Predstavljen prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku: “To nije jezična policija!”

Hrvatska bi najesen
trebala dobiti novi Zakon o hrvatskom jeziku. Prije njegova upućivanja u
proceduru javnog savjetovanja, Nacrt zakona predstavljen je u
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Među ostalim je poručeno kako
zakon nije jezična policija, odnosno da ne propisuje jezičnu normu, da
nije represivan i da nema kazni, te da nije puristički, već da,
naprotiv, osigurava razvoj hrvatskog jezika ukorak s vremenom, piše HRT.

– Zakonom o
hrvatskom jeziku koji vam u utorak predstavljamo, utvrđuju se osnovna
pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskog jezika te se osigurava
sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku – poručio je ministar
znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

– Ovdje smo da
prezentiramo nešto što je predmet javnih rasprava u stručnim krugovima,
ali i ostalim zainteresiranim u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske, a to je
Zakon o hrvatskom jeziku. Dugo, dugo godina, sigurno, ja ne znam više
koliko, je to jedna bila od tema s raznim, raznim varijantama,
inačicama, prijedlozima i mislim da nam je svima posebno zadovoljstvo
što sada predstavljamo upravo zakon o hrvatskom jeziku koji je, evo,
spreman da krene u javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću – rekao je uvodno ministar Fuchs.

Svrha Zakona o
hrvatskom jeziku je zaštita identiteta hrvatskog naroda kroz jezik, jer
jezik je materijalno, odnosno nematerijalno dobro i zaista ima obilježje
identiteta i obilježava pripadnost nekog naroda.

– On je
nezamjenjivo zajedničko komunikacijsko sredstvo za izražavanje i
sporazumijevanje u kojem je potrebno definitivno skrbiti na odgovarajući
način. Stoga Vlada skrbi o zaštiti i osiguravanju slobode uporabe
hrvatskog jezika, što uključuje svakako i osiguravanje pravnih temelja
za njegov daljnji razvoj, jer jezik nije jedna statična forma, nego je
podložan razvoju i promjenama kroz godine i stoljeća. Ali jednako tako
skrbi i o promicanju kulture hrvatskog jezika u službenoj i u javnoj
upotrebi – poručio je ministar.

Gotovo sve
zemlje članice Europske unije svojim potrebama i vlastitim propisima,
uporabu svojih službenih ili državnih jezika, određuju posebnim zakonima
o jeziku ili zakonskim propisima.

– Ustavom
Republike Hrvatske određeno je da je u Hrvatskoj službenoj uporabi
Hrvatski standardni jezik pod nazivom Hrvatski jezik, ali isto tako da
je uporabi latinično pismo. Hrvatski jezik, odnosno Hrvatski standardni
jezik je sustav uređen normom na svim jezičnim razinama. On je autonoman
i neovisan u drugim idiomima Hrvatskog jezika te svi uče njegova
pravila tijekom cijele vertikale školovanja. Hrvatski jezik u svojoj je
ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i
hrvatske kulture, koji su dijelovi europskog identiteta i europske
kulture. Posebice je to potvrđeno i samim ulaskom Hrvatske u EU, prema
tome, mislim da o tome definitivno dvojbe nema – rekao je.

Posebnost
hrvatskog jezika njegova je trodioba na tri ravnopravna narječja, i to
čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao
obrazac za standard.

– Hrvatski jezik
obuhvaća i idiome hrvatskog narječja te idiome kojima se služe dio
Hrvata u inozemstvu poput bunjevačkih i bokeljskih govora, moliško
hrvatskog, gradišćanskog hrvatskog ili karaško hrvatskog jezika.
Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije
Europskom parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu ili, ako hoćete,
na hrvatskom pravobranitelju. Imaju pravo obraćati se ustanovama i
savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku te na
hrvatskom jeziku dobivati i odgovor – kaže Fuchs.

Vlada će osnovati Vijeće za hrvatski jezik, koje će biti kordinacijsko i savjetodavno tijelo.

– Vijeće će
skrbiti o hrvatskom jeziku, promiocati kulturu hrvatskog jezika u
službenoj i javnoj uporabi skrbiti i baviti s epitanjem zaštite
bogatstva hrvatskog jezika – poručio je ministar.

– Sada
očekujemo da se u javnu raspravu uključe svi oni koji smatraju da mogu
doprinijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio što bolji – poručila je
ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

– Nikakva
namjera ovog zakona nije penalizacija i nametanje normi. Jezik ima svoj
način na koji se razvija, razvijamo ga svi mi koji ga govorimo i
koristimo – ustvrdila je.