se predloženim izmjenama Vladi omogućiti da u slučajevima opstrukcije manjinskih prava raspusti predstavničko tijelo.

Nakon raspuštanja predstavničkog tijela lokalne samouprave, Vlada će imenovati povjerenika ovlaštenog da statut jedinice lokalne samouprave uskladi sa zakonima koji reguliraju manjinska prava.

– Ovim prijedlogom Vlada ispunjava zadaću koju nam je dao Ustavni sud, a očekujemo da će to učiniti i druga tijela – rekao je Bauk.

Ustavni sud je, naime, istom odlukom vukovarsko Gradsko vijeće obvezao da, također u roku od godine dana, gradskim statutom propiše u kojim će se dijelovima Vukovara ostaviti ploče s dvojezičnim natpisima na hrvatskom i srpskom jeziku, što do sada nije učinjeno.

Premijer Zoran Milanović podsjetio je kako je u trenutku donošenja Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina 2001. godine tadašnji predsjednik Sabora Zlatko Tomčić kazao kako je riječ o zakonu koji se donosi dvotrećinskom većinom.

– To je većina koju naša koalicija ne kontrolira, to je skoro konsenzus – rekao je Milanović, napominjući kako je to poruka javnosti da je bez oporbe nemoguće donijeti takav zakon.

Ustavni sud RH je u kolovozu prošle godine neustavnim proglasio referendumsko pitanje po kojemu bi građani odlučili jesu li za to da se da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svoga jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnoga stanovništva. Time nije dopušteno raspisivanje referenduma za koje je Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara prikupio u prosincu 2013. godine više od 526.549 pravovaljanih potpisa birača.

Ustavni sud naložio je tada vukovarskom Gradskom vijeću da u roku od godinu dana propiše u kojim bi se gradskim četvrtima trebali postaviti dvojezični natpisi. Vladu je pak obvezao da u istom roku predloži zakonske izmjene kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kada predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz toga zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.